Nakon 45 godina
Volvo završio sa proizvodnjom dizela, poslednji sišao sa trake SUV XC90
Okončana era dizela za Volvo koji planira da proizvodi samo električna vozila od 2030. godine
Po uzoru na nedelju mode Pariza, Londona i Njujorka, u Beogradu je održana jedna od ukupno dve manifestacije tog sadržaja. Da li su Beograđani privilegovani procenom organizatora da su potrebe ovdašnje publike i tržišta srazmerne obimu ovog spektakla i koje su preporuke modne industrije
U organizaciji modne agencije Select od 13. do 19. oktobra prikazane su dve etape dvanaest revija domaćih i stranih modnih brendova i izložba fotografija Đorđa Grujice u prostoru KPGT-a i u Kristalnoj dvorani hotela Hajat.
Modna kuća „Tommy Hilfiger“, kao jedna od vodećih svetskih tekstilnih kompanija, otvorila je beogradsku Nedelju mode svojom kolekcijom za jesen–zimu 2003. Američki robni brend sa prodajnom mrežom u više od sedamdeset zemalja sveta – obojen skoro uvek u belo, plavo i crveno – plasira još od 1985. kao pozitivan životni stil mušku, žensku i odskora dečiju odeću i širok asortiman pratećeg programa namenjen svima koji žele da izgledaju elegantno, a da se istovremeno osećaju moderno i sportski. Takav pristup („klasika sa preokretom“) zaštitni je znak kompanije vidljiv i na prikazanoj reviji i može se opisati kao „retro 60-ih“ godina. Novina su odela koja ne simbolizuju establišment, već nešto ležerno i dobro skrojeno, uz uobičajen sportski i trikotažni program od teksasa, pamuka, vune i tvida – moderna tehnologija tretiranja tkanina s tradicionalnim motivima riblje kosti… Tommy Hilfiger je svojevremeno izjavio: „If it wasn’t for rock’n roll, I would never have been a designer.“ Njegova fascinacija nevinim vremenom engleskog roka, pre psihodelije, droga, Vudstoka i pojave Bitlsa i Tvigi, kao i Stonsima kasnije – i te kako je prisutna u izrazu ovog brenda: uske jakne i pantalone, tanke kravate, lakirane kožne čizme, izgled tanane, seksi i ženstvene žene sa stavom, na izvestan način uniseks moda nabijena elektricitetom, zvukom i pokretom.
Preporuke domaćih kuća koje izrađuju trikotažu kreću se od etno stila u formi i motivima (Igo trikotaža) do svedenih linija sa elementima savremenog (vanvremenog) odevanja. Modna kuća „St. George“, s višegodišnjom tradicijom uspešnog rada i plasiranja na domaćem i sve širem stranom tržištu, ovom prilikom se predstavila revijom kreatora uveliko afirmisanih u različitim oblastima likovne i primenjene umetnosti. Zoran Grkinić, Sofija Kuzmanović, Ana Đorđević i Sonja Krstić su u četiri različite priče svojim dizajnom oplemenili prediva, teksturu materijala, kolorit i ponudili niz mogućnosti za kombinovanje pristupačnih, udobnih i autentičnih odevnih komada za tekuću sezonu i celu porodicu.
Akcenat na stilu odevanja šezdesetih i pokoji glamurozan element osamdesetih godina prisutni su u gotovo svim porukama autora modnih tendencija za ovu i predstojeće sezone za svaku priliku i svako doba dana. Ili drukčije: od kancona, šansona i ostalih romansi, preko popevki, orijentalnog zvuka i ritma, ABBA, Madonne, Grace Jones, disco light showa, R’n’R, sve do obrada u tehno maniru, predstavili su se: Uppa Druppa (Tanja Aleksić), Kostadinov Ilija, Smilja Grujesković, Bojana Ilić, P…S fashion, Iana Kids, Sreća (Vladanka Celić), sveprisutniji Mango i Springfield. Poput sveprisutne ideje o globalizaciji, ukrštanju različitih kultura, simbola i potreba, pronađite se u štraftama i prugama, meliranom krznu, plisiranim suknjama, karnerima, resama, štras detaljima, šubarama, faltama, šiš-miš-rukavima, kontrastima boja, natkolenicama ili grejačima u aerobik stilu, balskim haljinama i odelima, zakrpama, natpisima i aplikacijama, maloj crnoj haljini, ekološkim materijalima u šarama na koži živih bića… I sve to sa što manje ili bez militari oznaka, a kamoli namera.
Okončana era dizela za Volvo koji planira da proizvodi samo električna vozila od 2030. godine
“I u Holandiji ima mnogo ljudi poput mene, mi smo mešavina Indonežana i Holanđana, a ima, naravno, i Indonežana. A ljudi teško razumeju kakva je razlika između nas. Razlika je u našoj istoriji”
Prevodilac i pisac Nikola Bertolino napisao je ovaj tekst pre 22 godine. Bez te informacije, čitaocu će delovati kao opis današnjeg vremena. Tekst dosad nije objavljivan. U prvom delu feljtona razmatrano je pitanje odgovornosti intelektualca za ratove devedesetih, nacionalističke elite, fanatizovane gomile, Gazimestana, Miloševićevog kontramitinga, o počecima preobražaja čoveka-gomile u čoveka-pojedinca, i o opijenima koje valja trezniti
Parole koje su najčešće izvikivane 27. marta 1941. godine bile su „Bolje rat, nego pakt!“ i „Bolje grob, nego rob!“. Želje su nam se ispunile: dobili smo rat, dobili smo grobove, ali nam je zato Čerčil u ime slobodnog sveta odao priznanje da smo spasili dušu
Osim produktivnosti i komunikacije, Galaxy AI funkcije otvaraju i nove mogućnosti kreativnog izražavanja.ProVisual Engine transformiše iskustvo kamere, pružajući podršku korisnicima od postavljanja savršenog kadra, snimanja impresivnih fotografija u svim uslovima, do uređivanja i deljenja na društvenim mrežama
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve