"Naša ambicija je da se ovde instaliramo u nekom razumnom razdoblju, što sigurno neće biti za par meseci, pa čak možda ni za godinu dana. Nadamo se da ćemo na ovom tržištu biti prisutni sa oko 20 odsto"
ULAZ U KONKURENCIJU: Miroslav Sakač
Ekonomska saradnja i normalizacija odnosa između Hrvatske i Srbije čini se idu bržim tempom od političkih dogovora i sporazuma. INA, koja je uveliko bila prisutna na tržištu bivše nam domovine, planira brz povratak na srpsko tržište. Prošle godine INA je ostvarila dobit od 96 miliona eura, u odnosu na pretprošlu godinu kada je poslovala sa gubitkom od 56 miliona, a uspešno je plaćen i deo inostranog kredita. Jedno od vodećih unutar INA gupe je preduzeće Maziva, vlasnik sertifikata ISO 14001 tj. potvrde o usklađenosti sistema upravljanja sa zaštitom okoline, a međunarodna kuća BureauVeritasQualityInternational je Mazivima po drugi put uspešno produžila sertifikat za standard kvaliteta ISO 9001. INA Maziva proizvode 250 različitih proizvoda – industrijska maziva, ulja za obradu metala, masti, sredstva za zaštitu od korozije. Njhov udeo na hrvatskom tržištu je između 55 i 60 odsto od ukupne domaće potrošnje. U Beogradu je ove nedelje boravila delegacija INA, što je bila i prilika za razgovor sa Miroslavom Sakačem, direktorom INA Maziva, o ulasku na srpsko tržište.
MIROSLAVSAKAČ: Maziva su karakteristična kao malotonažni naftni proizvodi uz niz specifičnosti u odnosu na sve ostale naftne proizvode, što je jedan od mnogobrojnih razloga što je INA odlučila da osnuje firmu ćerku. Osnovana je jedna zaokružena poslovna cjelina da bi efikasnije funkcionirala na tržištu jer maziva kao proizvodi traže direktan kontakt sa kupcima od same izrade formule, prilagođavanja specifičnim zahtjevima kupaca sve do velike naftne strukture koja nije primjerena za proizvodnju i prodaju maziva. Prva iskustva na tržištu govore da je to bila dobra poslovna odluka. Naše prisustvo na tržištu poslije ovoga se intenziviralo i popravilo, a popravila se i profitabilnost u tom dijelu naftnog biznisa, pa je taj profit blizu onoga koji je nekada ostvarivan.
Investicijski zamah u kompaniji INA bio je očekivan i normalan. Poslije perioda bez investicija, investicije su bile nužne, ali ne i u mazivaškom kompleksu. Takve investicije su potrebnije za druge proizvode da bi se dostigao evropski nivo kvaliteta i da bi energetske rafinerije u Sisku i Rijeci mogle proizvoditi po zapadnoevropskim standardima. Imajući u vidu da proizvodnja maziva nije karakteristična industrija u kojoj su potrebna relativno mala ulaganja za racionalizaciju proizvodnje, nivo kvaliteta može se osigurati i na sadašnjoj opremi.
KakoviditetržištemazivadanasuSrbiji?
Unazad dvije godine ja ili neko od mojih saradnika bili smo u Srbiji. Naše ambicije na ovom tržištu su velike. Srbija je naše objektivno i moguće tržište. Svjesni smo činjenice da se naše nekadašnje učešće od 40 posto na srpskom tržištu neće povratiti jer smo tada živjeli u jedinstvenoj državi sa relativno zatvorenim tržištem. Naša ambicija je da se ovdje instaliramo u nekom razumnom razdoblju, što sigurno neće biti za par mjeseci, pa čak možda ni za godinu dana. Nadamo se da ćemo na ovom tržištu biti prisutni sa oko 20 posto. Naravno, puno toga zavisi od nas i naše agresivnosti na tržištu, od uvjeravanja bivših i potencijalnih potrošača o kvalitetu naših proizvoda koji treba da zadovolje njihove potrebe. Pored samog proizvoda nudimo punu tehničku suradnju i tehničko-primjenski servis. Zajedničko rješavanje problema vrlo je važno jer su problemi pri eksploataciji maziva oduvijek bili veliki. Principi suradnje proizvođača i korisnika maziva odavno su poznati u zapadnom svijetu.
Ne da očekujemo, mi znamo da je ta konkurencija jaka. Imamo jaku konkurenciju na svim tržištima gdje smo prisutni, posebno izvan prostora bivše Jugoslavije jer jednu trećinu naših proizvoda izvozimo izvan granica Hrvatske. Konkurencija u prodaji maziva izuzetno je loša jer na svakom tržištu postoji oko trideset različitih robnih marki maziva.
INAjevećodavnoprisutnanatržištuBosneiHercegovine.
Na ovom tržištu napravili smo naročit iskorak. U odnosu na period od prije dvije godine udvostručili smo naš izvoz. Pružili smo kompletnu uslugu ne samo prodaje već i cio servisni dio usluge. Slično je i sa ostalim tržištima Jugoslavije. Smatramo da je rad sa mazivima prije pružanje usluge nego prodaja. Želimo se dokazati kao pouzdan partner u budućnosti koji neće iznevjeriti potencijalnog kupca.
Mislim da nije postajala niti jedna primjedba na ekološke kriterijume maziva. Imamo zeleni program, odnosno naši su proizvodi potpuno biorazgradljivi, s ekološki potpuno prihvatljivom formulom. Posljednjih deset godina smo većinu našeg asortimana prilagodili zahtjevima strožim od onih koji se zahtjevaju u Hrvatskoj, pa smo već spremni za donošenje novih zakonskih standarda. Počeli smo proizvodnju industrijskih maziva na bazi repinog ulja i ostalih uljarica. Imamo novu generaciju za industrijska čišćenja koja u potpunosti zadovoljavaju evropske standarde.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.