U prvom krugu parlamentarnih izbora za predstavnike donjeg doma kazahstanskog parlamenta, takozvanog Mažilisa, najviše glasova odneli su otac i ćerka – Nazarbajevi
OTAC I KĆI: Nursultan i Darige Nazarbajev
Prema podacima centralne izborne komisije, najviše glasova u prvom krugu parlamentarnih izbora u Kazahstanu dobila je partija Otan (Domovina) aktuelnog predsednika Nursultana Nazarbajeva koji je osvojio 61 odsto glasova. Približno jednak rezultat od po 12 odsto osvojili su partija Asar (Jedinstvo) Nursultanove ćerke – Darige Nazarbajeve i opoziciona partija Az žol (Progresivni put). Na izborima je učestvovalo deset partija i blokova, a drugi krug izbora zakazan je za nedelju 3. oktobra. Analitičari smatraju da se rezultati u drugom krugu neće bitno promeniti.
Za razliku od gornjeg doma, Senata, koji se bira na nivou lokalnih saveta, donji dom parlamenta Mažilis je mesto gde se odmeravaju realne političke snage Kazahstana. Analitičari tvrde da su većinu glasova u prvom krugu parlamentarnih izbora odnele partije porodice Nazarbajev i partije bliske njima (Građanska i Agrarna partija). Istovremeno, eksperti primećuju da je na ovim izborima intenziviran pritisak na opoziciju i na medije, dok je moć Nazarbajevih u Kazahstanu – u poređenju sa devedesetim godinama – znatno opala.
NAMERE: Nursultan Nazarbajev je na vlast u Kazahstanu došao kasnih osamdesetih, kao partijski komunistički lider perioda perestrojke. Po principu azijatskog poimanja demokratije, karakterističnog za ceo Kaspijski bazen, Nazarbajev je nakon raspada SSSR stekao ogromno poverenje u Kazahstan – na prvim izborima je izabran sa 98,8 odsto glasova. U svojoj zemlji on je simbol reformi i nacionalnog mira – balansa među kastama (žuzama) podeljenog kazahstanskog naroda i ruske nacionalne manjine koja broji gotovo trećinu populacije. Mediji često nazivaju Nursultana Nazarbajeva savremenim Džingis-kanom. On je to potvrdio donevši zakon „O prvom predsedniku“, kojim i posle isteka predsedničkog mandata zadržava moć izvršne vlasti. Izbori za Mažilis, prema rečima analitičara, predstavljaju uvod u proces reizbora Nursultana Nazarbajeva na predsedničkim izborima 2006. i ulazak u politiku njegove ćerke Darige Nursultanovne – novinarke i direktora nacionalne televizije. Nursultan je tokom svoje petnaestogodišnje vladavine uspeo da u državni apart, politiku i ekonomiju uključi veći deo porodice Nazarbajev.
SAJBERIZBORI: I OEBS je bio posebno zainteresovan za septembarske izbore u Centralnoj Aziji. Iz dalekog Brisela u Astan je doletelo čak 300 posmatrača. Izveštaji su bili veoma kritički, zbog „zloupotrebe medija i zastrašivanja birača“.
Osude stižu i od kazahstanske opozicije, koja tvrdi da joj je bilo zabranjeno učešće u prebrojavanju glasova. Partija Az žol (Progresivni put) optužila je vladajuću partiju predsednika Nazarbajeva za „falsifikovanje i krađu narodne volje“ i pokrenula sudski postupak protiv predstavnika ventralne izborne komisije.
U Astanu su boravili i posmatrači ZND (Zajednice Nezavisnih Država – naslednika SSSR). Oni su se vratili u Moskvu nešto raspoloženiji – predsednik posmatračke misije ZND Vladimir Rušajlo izjavio je za medije da su izborne nepravilnosti bile „zanemarljive“.
Najviše je bilo zamerki na novi izborni zakon i uvođenje elektronskog načina glasanja, u čemu Kazasi nisu baš najveštiji. Na taj način je zemlja, poznata po savremenim kosmodromima – prema izveštaju posmatrača – izazivala smeh jer je izborni proces u nekim trenucima bio ometen kompjuterskim kvarovima i opštom zbunjenošću birača. Informacije o rezultatima parlamentarnih izbora bile su poprilično različite i kasnile su, a tačan datum drugog kruga parlamentarnih izbora bio je zvanično zakazan tek početkom ove nedelje.
Kazahstan zauzima ključno geopolitičko mesto na globalnoj kontinentalnoj karti. Deveta je zemlja u svetu po veličini i među vodećim je republikama bivšeg SSSR po obimu strateških prirodnih resursa. Najznačajnije su nafta i aluminijum koji odražavaju ekonomsko-politički karakter zemlje. Najveća ulaganja u aluminijumsku privredu Kazahstana, projekat vredan oko tri milijarde dolara, ostvarili su do sada Rusi – poznati Roman Abramović i Oleg Deripaska – vlasnici firme Rusal (Ruski aluminijum). Posle hapšenja ruskog tajkuna Mihaila Hodorkovskog iz firme Jukos, Kazahstan je prihvatio ponudu Pekinga za sklapanje dugoročnog ugovora o izgradnji naftovoda prema Kini.
PROZORUAZIJU: Tačno pre deset godina počela je izgradnja naftovoda koji bi od 2005. godine kaspijsku naftu trebalo da „otvori“ prema Zapadu. Takozvani ugovor stoleća vredan osam milijardi dolara rezultat je angažovanja Vašingtona da pronađe alternativu bliskoistočnim naftnim izvorima. Kaspijski naftovod, takozvana trasa Baku–Džejhan, predstavlja 1700 km dugačak cevovod kojim se kazahstanska i azerbejdžanska nafta usmeravaju preko Gruzije i Turske ka Sredozemnom moru. Naftovod Baku–Džejhan zaobilazi teritoriju Rusije i Irana, što je otvorilo brojna pitanja oko buduće kontrole Kaspijskog bazena i kavkaskog regiona. Problem lokalnih konflikata na teritoriji Azerbejdžđana i Gruzije takođe otvara nova bezbedonosna pitanja za evroatlantske strukture i može da utiče na cenu kaspijske nafte. Namere su Vašingtona i Brisela i da pojačanim prisustvom u regionu zaustave širenje terorizma u Aziji, nelegalni protok ljudi, oružija i narkotika iz Avganistana.
Imajući u vidu ovakve planove, pitanje je, koji bi se nacionalni lider tako lako odrekao političkih obaveza? Iako se zvanično spekuliše da su otac i čerka Nazarbajevi politička opozicija, malo ko veruje u takve priče. Nasledne demokratije su neka vrsta savremene tradicije zemalja koje leže na kaspijskim resursima. Verovatno su Nazarbajevi to naučili od budućih poslovnih partnera Azerbejdžana, gde je na vlasti nedavno izabran predsednik Ilham Alijev, sin čuvenog, sad već pokojnog Gejdara Alijeva. Jedino Turkmenija, sused Kazahstana, ima problem sa naslednicima. Sin doživotnog predsednika Saparmurata Nijazova (koji je sebe proglasio „ocem nacije“), prema rečima svog oca, ne može biti politički naslednik jer „Murat švercuje oružje i troši milione porodičnih dolara po kasinima i noćnim klubovima“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
HDZ je pobedio na izborima koji su uparađeni kao dvoboj premijera Andreja Plenkovića i predsednika Zorana Milanovića. No, važnije od uvreda koje ta dvojica razmenjuju godinama sada je da li će u Vladu ući filoustaški Domovinski pokret i kako uopšte navući većinu
Američki predsednik Džo Bajden snažno se još jednom založio za odobravanje nove vojne pomoći Ukrajini i Izraelu i humanitarne pomoći Palestincima u Gazi nakon što je predsednik Predstavničkog doma Majk Džonson konačno zakazao glasanje o paketima finansiranja za subotu uveče
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) premijera Andreja Plenkovića osvojila je najveći broj poslaničkih mandata na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Samostalno, ipak, ne može da formira vladu. Slede koalicioni pregovori
Šest meseci od sedmooktobarskog terorističkog napada Hamasa na Izrael i pogroma nad nedužnim civilima, te izraeskog rata “do istrebljenja” Hamasa koji će odmah potom uslediti u Gazi, ali i sve žešćih sukoba na Zapadnoj obali i sve učestalijih okršaja na izraelsko-libanskoj granici, stradanjima se ne nazire kraj. Naprotiv. Od prošlog vikenda je, na naizgled samo posredan način, u ratni vihor “zvanično” uvučen i Iran, kojim povodom je čitav svet zadržao dah našavši se najednom na rubu sasvim novog, potencijalno daleko šireg sukoba nezamislivih posledica
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Izrael se, za sada, uzdržao od nesrazmerno ubitačnog odgovora, što je takođe presedan. Razlog tome je što su Izraelci uz pomoć Amerikanaca, Britanaca i Francuza neutralisali 99 odsto jata iranskih dronova, krstarećih i balističkih raketa pre nego što su pogodile ciljeve
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.