U nedelju 10. oktobra završio se treći Dispatch. Iako se u podnaslovu vodi kao festival elektronske muzike, ovogodišnje izdanje ove male ali neustrašive manifestacije dovelo je pred beogradsku publiku raznorodne vrste muzike – od modernog džeza, preko akustičnih kantautorskih pokušaja i već uobičajne ambijentalne elektronike pa sve do najtvrđih IDM setova. Takvo konceptualno šarenilo je novitet na Dispatchu. Možda je zagrizao više nego što može da sažvaće, ali je to siguran znak da festival, ali i ambicije organizatora prerastaju svoje izvorne granice.
Prvo veče se odigralo na velikoj bini Sava centra, na samim daskama. Prostor koliko netipičan toliko i zanimljiv. Biti na bini izazivalo je određenu paranoju da će, kao u Bunjuelovom filmu Diskretnišarmburžoazije, neka zavesa da se digne i otkrije publiku koja je došla da posmatra sve nas zajedno sa muzičarma. Nastup MarkaMarkovica je bio možda najprovokativniji na celom festivalu jer je duboko podelio publiku na one kojima je bio krajnje dosadan i one koji su nalazili da je interesantan. Mark Vajzer čiji je ovo pseudonim pevao je uz akustičnu gitaru na nekom nerazumljivom jeziku, razmaženo samozadovoljan i meditativan, ali i šarmantan na svoj način.
Drugi dan održan u SKC-u bio je zamišljen kao žurka fesivala i najambiciozniji po imenima izvođača. Bečlija I–Wolf, poznatiji kao član SofaSurfersa, zagrevao je publiku svojim big beat setovima, dok je PhillipQuehenberger bio najpozitivnije iznenađenje festivala pošto je izgledao i zvučao kao harmonikaš sa drugog sveta. T. Raumschmiere sa svojim bendom pokazao je da pored muzičkog ima i talenat za šou-biznis. Skakao je i glupirao se, ili, ukratko, ponašao se kao klovn da bi u jednom trenutku i ceo mikrofon stavio u usta. S obzirom na to da je početak događaja pomeren zbog kašnjenja bubnjara prethodnog benda, Kid606, možda i najveće ime ovogodišnjeg programa, počeo je kada se publika već poprilično umorila. Njegov, inače odličan nastup pokvarili su problemi sa ozvučenjem i možda je vreme da organizatori razmisle o zakupljivanju nekog pouzdanijeg.
Treće veče se odigralo u Muzeju savremene umetnosti na Ušću i obeleženo je otkazom umetnika pod imenom Twine (mog privatnog favorita), koji zbog navodnih srčanih problema nije ni doleteo. Ostatak večeri mogla se čuti standardna Dispatch muzika: solidni Icarus i WangInc, ali i malo lošiji Rechenzentrum nego što su nas navikli na svoja prethodna dva nastupa u Beogradu.
Poslednji festivalski dan u Centru za kulturnu dekontaminaciju bio je još jedan netipični poduhvat za Dispatch. Ako se za prvo veče može raspravljati da li je uspelo, ovo poslednje nazvano Jazz–Not–Jazz bilo je bez sumnje pun pogodak. Veče elektronsko-organske muzike otvorila je francuska učiteljica (nije šala) Colleen, koja je donela gomilu neobičnih instrumenata od minijaturnog vergla do violončela. Da stvar bude zanimljivija, imala je nesreću da joj se pokvari jedan od uređaja koji joj je, izgleda, bio neobično drag, tako da je bila isuviše nervozna, pa čak i vređala publiku. Dictaphone je bio odličan, a ChicagoUndergoundTrio još bolji. Festival su zatvorili sami organizatori, BelgradeyardSoundSystem, čiji je zanimljiv nastup bio pun energije, ali možda malo prekratak.
Pošto je ovdašnja kulturna sredina, zbog male produkcije, visokozavisna od festivala, oni su više nego značajni za svoje pripadajuće konzumente. A da ovi ne moraju da budu samo glomazne mašinerije pod državnim pokroviteljstvom pokazuje nam i Dispatch. Ovaj model gerilske kulturne institucije koja se zasniva samo na višku energije tek nekolicine zaluđenika, možda je način za decentralizaciju kulturne ponude i njeno preko potrebno osveženje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bijonse nas na albumu “Cowboy Carter” vodi kroz kompleksnu istoriju odnosa crne i bele Amerike, dajući nam do znanja kako su mnoge naoko tradicionalno “bele” stvari imale zapravo svoje tamnopute pionire, heroje i publiku. Ovo je velika ploča, bez ikakve sumnje
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.