Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Vlada Srbije je zaključila da su odnosi Beograda i Vašingtona odviše ozbiljna stvar da bi se mogla prepustiti ambasadama
Nezadovoljna odnosima sa ambasadom Sjedinjenih Država, ali i učinkom Ministarstva spoljnih poslova Srbije i Crne Gore u Vašingtonu, Vlada Srbije rešila je da krene u tajnu diplomatsku ofanzivu sa ciljem da uspostavi direktan kanal komunikacije sa Belom kućom. Moćna lobistička firma „Barbur Grifit end Rodžers Inkorporejted“ preuzela je na sebe zadatak da promoviše interese srpske Vlade – tačnije jednog njenog dela – u Vašingtonu. Zauzvrat, vlada se obavezala da tokom godinu dana plaća BGR-u oko 62.000 dolara mesečno. Iza celog posla, kako saznaje „Vreme“, stoje premijer Zoran Živković i potpredsednik Vlade Čeda Jovanović, a uključeni su i bivši šef Biroa za komunikaciju Beba Popović, vlasnik ružičaste televizije Željko Mitrović, i proizvođač jaja Dragoljub Marković.
TAJANSTVENA POSETA: Prve vesti da je posao sklopljen procurele su, na neobičan način, preko „Nedeljnog telegrafa“. Prošle nedelje, „NT“ je u tekstu pod naslovom „Bušovi ljudi četiri sata sa Čedom Jovanovićem“ plasirao priču da su pre mesec i po dana poverljivi ljudi američkog predsednika bili u tajnoj poseti Srbiji, kako bi se sreli sa premijerom Živkovićem i potpredsednikom Jovanovićem. Prema toj priči, Buš je bio toliko uznemiren zbog afera koje razne mračne sile lansiraju protiv srpske Vlade da je mimo znanja državnog sekretara Kolina Pauela poslao svoje neimenovane „najbliže saradnike“ u Beograd da na licu mesta ispitaju stvar. Saradnici, koje „NT“ nije imenovao, posle susreta sa Živkovićem i pomenutog četvorosatnog razgovora sa Jovanovićem odleteli su direktno na Bušov ranč u Teksasu, gde su ga izvestili da se protiv reformskih snaga oličenih u Jovanoviću zaista vodi kampanja, i da Amerika mora tome stati na put. „Amerika jednostavno ne sme dozvoliti da ključna zemlja na Balkanu ponovo utone u mrak“, piše u tekstu. Kao nosioci mraka imenovani su, naravno, Miroljub Labus i Mlađan Dinkić, za koje se kaže da su u savezu sa radikalima i bivšim premijerom Krajine Borom Mikelićem. Ni Stejt Department ni SMIP, kako se naglašava u tekstu, nisu bili upoznati sa posetom, ni sa njenim rezultatima.
Proverom ove „ekskluzivne i senzacionalne“ vesti došlo se do saznanja da su tajanstveni Bušovi izaslanici Greg Mindžek i Greg Stivens, dva funkcionera „Barbur Grifita i Rodžersa“. Njih dvojica su se zaista sreli sa Živkovićem i proveli četiri sata sa Jovanovićem, a nakon toga bili na prijemu sa Popovićem, Mitrovićem i Markovićem. Neistina je, međutim, da ih je u Beograd uputio američki predsednik, ili bilo ko iz Bušove administracije. Reč je o privatnoj firmi koja je došla da sa našom Vladom sklopi manje-više privatan posao, u okviru delatnosti za koju je registrovana: zastupanje interesa inostranih faktora na tlu Sjedinjenih Država. Manje je jasno zašto je taj posao sklopljen u tajnosti, a zatim plasiran preko časopisa „NT“ na gore opisan način.
Izvor „Vremena“ blizak Vladi Srbije kaže da je odavno bilo vreme da Srbija angažuje ozbiljne lobiste u Americi. „Hrvati, Bosanci i kosovski Albanci imaju svoje firme koje lobiraju u njihovu korist, a sad mi imamo svoju, i to najbolju. „Barbur Grifit end Rodžers“ zaista spadaju u sam vrh lobističkih firmi u Americi, a njeni vlasnici su bivši visoki funkcioneri Republikanske stranke i Bušovog izbornog štaba. Pored toga, Gregori Stivens i Greg Mindžek ranije su bili uključeni u slične poslove sa vlastima u Bosni i Crnoj Gori. „Bušova Amerika je zemlja u ratu“, objašnjava naš sagovornik, uz tvrdnju da se aktuelni predsednik više oslanja na svoje saradnike iz stranke i Saveta za nacionalnu bezbednost, nego na diplomatu Pauela. „Zato treba zaobići zvanične kanale i ići direktno na važne ljude“, objašnjava on. Prema istom izvoru, ključnu ulogu u sklapanju poslovnog aranžmana sa BGR-om odigrao je Jovan Kovačić, bivši funkcioner beogradske misije OEBS, koji odnedavno ima sopstvenu firmu za odnose sa javnošću, Grupu za strateška partnerstva. Vašingtonski ogranak Kovačićeve firme, inače, ima istu adresu na Aveniji Pensilvanija kao i „Barbur Grifit end Rodžers“.
PREKO VAŠINGTONA U BRISEL: U razgovoru za „Vreme“, Kovačić je potvrdio ove informacije, uz napomenu da ne želi da iznosi detalje dok se posao zvanično ne finalizuje. „Neki rezultati se već vide: stav Vašingtona prema Albancima se poslednjih nedelja menja, a to je rezultat našeg rada“, kaže Kovačić. „Sem toga“, ukazuje on, „vreme je da naša diplomatija shvati da put ka Evropskoj uniji i NATO-u vodi preko Vašingtona. Ne možemo sami da se nametnemo Evropi ako nas neko moćan ne gurne.“
S druge strane, postoji mišljenje da angažovanje BGR-a ima i druge motive. „To je za unutrašnju upotrebu: Vlada gubi podršku domaće javnosti pa želi da pokaže narodu da ima podršku Amerike, jer ljudi ovde veruju da se o svim našim izborima odlučuje u Vašingtonu“, kaže Bratislav Grubačić, vlasnik agencije VIP. Grubačić napominje da je problem što je taj isti deo Vlade, na čelu sa Jovanovićem, u otvorenom sukobu sa Vilijamom Montgomerijem, ambasadorom SAD u Beogradu, i da je reč o pokušaju da se američka ambasada premosti uspostavljanjem direktne veze do Buša.
Koliko će taj pokušaj biti uspešan, ostaje da se vidi. Lobisti u Americi ponekad mogu da učine mnogo, ali sve analize dokazuju da im je uticaj ograničen ukoliko njihovi napori nisu direktno vezani za vitalne američke interese. Uz sve svoje veze, „Barbur Grifits i Rodžers“ neće lako ubediti Buša da budućnost Srbije i regiona počivaju na trouglu Jovanović–Popović–Mitrović. Možda bi im ipak bilo bolje da prvo pokušaju da ubede ovdašnje glasače.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve