Iako je Akademik Smilja bila prehlađena, Akademik Kosta, po zadatku, na Palama, a Akademik Vasilije prehlađen krštav'o unuka, sve bilo akademski, a domaćin Radojica prezentov’o da Evropa nije dobila ime po Tunguziji, nego po mestu Evropa u Makedoniji, koje je postojalo u VI veku pre Hrista, u vreme dinastije Karanovića
Akademik Nedeljković
Po gradu su bili izlepljeni skromni plakati: Srpski narodni pokret Svetozar Miletić, nevladin i nestranački, zakazuje Osnivačku skupštinu Opštinskog odbora Valjevo, govore, Član Evropske Akademije, sve velika slova, Dr Dragan Nedeljković, Član Srpske Akademije, Dr Vasilije Krestić, Prof. Dr Smilja Avramov, Dopisni član, malo slovo, Srpske Akademije, velika ćirilična slova, Prof. Dr Kosta Čavoški… Vreme, mesto, slogan , moto, Otadžbinsko iznad partijskog.
Ajmo, svečana sala Valjevske banke, koja je u likvidaciji, na stepeništu uniformisan hor, u holu pristigli gosti, ispred ulaza u salu devojka, pa u narodnoj nošnji, sa pogača, i so na pogača, u sali još jedna, pa devojka, pa u narodnoj nošnji, pa sa istom ponudom, obilazi posetioce. Sala baš svečana, na dužnom zidu portreti značajnih Valjevaca, značajnih Srba, naspram njih usamljen Žikica Španac, stolice u beloj koži, svaka stolica ko fotelja, sve baš svečano, kanda je neki skup Srba u dijaspori, rasejanju i inostranstvu.
JESAMVASUGNjAVIO: Svi uđoše i smestiše se, jedan, kaže pesnik, imena Srba, poklanja svoje delo Članu Evropske Akademije, komada tri, Za nezaborav, za Vasilija, gospođu Smilju i Vas. Stariji gospodin sa crvenom ružom, obmotanom crvenom trakom, raspituje se, gospođa Smilja nije došla, a ružu spremio za nju, zbog odbrane srpstva u Hagu, ništa, ružu nosi kući. Bi himna, ustajanje. Za predsedavajućim stolom, zastrtim crvenom tkaninom, posluje g. Radojica Radošević, predsednik Inicijativnog odbora za Valjevo. Radojica uzbrdo začešljan, kravata, bedž Pokreta, ljubi, pali sveću, poziva sveštenika. Svi ustadoše i stadoše, Amin. Uze da se reče domaćin Radojica, izvadi bločić, olovku, Došli da se u Valjevu osnuje srpska organizacija, narodna organizacija, Srpski narodni pokret, koji postoji već tri godine, pozdravi g. Dragana Nedeljkovića, predsednika Pokreta, Člana Evropske Akademije, druge funkcionere, goste iz Beograda, Novog Sada, Mladenovca, Rume i drugih gradova, zamoli da radno predsedništvo zauzme mesto, pozva g. Nedeljkovića da se svima obrati svojim toplim rečima.
Radojica Radošević
Izađe g. Nedeljković, sede pred sveću, sve pozdravi, Braćo i sestre, živimo u doba velikih iskušenja, položaj Srbije je teži nego posle Kosovske bitke, nego posle velike seobe Srbalja, pa citira Šekspira, Kadjadninavale, nedolazekaousamljeneuhode, negonagrnuučetama, pa se pozva na Voltera, reče šta je elita, reče da elite nema, citira još jednog filozofa, pomenu čarobnicu Kirku, ode u istoriju, pređe Kosovo, Balkanski rat, reče šta je jedna mlada Srpkinja pisala Tolstoju, šta je rek’o Betoven, stiže do toga da Srbi nisu dovoljno religiozni, mrze se, ogovaraju, za razliku od Hrvata koji imaju načelo, Hrvat je Hrvatu mio ma koje ideologije bio. Pa nastavi, sadržajno, edukativno, akademski, renesansno, dođe do Platona, Lenjina, izmišljenih nacija koje se i ovde izmišljaju, najsrpskije srpske zemlje postaju antisrpske, nema srpskije zemlje od Crne Gore, od Zete, himna Onamonamo to dokazuje, tu odrecitova, Onamopokojdobićuduši, kadSrbinvišenebuderob.
Pa Član Evropske Akademije nastavi, i to još, o himni, negativnom uticaju lošeg školstva, Njegošu, autonomijama koje nemaju smisla u sopstvenoj državi, autonomaštvu koje se pretvorilo u antisrpstvo, Srbima u 120 zemalja sveta, socijalizmu, Majakovskom, slabom imunitetu Srba, koji je bez nacionalne dimenzije, seobama krvi, koje su najkobnije seobe, tome da su se Srbi pretvorili u druge narode, polovina Hrvata su Srbi, jedan deo Šiptara, pa i Mađara, sve je to posledica stava da nema Srba van pravoslavlja, a postoje Srbi katolici, Srbi muslimani, Srbi Mojsijeve vere, tu su i ateisti, a i ateisti mogu biti dobri Srbi…
Pesnik
Posle još tema, još citata, još zaključaka, Akademik upita, Jesam vas ugnjavio, da prestanem, ali bi aplauz, nastavi, despot Stefan, sestra Olivera, Bajazit, bitka kod Angore, zaključak da se i u vazalstvu može nešto uraditi za svoj rod, pouka za ove danas, eto, molio predsednike Republike, i onog u Hagu i Ćosića, govorio da je medijski rat važan, ništa, pa se akademski privede kraju, treba menjati mentalitet, izgrađivati duhovnost i veru, niko nam ništa neće moći kad nam je duša puna čaša, kad prihvatimo hrvatsko geslo, Srbin je Srbinu mio, ma koje ideologije bio…
DVAMILIONAJEDžORDž: Akademik se vrati na mesto, a njegovo mesto zauze domaćin Radojica, uze da se izvini ispred najavljenih govornika koji nisu došli, gospođa Smilja Avramov, prehlađena, Kosta Čavoški, po zadatku, na Palama, Vasilije Krestić krštava unuka, i on prehlađen. Pa domaćin nastavi, posebno pozdravi prisutnog predsednika opštine NS Jovana Tomića, načelnika okruga DSS Stevanovića, predstavnike stranačkih organizacija koje su u sali, od kojih behu prisutni radikali i socijalisti. Pa domaćin reče da će da kaže malu dopunu posle Akademika, stavi preda se blo’čić i olovku, pa skoro akademski reče o bici kod Angore, i još reče, Srpski narodni pokret postoji zbog srpskog stanja tragičnog, nikad nismo bili ugroženiji kao nacija nego što smo danas, demoni sa istoka, džihadovski islam, sa zapada katolicizam, deluju prema Srbima, šikanira se srpstvo a ispada da su Srbi krivi, mi hoćemo da se spasi Vojvodina, zato smo zauzeli ofanzivni srpski odbrambeni stav.
