Oružje
Nemci i Francuzi prave „pametni tenk“ da pariraju ruskom T-14
Strogo gledano, to i nije tenk već čitav borbeni sistem u kojem su razna oklopna vozila, dronovi, lasersko oružje pa još i veštačka inteligencija
Osim s "prekoračivanjem nadležnosti" i nekompetencijom, vlada želi da raskrsti i s kompromitovanom prošlošću EYP-a u koji su, kako se veruje, infiltrirane i druge inostrane sestrinske službe
Specijalno za „Vreme“ iz Atine
Sedamnaestoro za terorizam osumnjičenih članova grčke grupe „17. novembar“ sedi u zatvoru i čeka suđenje, daje plaćene intervjue i tuži se sa tv stanicama zbog uzurpiranja privatnosti. Međutim, nekako u drugom planu prolazi činjenica o tome da je raskrinkavanje te grupe, koja vuče korene iz vremena otpora pukovničkoj diktaturi 1967–1974, istovremeno i epilog čitave faze političkog života iz doba ideoloških podela na „levicu“ i „desnicu“, i skoro tri decenije posthuntističke demokratizacije.
Ali, hvatanje terorista osumnjičenih za četrdesetak mahom „antiimperijalistički“ motivisanih atentata i 23 ubistva delovalo je kao tiha katarza i na još jednom planu grčke tranzicije ka globalizovanom svetu razlivenih ideoloških granica i njima prilagođenih institucija. Zbog nepoverenja isključena iz istrage koju je vodila policijska Antiteroristička služba, čak i osumnjičena da je jedan od ključnih uhapšenih bio njen kadar, Nacionalna informativna služba (EYP) sada je na pragu reformi i treba da se prilagodi novim vremenima, novim ciljevima i da se podvrgne političkoj kontroli.
TAMNA AURA: EYP je tokom decenija gonjenja „domaćih neprijatelja“, ideoloških i političkih protivnika, stekao mračnu auru, ali se sada okreće prioritetima novog „boga“ – sigurnosti. Predlog novog zakona o službi koju su posle grčkog građanskog rata (1944–1949) između levice i desnice postavili Amerikanci stavlja joj u zadatak borbu protiv trgovine ljudima, oružjem, drogom i protiv finansijskog kriminala, ne zanemarujući ni brigu o nacionalnim interesima, u prvom redu u vezi s odnosima sa starim rivalom Turskom.
Preteča EYP-a, KYP tj. Centralna informativna služba, osnovana 1953. sa zadatkom da služi „nacionalnoj i bezbednosti oružanih snaga i javnoj bezbednosti i redu“, bila je samostalna i podređena samo predsedniku vlade. Čovek koji ju je funkcionalno postavio na noge bio je Amerikanac grčkog porekla Tom Karamesinis, prvi šef CIA u Atini.
KYP je u početku bio vezan za ministarstvo odbrane, a 1969. godine vojna hunta učinila ga je „nezavisnom službom“ sa glavnim zadatkom da lovi komuniste i njima slične. Posle pada hunte septembra 1974. KYP prelazi u nadležnost predsedništva vlade, a 1984. u nadležnost premijera. Zvanično, tada se prvi put iz zadataka službe briše praćenje političke aktivnosti i komunizma u zemlji i inostranstvu, za šta je dotle postojalo čitavo odeljenje.
Odvajanje od vojske, koja nema svoju informativnu službu, stavljanje pod političku kontrolu i delimično osavremenjivanje počinju u vreme vlade socijalističkog PASOK-a 1986, kada je KYP preimenovan u EYP (umesto „centralna“, postao je „nacionalna“ informativna služba).
Međutim, tada počete reforme, planirane da budu završene 1989, prekinute su zbog promena stranaka na vlasti (pad PASOK-a, godina vlada nacionalnog jedinstva, dolazak Nove demokratije 1990). Upravo u to vreme Služba je intenzivno korištena za međustranačku borbu (protiv PASOK-a i njegovog vođe Andreasa Papandreua) i bila je pod kontrolom savetnika premijera Konstandinosa Micotakisa, generala Nikolaosa Grilakisa, koji je mnogo putovao i po Balkanu a u Skoplju imao vrlo važne kontakte u vreme grčko-makedonskog spora…
ČUDNI TALOG: Bez transparentne političke kontrole, ali pod stalnom političkom patronažom, pa čak i sa partijski podeljenim sindikalistima, u EYP-u su se nataložile mreže politički podobnih, a nekompetentnih iz raznih perioda – bilo hunte, ND-a, PASOK-a ili raznih struja unutar njih. Često osamostaljene od svojih inicijalnih političkih patrona, mnoge od tih mreža povremeno su vodile svoju politiku, pa čak i svoju spoljnu politiku, izlažući zemlju ozbiljnim međunarodnim posledicama.
