Prema svetskim analizama, vino je sve više u modi. U Srbiji, verovatno zbog smanjene kupovne moći, potrošnja vina po glavi stanovnika je pala sa nekadašnjih skromnih petnaest na oko još pet litara. Milutin Đurović, regionalni menadžer makedonske Vinarije Skovin kaže da je za očekivati skori ulazak svetskog trenda u Srbiju
MILUTINĐUROVIĆ: Skovin je danas jedan savremen vinarski podrum, opremljen svim tehničko-tehnološkim uslovima neophodnim za proizvodnju visokokvalitetnih vina. Kada je kompanija Feršped kupila vinariju, s namerom da ojača brend, Skovin je počeo i da flašira vina, a prvo izvozno tržište bila je Srbija i Crna Gora. Skovin je do tada vina pakovao u rinfuzama, i tako smo sarađivali i sa našim partnerima iz Nemačke, koji su naša vina pakovali u flaše i prodavali ih pod svojom robnom markom.
Dalijenapakovanjunaznačenogeografskoporeklo?
Naravno, kada se vino flašira, mora da se istakne geografsko poreklo, tako da je i na tim bocama pisalo da je vino makedonsko. To je utvrđena praksa u svetu. Mi smo zadržali tog kupca iz Nemačke i s njim imamo odličnu saradnju. Oni nama doprinose tako što nam omogućavaju veću proizvodnju i veći izvoz u Nemačku.
Štajesadavašaponuda?
Kompletna produkcija naših vina spada u kategoriju kvalitetnih vina sa deklarisanim geografskim poreklom. Od 2002. godine, kada smo počeli sa flaširanjem, imamo sedam etiketa. Prvo smo flaširali tri bela i tri crvena, a sada smo napravili i roze, koji ističem jer se, po pravilu, ono pravi mešanjem belih i crvenih sorti grožđa. Mi smo, međutim, uspeli da ga proizvedemo po „beloj tehnologiji“, isključivo od crvene sorte grožđa visokog kvaliteta, tako da smo time u naš asortiman uvrstili još jedno vrhunsko vino, što će uskoro i stajati na njegovoj etiketi. Pravo da na etiketi koristimo atribut „vrhunsko“ imaćemo od januara 2005. i to pravo ćemo prvo iskoristiti za crveno vino „vranac“.
Novi vlasnik je ušao u kompletnu obnovu vinarije u tehničkom i tehnološkom smislu. U samu vinariju je uloženo oko deset miliona evra i to u potpuno novu opremu poslednje generacije. Zahvaljujući tome, Skovin je u mogućnosti da proizvodi visokokvalitetna vina koja prihvata evropsko tržište. Na svim relevantnim sajmovima i izložbama naša vina su bila visoko kotirana. Tovari grožđa testiraju se na samom ulazu u vinariju specijalnim aparatom koji analizira sve što je zastupljeno u svakom zrnu grožđa. Počev od odnosa kiselina, šećera… Kamion se nakon toga, u zavisnosti od rezultata analiza grožđa, upućuje na određeno mesto. Veliki napredak je učinjen i kupovinom inoks kada koje, za razliku od betonskih kada u kojima se grožđe umulja prilikom istovara, onemogućavaju nastajanje štetnih hemijskih reakcija.
Dalinekitovarbudeodbijen?
Događa se. Ako grožđe ne zadovoljava kvalitet koji su propisali naši tehnolozi, nikako ne ide u vino.
Kvalitet je presudan. Poslednju reč daju naši tehnolozi. Oni obilaze vinograde po celoj Makedoniji i oni odlučuju sa kojih lokaliteta ćemo otkupljivati grožđe, u zavisnosti od toga koliko nam je potrebno za proizvodnju. Naši tehnolozi imaju monitoring nad vinogradima svih kooperanata.
Na sreću, ne. Vinarija ima vinograd veličine od oko 500 hektara na lokalitetu Markove reke u povardarskoj oblasti. U blizini nema industrijskih objekata. Išlo nam je naruku to što je grožđe tako dobro rodilo. Oni koji su nama prodali grožđe otišli su kući zadovoljni.
DalijeSkovinposleprivatizacijeotpuštaoradnike?
Feršped je kupovinom vinarije Skovin „nasledio“ sve zaposlene. Vinarija ima 85 stalno zaposlenih radnika. U sezoni ima još oko 300–400 ljudi koji rade na berbi. Povoljna okolnost je što je vinarija bila u sklopu PIK Skoplje, i u svom sastavu nije imala veliki broj zaposlenih.
KakavjeodzivtržištauSrbiji?
Zbog nedostatka sredstava za marketing 2001, Skovin je bio prinuđen da s reklamiranjem počne naopako. Krenulo se od maloprodajnih sistema ka ugostiteljskim objektima. Iako se svaki brend gradi u ugostiteljskom sektoru, zbog ponude kakva je u Srbiji i Beogradu, mi smo samo postavili naše vino na police maloprodajnih objekata i čekali da potrošači dođu da ih probaju. U to smo se jedino uzdali. Ove godine smo odlučili da se više posvetimo marketingu i da na pravi način promovišemo naš brend. Za godinu dana u Srbiji uspeli smo da pokrijemo sve maloprodajne lance – C-market, Maksi diskont, Pekabetu, Rodić… Uspeli smo da proširimo distribuciju i da je postavimo na najviši nivo. Sada smo došli u situaciju da moramo da idemo u ugostiteljski sektor, a u njega je bez ozbiljnog marketinga jako teško ući.
Mi smo dobro pogodili odnos cene i kvaliteta. Kod nas je situacija takva da, u celini gledano, naša vina spadaju u srednju višu kategoriju. Ali, za cenu naših proizvoda kupac dobija vina vrhunskog kvaliteta.
Veoma smo zadovoljni prijemom na tržištu. Tempo ispijanja vina u Srbiji, nažalost, još nije onakav kakav bi trebalo da bude.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Na pitanje da li se radi na reviziji i kontroli biračkih spiskova, slobodi medija i migratornim prijavama za prebivalište, odgovor je da se ne radi. Mi, kao opozicija vlasti – koalicija ‘Srbija protiv nasilja’ i koalicija NADA, uputili smo pismeni poziv strankama na vlasti da hitno reaguju na zahteve, ali nismo dobili nikakav odgovor osim nekih vazdušastih reagovanja, ništa napismeno i zvanično. A vreme teče”
U susret lokalnim izborima: Režimska kampanja straha
Aktuelni režim nastoji da se opoziciono nastrojeni birači obeshrabre i pasiviziraju. Govore im da nema nikakvog smisla bilo kakvo aktivnije učešće u političkom životu – naprednjaci će svakako pobediti i nastaviti sa svojom agendom! U tu svrhu šalju poruku da od izbornih prevara neće odustati ni za korak, a predsednik saopštava i vrlo sumnjive rezultate istraživanja po kojem podrška opoziciji u glavnom gradu – opada
Poznavaoci sektora bezbednosti upozoravaju da je van pameti i zdravog razuma slati ljude u uniformama da sprečavaju terorističke napade. Logičnije je da se to radi kako je uobičajeno – u civilu i bez privlačenja pažnje. Ali u tom slučaju izostali bi političko-marketinški efekti
“Na fakultetima se vrlo često dešava situacija koja je još gora nego sa neregularnim lokalnim i parlamentarnim izborima. Ovde se sprečava sam nastanak novih organizacija”, kaže za “Vreme” profesor FPN Filip Ejdus
Već godinama javnost sluša o pokvarenim kočnicama, otpalim prozorima i vratima, pa sve do zapaljenih gradskih autobusa, a nedavno je, nažalost, izgubljen i život zbog takvog stanja u GSB-u. U kakvom stanju saobraćaju vozila javnog prevoza? Čija je odgovornost i kuda sve to vodi
Zastanite i razmislite kad nosioci vlasti i njihovi mediji udare u priče o poštenju, pravdi, istini, razvoju, patriotizmu, pristojnosti, Ustavu, zakonu i narodu. Niko od njih nije tu zbog pobrojanog. Naprotiv
Dvogodišnja Danka Ilić nestala je pre tri dana. Kolege i kvazi-kolege, sklonite se i umuknite. Bar jednom uradite ispravnu stvar. Već ste jednom dozvolili sebi da vas policija goni kao stado da bi mogli iz OŠ “Vladislav Ribnikar” da iznesu ubijenu decu. Šta je vama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.