Gotovo, jok, spremio se Radojica, Mi smo Evropa pre Evrope, u V i VI veku pre Hrista postojalo je mesto Evropa u povardarskoj Makedoniji, u vreme dinastije Karanović, pa od čega je došla Evropa, od Tunguzije ili od toga naziva, ako i budemo ušli u Evropu, kako traži neka tamo Zapadna alijansa, nećemo ući pužeći, nego uspravno. Bi još, sad programski, Mi moramo dozvoliti Srbe koji nisu pravoslavne vere, nije važno koje je vere bio ako je za našu stvar. Ima Jugoslovena, to su Srbi, dva miliona je Džordž, ili tamo neko drugo ime, a on je Srbin, zašto on ne može da bude član, iz dijaspore da finansira, ima čovek u Osečini koji zna čoveka koji je nudio milion dolara, da uloži, ali ima strah od nestabilnosti, takvih je mali milion, mali milion uštedio po milion i hoće da uloži ovde. Pa domaćin složi i poruku, Voleo bi da ovaj Pokret shvatite kao svoj, narodni, otadžbinski, svestranački, mora Srbin da se poštuje, Srbin je mio ma koje ideologije bio. Mi imamo pet akademika, SPS im’o Mihaila Markovića, sad je kod radikala, a kod nas pet akademika u jedan pokret, kod nas je misaona snaga, duhovna snaga, hoćemo da se Srbi slože i umnože… Ja u porodici imam tri inovernika, ali sa njima nisam negativno, tako je kod nas, svaki je dobro doš’o. Eto, Bošnjaci, izmišljeno, Makedonci, izmišljeno, Makedonci su Srbi, Srbi su pre Hrista…
OVOJESRBIJAZEMljA: Završi, jok, načisto drži banku, ima stav, najavi divnog pesnika, dobio više zlatnih nagrada, izvol’te, ajde. Izađe pesnik, stade pred predsedavajući astal, Radojica mu straga drži mikrofon, sve sa stalkom, ne treba, treba, evo jedne nagrađene i rodoljubive pesme, samo četiri stiha, ali zlatna nagrada, Izumiresrpskokoleno/ čujtezvonizadnjezvono/ kakodecudapravimo/ kadSrbinaboliono. Posle, Ajde još jednu divnu pesmu, bi još jedna divna pesma. Pa Radojica najavi sekretara Pokreta Zorana Kostića, koji se reče ispred Srba iz Stare Hercegovine, tamo se vodi otvorena bitka za opstanak nacije jer je napadnut srpski jezik, pa bi još jedan pesnik, najplodniji, objavio 19 zbirki, drag gost Karađorđevića, često na dvoru, pesnik stade za govornicu, pa kad reče, OvojeSrbijazemlja/ zemljapredakamojih…
Reč dobi dr Miloš Laban, funkcioner Pokreta, koji se reče o smislu SNP-a, teoriji zavere, svojim dilemama, Možda su u pravu oni koji kažu da je ovo drugi kosovski boj, tek sad sam shvatio šta je kosovski mit, Nagranićeiznićicvećezanekonovopokolenje, to je poruka. Kad završi, eto ti Radojice, setio se, Srpska civilizacija 2000 godina stre ere postoji, imala je svoje staro pismo srbicu, važno je da imamo svoje pismo 4000 godina. Reč dobi predsednik IO Pokreta Đorđe Srbulović, vreme odmaklo, reče kratko će, nekoliko minuta, u nekoliko minuta od pola sata reče o mestu i ulozi Pokreta, Mi pojam srpske države doživljavamo znatno šire, i u tu državu ubrajamo i Crnu Goru, Republiku Srpsku, Srpske Krajine i severnu Makedoniju. Radojica je otvorenih usta pratio, takoreći upijao reči predsednika, koji reče i da se Pokret i politički aktivirao, izašao na pokrajinske izbore u Vojvodini, Pokret se nije pretvorio u partiju, samo je svojim aktivnostima dodao još jednu, političku borbu, i ubuduće će izlaziti na svake izbore. Šta onda bi, pa Radojica, Pokret je otvoren za sve koji žele da mu pristupe, bilo koje da su ideologije, za sve koji su svesni da je Srbija ugrožena i sa spolja i iznutra, i dodade, pa domaćinski, Gosti neka uđu u prostoriju sa mala vrata, na zakusku, ostali na ona velika vrata, ima i tamo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.