U poslednjoj od takvih prilika „nekontrolisana aktivnost stoglave hidre“, kako su o EYP-u pisali mediji, dovela je Grčku 1999. godine u vrlo osetljiv položaj u odnosu na Tursku i to svojom umešanošću u slučaj vođe kurdskog PKK-a Abdulaha Očalana, koji je prvo prošvercovan u Grčku, a potom dalje, da bi bio uhapšen u Keniji, uz sve moguće komplikacije. Afera je dovela do toga da mediji javno nazivaju EYP „najmračnijim delom državnog mehanizma“. Ministarka unutrašnjih poslova Vaso Papandreu tada je pokrenula operaciju „razbijanja“ EYP-a i počela s reformama. U drugoj fazi EYP je prošlog oktobra prešao u nadležnost Ministarstva javnog reda radi bolje koordinacije s policijom, a u trećoj fazi se prilagođava novim zahtevima.
Osim s „prekoračivanjem nadležnosti“ i nekompetencijom, vlada želi da raskrsti i s kompromitovanom prošlošću EYP-a u koji su, kako se veruje, infiltrirane i druge inostrane sestrinske službe, ali i s raznim agilnim „civilima“ i „navodnim superpatriotama“, kako ih je svojevremeno nazvao premijer Kostas Simitis. Na meti su, između ostalih, „kurdski“ i „srpski“ lobi, kako tvrdi dnevnik „Ta nea“, odnosno „vrlo bliski odnosi koje su službenici EYP-a razvili sa osobama sa tih prostora, što je imalo za posledicu da tamo budu povremeno i operativno umešani. Spoljna politika se promenila, ali veze su ostale“.
Najavljeno je, između ostalog, da oko 400 agenata „profesionalaca“ sa terena gubi posao, i na njihovo mesto dolaze specijalisti analitičari i savremena elektronska oprema. Neverne tome već komentarišu– kako je stari KYP bio modeliran po uzoru i uz asistenciju CIA, tako će novi EYP biti čedo britanskih službi, koje su uveliko prisutne od juna 2000. kada su pripadnici „17. novembra“ ubili britanskog vojnog atašea Stivena Sondersa.
U duhu vremena, zakonom se predviđa i odgovarajuća zaštita prava čoveka i ličnih podataka, što je već dovedeno u pitanje na novom terenu – prilikom masovnih antiglobalističkih demonstracija u Đenovi prošle godine. Niko nije verovao da grčke službe nisu italijanskim kolegama unapred dostavile spiskove „opasnih elemenata“ kojima je bio onemogućen čak i silazak sa broda u đenovskoj luci.
Strogo gledano, to i nije tenk već čitav borbeni sistem u kojem su razna oklopna vozila, dronovi, lasersko oružje pa još i veštačka inteligencija
Vojni sud u Sibiru osudio je dvoje tinejdžera na zatvorske kazne zbog grafita protiv ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 2022. godine
Nedavno mi je jedna beogradska novinarka u privatnom razgovoru rekla da mi se, zbog onoga što se sada dešava sa narodom u Gazi, oduzima svako pravo da bilo kome držim moralne lekcije. Ali zamislite da su hiljade raketa koje su ispaljene na Izrael od početka rata došle do svog cilja i ubile daleko veći broj Izraelaca. Da li bih onda imala više prava da iznesem svoje mišljenje
Na mestu nekadašnjeg atinskog aerodroma, gde su svojevremeno prodefilovali milioni ljudi, pronađene su bombe zaostale od Nemaca u Drugom svetskom ratu. Ni hiljade sportista, kao ni izbeglica koje su kasnije ovuda prošle, nisu ni slutile da opasnost vreba ispod tla. Tek je izgradnja „Atine na vodi” otkopala tone ekspozivnih naprava
Od danas se ulazak u Veneciju plaća pet evra. „Važno nam je da grad bude manje preopterećen, i to bi trebalo više da odvrati od dolaska dnevnih turista nekog određenog dana“, objašnjava gradonačelnik jednog od najposećenijih evropskih gradova, dok građanske inicijative smatraju da ulaznica od pet evra neće popraviti kvalitet života Venecijanaca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve