Atropin, za koji doktori sumnjaju da je uzrok trovanja policajaca i njihovih prijatelja, u Nišu se nije prvi put našao u alkoholnim pićima. Pre nekoliko meseci niška pivara je obustavila proizvodnju piva "supirior", jer je u njemu pronađen atropin
Sigurno najveće priznanje srpskom domaćinu izrečeno za stolom – da mu je rakija dobra – nije moglo da se čuje u kući jednog aleksinčanina, jer su svi koji su probali rakiju završili sa teškim trovanjem, pa čak i jakim halucinacijama.
Da slučaj bude još tužniji, nesrećni domaćin onesposobio je dvojicu pripadnika snaga bezbednosti sa samo dve čašice rakije, a i sam je posle zdravice završio na niškoj endokrinološkoj klinici sa simptomima teškog trovanja, dok je još jedan mladić samo lakše otrovan. Nakon nekoliko dana lečenja i ispiranja želuca svi otrovani su pušteni na kućno lečenje.
Čašica rakije za duže bolovanje bila je dovoljna policajcima aleksinačkog odeljenja unutrašnjih poslova Miroslavu Stevanoviću i Nebojši Stefanoviću ali i domaćinu Draganu Lepojeviću i meštaninu Ivanu Vojinoviću. Svi oni nisu mogli da odbiju poznato gostoprimstvo u Srbiji i ne popiju po čašicu rakije od koje su im se povremeno javljale jake halucinacije.
„Na kliniku su primljena tri pacijenta sa jakim simptomima atropinizacije, odnosno trovanja atropinom“, kaže direktorka Klinike za endokrinologiju Milica Pešić.
Sanitarna inspekcija Nišavskog okruga o slučaju trovanja u aleksinačkom domaćinstvu nije bila obaveštena, mada po zakonu nisu ni bili dužni da reaguju jer je u pitanju „malo kućno trovanje“. Rezultati toksikološke analize rađene na Institutu za sudsku medicinu u Nišu prosleđeni su policiji koja nije komentarisala slučaj niti o njemu obavestila javnost.
Otrov atropin, za koji doktori sumnjaju da je uzrok trovanja policajaca i njihovih prijatelja, u Nišu se nije prvi put našao u alkoholnim pićima. Pre nekoliko meseci niška pivara je obustavila proizvodnju piva „supirior“, jer je u njemu pronađen atropin. Otrov je tada pronađen u hmelju od kog je proizvedeno ovo piće, u tankovima kao i u flašama s pivom.
TROVANJE ALKOHOLOM: Niš
Niška Klinika za endokrinologiju i Očna klinika imale su dva ozbiljnija pacijenta, koji su se žalili ne samo na stezanje u grlu već i na slepilo. Nakon nekoliko analiza i tvrdnji tadašnjeg rukovodstva pivare da ne znaju o čemu je reč, stigli su rezultati sa VMA gde je jasno utvrđeno da se u niškom pivu nalazi atropin. Nakon toga policija, koja takođe nije imuna na trovanje atropinom, preuzima slučaj i tadašnji rukovodioci pivare završavaju sa krivičnim prijavama za zloupotrebu službenog položaja i nesavesnog poslovanja.
Bogata istorija trovanja alkoholom u niškom kraju upotpunjena je najtragičnijim kada su od trovanja lozovom rakijom umrle 43 osobe dok su 24 zadobile trajne posledice po zdravlje. Rakija je tada, umesto atropinom, bila obogaćena metanolom.
Žrtve trovanja pile su lozovu rakiju domaće proizvodnje niške firme Zoza, čiji je vlasnik Miroslav Živadinović. On je kao krivac za smrt onih koji nisu imali dovoljno para da kupe skuplje alkoholno piće, koje ne mora da označava i kvalitet, najpre osuđen na 15 godina zatvora, a potom odlukom Vrhovnog suda Srbije pušten na slobodu kako bi se sa slobode branio na ponovnom suđenju.
Trovanja alkoholom u niškom kraju možda i nisu previše karakteristična niti najčešća, ali je Niš imao tu nesreću da u Srbiji, zbog Zoze, postane sinonim za lošu rakiju, naročito onu iz domaće proizvodnje.
Atropin
Atropin se u prirodi nalazi u nekim biljkama, od kojih su, po tome, najpoznatije velebilje, bunika i tatula. U literaturi se često pominje slučaj iz botaničke bašte u Parizu, gde su odrasla deca plevila vrt i jela plod velebilja, zbog čega ih je četrnaestoro umrlo.
Simptomi trovanja atropinom veoma su karakteristični i upadljivi. Pojavljuju se tridesetak minuta po unošenju otrova, nekad i brže. Onaj ko je otrovan oseća gorčinu u ustima i jaku žeđ. Grlo i koža su suvi usled smanjenja sekrecije. Zatim nastaje mučnina, ali obično bez povraćanja.
Najkarakterističniji simptomi su jako širenje zenica i sjaj u očima. Temperatura tela može biti povišena ili, naprotiv, snižena, a puls ubrzan. Mogu nastupiti i ozbiljni poremećaji čula vida, a u izvesnim slučajevima može doći i do slepila.
Karakterističan kompleks simptoma sastoji se u pojavi velike uznemirenosti, sa bunilom, halucinacijama i napadima ludila. U slučaju ozdravljenja, zenice ostaju proširene više dana.
Kod trovanja atropinom nema protivotrova, već je potrebno što pre pokušati da se otrov izbaci povraćanjem ili ispiranjem želuca. Od koristi može biti jaka kafa, a po potrebi i veštačko disanje.
Atropin u kafi
Sigurno najintrigantniji slučaj trovanja atropinom u ovom delu Srbije zabeležen je u Blacu, gde će gorak ukus kafe još dugo osećati direktor i trojica zaposlenih u veterinarskoj stanici u Blacu koji su pili kafu začinjenu atropinom. Njih je atropinom iz kapi za oči trovala blagajnica, zbog narušenih međuljudskih odnosa i zato što su je žrtve šikanirale, što su svi negirali.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!