Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Pretpostavku "Vremena" od 22. januara potvrdila optužnica: u šenluku 13. januara Boris Banković je ubijen iz pištolja koji je pripadao Dragomiru Glamočaninu – radniku MUP-a
Dva meseca nakon smrti Borisa Bankovića (36), Bulevar Avnoja 133 u Novom Beogradu, nastradalog u svom stanu dok je gledao TV program za proteklu srpsku Novu godinu između 13. i 14. januara, kad ga je u slepoočnicu pogodio i ubio nasumice ispaljen hitac tokom šenlučenja okolnih stanara, Okružno javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Dragomira Glamočanina (48), Omladinskih brigada br. 6. Optužnica ga tereti za krivično delo izazivanja opšte opasnosti. Takvih je opasnosti, inače, u Novom Beogradu oduvek bilo na pretek prilikom masovnih veselja, često i bez pokrića, kad se svuda puca ko da je pred glavu. Banković se u takvim okolnostima uvek plašio od zalutalih hitaca, upozoravao ukućane da spuste roletne i sklone se od prozora. Te noći roletne su bile spuštene, prozori zatvoreni, ali Banković fotelju u kojoj je sedeo nije postavio u mrtvi ugao prema prozorima. Hitac je probio roletne, dvostruko okno i smrtno ga pogodio.
Policija je veoma brzo utvrdila odakle je pucano: sa zajedničke terase u ulici Omladinskih brigada 6 i 8. U saopštenju SUP-a Beograd rečeno je da su Dragomir Glamočanin i Milan Mićović, inače susedi, naizmenično pucali iz Glamočaninovog pištolja. Bila je veoma indikativna činjenica da je u policijskom saopštenju, kako je „Vreme“ pisalo 22. januara, „bio izbegnut detalj da li Glamočanin ima oružni list, odnosno dozvolu za posedovanje oružja, gde radi, čime se bavi, što je uobičajeno kada je reč o ‘običnim’ ljudima. Izbegavanje tih podataka koristi se uglavnom u slučajevima brljotina policajaca ili vojnih lica, bilo aktivnih ili penzionisanih“.
Optužnica je, međutim, razrešila nedoumice i potvrdila predviđanja objavljena u „Vremenu“: Dragomir Glamočanin je radnik Republičkog MUP-a i prilikom šenlučenja je bio pijan. Još jedan detalj iz policijskog saopštenja bio je indikativan. Reč je o „naizmeničnom pucanju“ što pojednostavljeno navodi na zaključak da bi i Glamočanin i Mićović mogli biti oslobođeni ukoliko se precizno ne utvrdi ko je od njih ispalio smrtonosni hitac. Međutim, prema nalazu sprovedene istrage i kvalifikacije tužioca, Glamočanin je okrivljen za izazivanje opšte opasnosti, ali je na sudu da odluči za koje delo će mu se suditi. Već u startu bilo je izvesno da Glamočanin i Mićović ne mogu zajedno da odgovaraju, budući da u krivičnom zakonu nema solidarne odgovornosti. Neki pravnici su tvrdili da je reč o ubistvu iz nehata. „Ni govora, čak i da se zna ko je od njih dvojice ispalio ubistveni metak. Smrt Borisa Bankovića ne može se pripisati ni Glamočaninu ni Mićoviću ukoliko se tačno ne utvrdi ko je od njih uputio hitac i usmrtio Bankovića“, rekao je još pre početka istrage nekadašnji sudija Okružnog suda u Beogradu a sada advokat Milan Bajazit.
Kako sprečiti besomučna šenlučenja po pravilu pijanih ili pripitih vlasnika oružja? Isključivo doslednim sprovođenjem Krivičnog zakona prema svima koji to čine. Pokazalo se da apeli protiv zloupotrebe oružja ne pomažu. Valja primeniti iste aršine i za policajce, kriminalce i sve ostale povlašćene i nepovlašćene građane.
Pre nekoliko godina policajac je na putu Beograd–Smederevo kod Vinče zaustavio putnički automobil radi kontrole. Istovremeno je pokušao da zaustavi i drugi putnički automobil koji je prolazio. Međutim, ili vozač nije hteo da stane ili nije primetio da ga policajac zaustavlja. Čim je prošao, policajac je ispalio hitac iz pištolja u odlazeći automobil, pogodio putnika na zadnjem sedištu u glavu i na mestu ga ubio. Disciplinska komisija MUP-a našla je da je policajac postupio po pravilu službe i oslobodila ga odgovornosti. Međutim, državni tužilac ga je optužio i izveo pred sudiju Okružnog suda u Beogradu. Na kraju suđenja policajac u uniformi, sa sve motorolom za pojasom, ustao je da čuje presudu: sedam i po godina zatvora. A bio je ubeđen da će biti oslobođen. Nije došao sebi ni kada su mu odmah pri izricanju presude prišli stražari i natakli lisice na ruke. Nije poznato da li je disciplinska komisija policije preinačila svoju odluku.
J. D.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve