Na šta su sve spremni optuženi da bi stekli status saradnika svedoka
SPECIJALNA PAŽNJA I SPECIJALNO OBEZBEĐENJE: Ispred vrata suda
Besan zato što specijalni tužilac nije hteo da ga predloži za svedoka saradnika i time ga oslobodi optužbe da je učestvovao u ubistvu Ivana Stambolića i za pokušaj likvidacije Vuka Draškovića u Budvi, nekadašnji pripadnik JSO-a Nenad Ilić (27) „detonirao“ se u ponedeljak pred sudskim većem i žustro izgovorio niz optužbi na račun predsednika veća, sudije Dragoljuba Albijanića, tražeći njegovo izuzeće. Uzgred, i izuzeće predsednika Okružnog suda u Beogradu Radoslava Baćevića. Međutim, optužbe, po svoj prilici besmislene, bile su „utemeljene“ na rekla-kazala informacijama koje je Ilić sakupio od pritvorenika tokom boravka u Okružnom zatvoru. Tako je, na primer, saznao šta su „na nekom koktelu“ razgovarali ministar pravde Vladan Batić i Radoslav Baćević napominjući da je tom prilikom bio prisutan i Veselin Šljivančanin. Navodno je Šljivančanin prisustvovao nekim razgovorima, odnosno dogovoru i ulaženju u dilove ministra Dušana Mihajlovića i sudije Baćevića. Stekao se utisak da je govorio sve što mu je u tim trenucima padalo na pamet, ogorčen što se ipak našao u ulozi optuženog, a ne svedoka saradnika.
Sudija Albijanić je objasnio da Ilićeve priče nemaju nikakve veze s njim i da će o zahtevu optuženog za izuzeće odlučivati Vrhovni sud Srbije već sutradan. Nastavak procesa zakazao je za sredu 25. februara. U ovom suđenju optuženi su Milorad Luković Legija (u odsustvu), bivši komandant Jedinice za specijalne operacije, kao i pripadnici ove rasformirane jedinice: Branko Berček, Leonid Milivojević, Duško Maričić, Nenad Ilić i Nenad Vujošević. Inače, pre suđenja sudija Albijanić je saopštio da je iz zatvorske bolnice dobio obaveštenje da šestooptuženi pripadnik JSO-a Leonid Milivojević Leo ne može da prisustvuje suđenju, te je zamenik specijalnog tužioca predložio, a sudsko veće prihvatilo da se postupak protiv Milivojevića razdvoji i naložilo da se još jednom obavi neuropsihijatrijsko veštačenje Leonida Milivojevića.
Istog dana u drugoj sudnici Specijalnog suda tekao je proces protiv 48 pripadnika kriminalne organizacije Firma iz Novog Sada, što je do sad najveća grupa optuženih za organizovani kriminal. I on je okončan prekidom. Naime, Miladinu Suvajdžiću zvanom Đura Mutavi nije došao branilac, pa je suđenje tog dana bilo prekinuto. Mutavi je tobože bio iznenađen nedolaskom branioca, a reč je bez sumnje bila o providnoj montaži. Zapravo, Miladin Suvajdžić je veoma dragocen svedok saradnik, ali samo u procesu protiv optuženih za ubistvo premijera Đinđića, dok u pomenutoj grupi okrivljenih (Firma) za rasturanje narkotika u Vojvodini, Mutavi kao jedan od glavnih aktera ima status optuženog. Budući da nije glup, shvatio je da za krivična dela koja mu se stavljaju na teret, četiri ukupno, može da dobije najviše 15 godina zatvora. U istražnom postupku krivicu je, naravno, priznao i sve detaljno i ubedljivo izneo računajući da će i u ovom procesu biti svedok saradnik. I šta sad da radi? Čak i da dobije pet godina, ipak je to robija na koju nije računao. Nedolazak advokata upućuje na zaključak da je Miladin Suvajdžić na neki način pokušavao da uceni tužioca, tako što bi pred sudom porekao ono što je govorio u istrazi, navodno zbog pritiska i ko zna čega, ne bi li dobio status svedoka saradnika. Kad je Suvajdžića predsednik krivičnog veća sudija Dušan Vojinović zapitao zašto nije došao njegov branilac, advokat Sava Nedić, ovaj je odgovorio da ne zna. Iz publike se nakon toga čulo: nije namerno došao. Bilo je više nego izvesno da je i publika prozrela Suvajdžićevu igru. Posebno advokati optuženih koje Suvajdžić svojim iskazom tereti. Branilac Dimitrija Stankovića, advokat Vladimir Horovic, zatražio je da se definiše status Đure Mutavog: da li je on svedok saradnik ili optuženi, na šta je zamenik specijalnog tužioca prilično zbunjeno odgovorio da Đura Mutavi u optužnici ima status optuženog. Već sutradan je bilo sve jasno: zamenik specijalnog tužioca Dimitrije Popić zatražio je u nastavku suđenja pripadnicima kriminalne grupe iz Novog Sada da dvojica optuženih – Miladin Suvajdžić i Saša Petrović – dobiju status svedoka saradnika u tom procesu. Nakon toga je više advokata odbrane ocenilo da su tim predlogom Suvajdžić i Petrović ucenjeni da svedoče kako im je tužilac naložio, te su zatražili izuzeće Popića i specijalnog tužioca Jovana Prijića. Potom je pretres prekinut, a o pomenutom predlogu će odlučivati krivično veće Specijalnog suda.
Borba za tržište
U optužnici protiv pripadnika kriminalne organizacije Firma piše da su oni od 1999. do marta 2003. godine od Dušana Spasojevića, vođe zemunskog klana, neovlašćeno nabavljali heroin radi dalje preprodaje. Navodno su kilogram heroina plaćali od 40.000 do 50.000 maraka. Međutim, ubrzo je nastala borba za tržište, odnosno došlo je do sukoba, često oružanog, između trgovaca drogom iz Firme i srodne im „veterničke ekipe“ takođe iz Novog Sada, koja se bavila istim poslom pod rukovodstvom Nenada Opačića. Kolika je bila zavađenost narko-dilera, pokazalo se i na suđenju u Novom Sadu kad je Opačić, u svojstvu optuženog, zašiljenom četkicom za zube napao Mutavog u sudnici i lakše ga povredio. Samo zbog tog čina dobio je osam godina zatvora.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.