KarladelPonte, tužiteljkaHaškogtribunala: "Uveravam vas da nećete biti uhapšeni za delo koji potpada pod jurisdikciju Tribunala pre, tokom i nakon razgovora."
DobricaĆosić, bivšipredsednikSRJ: "Sve što imam da kažem o razbijanju Jugoslavije, građanskom i međunacionalnom ratu na njenom tlu, o protagonistima tih zbivanja rekao sam u svojim knjigama, javnim nastupima i zvaničnim dokumentima, koji su objavljeni i dostupni svačijem interesovanju i iza kojih i danas stojim tako da se mogu smatrati relevantnim činjenicama."
DormutGrum, višizastupnikoptužbe: "Zamolio bih vas da mi, uzimajući u obzir daljinu koju sam prevalio, dozvolite da vas posetim u vašem domu i predstavim se i da s vama kratko porazgovaram o mogućnosti da razgovaramo o ovim pitanjima u neko vreme u budućnosti kada se budete osećali sposobnim da razgovarate s nama."
DobricaĆosić, bivšipredsednikSRJ: "Činjenice koje se nalaze u mišljenju lekarskog konzilijuma obavezuju i vas, nadam se, na razumevanje moje nemogućnosti izlaganja naporu u zahtevu koji ste mi izložili."
„SVE SAM REKAO“: Dobrica Ćosić
Radio „Slobodna Evropa“ (RFE): Dobrica Ćosić nedavno je pozvan da svedoči u procesu protiv Slobodana Miloševića, ali je taj poziv odbio. Mada u Haškom tribunalu nisu mogli da nam potvrde ovu informaciju objasnivši da su to interne stvari suda, Dobrica Ćosić nam je u kratkoj izjavi nagovestio da je ovaj sud zaista kontaktirao s njim. Ćosić nije mogao da prihvati da svedoči obrazlažući to, u pismu koje je uputio beogradskoj kancelariji Tribunala, svojim godinama i zdravstvenim stanjem.
ĆOSIĆ: To je tačno, ali bolje je da dobijete potpune informacije iz Kancelarije.
RFE: Znači, možemo da kažemo da ste vi uputili pismo, da ste nam rekli, a mi ćemo pozvati i Kancelariju?
ĆOSIĆ: Da. Šta sam uputio i šta sam rekao, to pitajte Kancelariju.
„ZAHTEVA SE DA SVEDOČITE“: Karla del Ponte
RFE: U beogradskoj kancelariji Haškog tribunala, međutim, nisu želeli da govore o odgovoru Dobrice Ćosića. Koordinator za informisanje Međunarodnog suda u Hagu Matijas Helman uputio nas je na tužilaštvo Tribunala u Hagu tvrdeći da je to u njihovoj nadležnosti. Portparol tužilaštva Haškog tribunala Florens Artman rekla nam je da su kontakti ovog suda njegova interna stvar i da nijedan sud na svetu ne daje na uvid svoju korespondenciju.
ARTMANOVA: Ne raspravljamo o svom poslu javno tako da ne mogu ni potvrditi da li je to sve istina. To su interne stvari. Ako postoje, one nisu javne, one su ili privatne ili naš unutarnji posao. Pokušajte pitati bilo koji sud u svetu da vam dâ svoju korespondenciju, to je nemoguće.
RFE: Vi ne biste mogli da nam potvrdite da je Tribunal kontaktirao s gospodinom Ćosićem?
ARTMANOVA: Ne, niti bilo s kim drugim. Može biti običan građanin, ali ne bismo rekli.
Prema materijalu do koga je došao Radio „Slobodna Evropa“, prepiska između istražitelja Haškog tribunala i Dobrice Ćosića imala je ovakav tok:
Tužiočevagarancija
Dobrica Ćosić
Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju zahteva da s vama obavi razgovor.
Tužilac je pružio uverenje nadležnim ministrima Savezne Republike Jugoslavije i želi da uveri i vas da nećete biti uhapšeni za dela koja potpadaju pod jurisdikciju Tribunala pre, tokom i nakon razgovora. Ova garancija nastavlja da važi tokom perioda od pet (5) dana posle završetka davanja izjave predstavnicima tužilaštva.
Po prijemu računa biće vam u razumnim granicama nadoknađeni troškovi koje ste imali tokom izvršenja ovog zadatka.
Karla del Ponte Tužilac 17. oktobar 2002. Den Hag Holandija
Poziv
Na osnovu ovlašćenja koja pripadaju tužiocu na osnovu člana 18(2) Statuta Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju („Tribunal“) i Pravila 39 (i) iz Pravilnika Tribunala o proceduri i dokazima, ovim pozivam:
Dobricu Ćosića, bivšeg predsednika Savezne Republike Jugoslavije čija sadašnja adresa Tužilaštvu nije poznata, ali za koga se veruje da prebiva na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije na adresi za koju se veruje da je poznata vlastima SRJ.
Dobrice Ćosiću, od Vas se zahteva da se pojavite u kancelariji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY)… u utorak 10. decembra 2002. godine u 10 časova radi ispitivanja u svojstvu svedoka i davanja izjave u vezi s istragom o događajima i aktivnostima koji su se odigrali na teritoriji bivše Jugoslavije pre i za vreme rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Karla del Ponte Tužilac 17. oktobar 2002. Den Hag Holandija
Odluka
Na osnovu člana 11. Zakona o saradnji Savezne Republike Jugoslavije s Međunarodnim tribunalom za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine („Službeni list SRJ“, br. 18/2002), Savezna vlada donosi odluku o oslobađanju svedoka čuvanja tajne
1. U postupcima pred Međunarodnim tribunalom za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine, svedok, Dobrica Ćosić, oslobađa se dužnosti čuvanja državne i vojne tajne u odnosu na saznanja o događajima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu i Metohiji.
2. U postupcima pred Međunarodnim tribunalom za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine izjava svedoka Dobrice Ćosića o događajima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu i Metohiji, nema štetne posledice za službu u smislu čl. 183. Krivičnog zakona Savezne Republike Jugoslavije.
3. Savezna vlada će ovu odluku dostaviti imenovanom.
4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
SAVEZNA VLADA E.p.br. 238 14. novembra 2002. godine Beograd
Odgovor
DobricaĆosić (adresa)
Kancelariji Međunarodnog krivičnog suda, za bivšu Jugoslaviju
Gospođo, Moje loše zdravstveno stanje u devetoj decenji života – teška operacija srca i nedavna operacija karotida, ekstremna hipertenzija, bolest bubrega i drugo što uslovljava da budem pod stalnom lekarskom, a naročito kardiološkom kontrolom, ne dopuštaju mi, po mišljenju lekara, nikakav napor kakav je svedočenje u haškom procesu.
Sve što imam da kažem o razbijanju Jugoslavije, građanskom i međunacionalnom ratu na njenom tlu, o protagonistima tih zbivanja rekao sam u svojim knjigama, javnim nastupima i zvaničnim dokumentima, koji su objavljeni i dostupni svačijem interesovanju i iza kojih i danas stojim tako da se mogu smatrati relevantnim činjenicama.
10. decembar 2002. Dobrica Ćosić
Nagovaranje
11. decembar 2002.
Poštovani gospodine Ćosiću, Primio sam vaše pismo od juče, i zahvaljujem vam što ste odgovorili na sudski poziv za razgovor. Žao mi je da čujem da ste lošeg zdravlja. Ja poštujem zabrinutost iskazanu u vašem pismu i nije mi namera u ovom trenutku da vas pitam da dođete u Hag i da svedočite. U stvari, ja sam doputovao da vas pitam nekoliko specifičnih pitanja, na koja samo vi možete da odgovorite i koja nisu sadržana u vašim objavljenim radovima ili javnim nastupima. Ja sam zainteresovan da dođem do istine u vezi s nekim specifičnim događajima, u čemu nam samo vi možete biti od pomoći.
Ja vas ne pitam da na bilo koji način ugrožavate vaše zdravlje. Ja bih vas zamolio da mi, uzimajući u obzir daljinu koju sam prevalio, dozvolite da vas posetim u vašem domu i predstavim se, i da porazgovaram s vama kratko o mogućnosti da razgovaramo o ovim pitanjima u neko vreme u budućnosti kada se vi budete osećali sposobnim da razgovarate s nama.
S poštovanjem, Dermot Groome Viši zastupnik optužbe, v.d.
Odbijanje
Dobrica Ćosić (adresa)
Kancelariji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju
Poštovani gospodine Groome, Šaljem vam mišljenje lekarskog konzilijuma o svom zdravstvenom stanju. Činjenice koje se u njemu nalaze obavezuju i vas, nadam se, na razumevanje moje nemogućnosti izlaganja naporu u zahtevu koji ste mi izložili.
S poštovanjem Dobrica Ćosić 13. decembar 2002.
Obaveštenje
Dobrica Ćosić (adresa)
Predsedniku vlade Republike Srbije, gospodinu Zoranu Đinđiću
Poštovani gospodine Predsedniče, Smatram da treba da Vas obavestim o pozivu Haškog suda da budem svedok u procesu protiv Slobodana Miloševića koji mi je upućen preko Okružnog suda, kao i mom stavu prema ulozi koja mi je namenjena.
Šaljem Vam njihov poziv i pisma, moje odgovore i mišljenja lekarskog konzilijuma kako biste imali tačan uvid u taj događaj i moguće posledice.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!