Beograd
Gde su knjige iz iseljene „Fontane“?
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Dve godine pošto se i našoj publici najzad vratio izvanrednim koncertima (dva puta SKC plus na talasu opravdane euforije, treće veče u Hali sportova, Novi Beograd, decembar 2000. godine), stvaralački najizdržljiviji od nekolicine sjajnih momaka jugoslovenskog novog vala, Darko Rundek je došao ponovo, te promenjen, za mnoge čak i bolji – ležerno trijumfovao, možda i ubedljivije nego prošli put. U međuvremenu je ovde, nastupajući oba leta i na novosadskom EXIT-u, „povukao“ puno nove publike koja je sada numere s njegovih izvrsnih solo-albuma znala tako da je horskim intoniranjem poneku pesmu (Apokalipso) uspevala da ugura u repertoar na licu mesta. Treći Rundekov album, prefinjeni Ruke (2002, Metropolis), letos je objavljen simultano u Hrvatskoj i SRJ; iako su se licencna izdanja već omasovila u Srbiji, naročito ona iz Hrvatske, ovo je po svoj prilici dosad najbolje izreklamirani diskografski proizvod te vrste. Efekti sve legalnijeg tržišta i u našoj prestonici iskazali su se rekordno brzom rasprodajom ulaznica za dodavane koncerte u Studentskom kulturnom centru: hiljada-za-hiljadom dok nije ispunjeno čak šest večeri (kao u sjajnim novotalasnim sezonama), ograničenih tek terminima za Kragujevac i Zrenjanin, te Božićem/Novom godinom.
Umesto Rundek benda, Darka sada prati parisko/zagrebački/eks-sarajevski septet Les Guids. Neobično iskombinovan perkusionista/bubnjar Đani Pervan (eks-Letu štuke) i klavijaturista Dušan Vranić (koji svira i bandoneon, citru…) tokom rata su iz Sarajeva (grupa Overdream) prešli u Pariz gde rade i cigansku muziku, uz električnu violinu Izabel Katala naštimovanu iz Ženeve, činili su aranžmanski kostur Ruku, u koprodukciji sa Vedranom Peternelom (s Rundekom i u projektu KAAN, „nova klasika i improvizacija“) koji je i na bini za elektronskim radnim stolom. Uživo su im dodati francuski trombonista i basista (s potonjim Darko menja gitaru za bas i obrnuto), te „delegat iz prošlosti“, mladoliki trubač Igor Pavlica (eks-Haustor, Jinx). Ovaj deo balkanske turneje vodio ih je iz Pariza (preko Surčina) kroz Sarajevo (stara Sloga) i prvi put posle rata, a i prvi put u Darkovom životu – Banja Luku (hala Obilićevo). Cena od 10 KM/5 eura za banjalučku ulaznicu ukazuje na inverziju standarda/ekonomije u Republici Srpskoj i Srbiji u poslednje dve godine. U Beogradu je, naime, karta koštala 400 dinara.
Album Ruke je prvi veći, mada ne drastičan zaokret u Rundekovoj karijeri posle Haustora, odstupanje od te linije pesama i od pristupa rok-sastava. Iako nosi manje pozorišnih songova nego prethodna dva izdanja, album Ruke deluje više teatarski, svakako i šansonjerski, naročito ako ste upoznati s novijim hibridima francuske šansone i drugih aktuelnih pop-vrsta (rege, obrnuto i ska). Pravi odraz Darkove „pariske faze“, aktuelne već deceniju, ovaj materijal na bini SKC-a natrpanoj opremom delovao je ipak više barski – naglašeno zadimljenošću – mada ne i kabaretski. Naoko smireniji, sredovečni i još uvek mršavi gdin Rundek, međutim, samo bi jednim znalačkim lelujanjem podlaktice (Grane smo na vjetru) opet prizvao onaj nenametljivi art-rok kome pre dvadesetak godina u ovom „regionu“ nije bilo premca.
Repertoar se po večerima naravno razlikovao, na Badnje veče (po gregorijanskom) program beše tiši, a obično bi se zaokružilo oko tri sata nastupa, s bisevima i pod punim osvetljenjem sale, bila to Theme 58 ili narodna Ljubav se ne trži. Maksimalno nakrcana publika sve je pratila s posvećenom pažnjom, ne remeteći ni duge, spore delove koncerta, da bi na vrhunce dinamike Les Guids odgovarala ovacijama dostojnim solidne hale. Prvi sat glatko bi prolazio s novim numerama prošaranim ponekom starom kao Šejnom ili večno lepom Enom. Nije smetala ni pauza, i zapravo bi sve to najbolje „leglo“ po pozorištima. Bend je povremeno evropski svingovao onako kako npr. Zoran Predin nije uspeo da nas uveri, a uz Darka binom je dominirala elegantna pojava Izabel u kojoj ima ponešto i od HM-gitariste. Najveća nova „paljevina“ prirodno je Makedo, iznad svih Kuba i Kostarika, a stih »da fašista više nema« (tradicional Ay Carmela) ovde će još dugo odjekivati.
Ovog puta Ona se budi Šarla akrobate nije bila stravično ubedljiv „zatvarač“ večeri, ali umesto u surovo sirovoj trio-obradi kao pre dve godine ona je sada nežno aranžirana za pun sastav, u bitno drugačijoj dimenziji, i nije ništa manje veličanstvena nego recimo Haustorov Šal od svile. Arhivski je izvedeno i Podne s početka osamdesetih, objavljeno tek ’95. na poluprofi albumu uživo Ulje je na vodi (Blind Dog/Dallas).
„Mislio sam da je borosana izumrla“, reče Rundek u rečitativu „Stojim i gledam se…“. Ima li bolje? Godina, dakle, staje ovde!
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
Instalacija umetnice sa Kosova bavi se ženama i prekarnim radom, skulptura bosanskohercegovačke umetnice, na trgu u centru grada, postavlja pitanje da li je konačno došlo vreme da odamo počast i oplakujemo žrtve i potlačene svih aktuelnih ratova, dok hrvatski projekat ističe preduslove za suživot s drugima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve