Sezona izbora na Balkanu - Federacija BiH >

Jasan krajnji ishod

Međunarodna zajednica već sada upozorava da BiH (oba entiteta) neće dobiti nikakvu stranu pomoć ukoliko birači ukažu povjerenje desnici, a da će takva vlast biti potpuno izolirana i u svakom drugom pogledu

NAJOZBILJNIJI TAKMACI: Zlatko Lagundžija...

Predizborna kampanja u BiH je zvanično počela 5. avgusta i, bar prema dosad viđenom, mnogi se slažu – riječ je o najprljavijoj izbornoj utakmici do sada. Karakteristika dosadašnjih izbornih utrka bilo je vrlo snažno sukobljavanje nacionalnih opcija u BiH oko budućnosti zemlje, povratka izbjeglica, te separatističkih i unionističkih težnji u pojedinim oblastima i među b-h narodima. Međutim, za ove izbore tenzije na tom polju su splasnule i glavni obračuni vode se unutar nacionalnih grupa i to često na ideološkoj osnovi. No, to nikako ne znači da su krupni, globalistički, problemi države razriješeni. Nacionalizam, nelogično i skupo državno uređenje Bosne, dijametralno različiti politički pogledi na budućnost države, još postoje, ali je izgleda preovladalo mišljenje da se na "onog drugog" ne može uticati i da se treba politički obračunati prije svega na svom teritoriju.

...i Haris Silajdžić

OPTUŽBE ZA ANTIMUSLIMANSTVO: U Federaciji BiH prema istraživanjima javnog mnijenja na teritorijama sa bošnjačkom većinom postoje samo tri relevantne političke partije – Socijaldemokratska partija (SDP) i Stranka za BiH, koje su predvodnici vladajuće koalicije Alijansa za promjene, i opoziciona Stranka demokratske akcije (SDA). Sve ankete daju blagu prednost SDP-u, koji je i na prošlim izborima osvojio najviše glasova. Tik iza njega je SDA, dok je trećeplasirana Stranka za BiH. Ako uzmemo ove ankete kao relevantne, može se konstatovati da naconalne partije SDA i Stranka za BiH uživaju većinsku podršku bošnjačkog biračkog tijela. Posebno ako se uzme činjenica da znatan broj Srba i Hrvata koji žive na teritorijama sa bošnjačkom većinom glasa za SDP.

Prije dvije godine u dijelu Federacije BiH gdje su Bošnjaci većina okončana desetogodišnja vladavina Stranke demokratske akcije. Ovu nacionalnu partiju zamijenila je Socijaldemokratska partija, što je, posebno u međunarodnim krugovima, dočekano sa oduševljenjem zbog njenih liberalnih stavova i izrazitog prozapadnog opredjeljenja. Međutim, zbog nagomilanih ekonomskih i političkih problema u zemlji i zbog nedovoljnog finansijskog angažmana međunarodne zajednice, za SDP i nekoliko manjih partija koje su s njim u koaliciji na oktobarskim izborima neizvjesno je novo osvajanje vlasti. SDA je to osjetila i krenula vrlo žestoko u kampanju igrajući na kartu da SDP izdaje nacionalne i religijske vrijednosti Bošnjaka. U raznim stranačkim nastupima, ali i kroz medije koji su se takođe stranački polarizirali (iako svi tvrde da su nezavisni), SDP-u se kače vrlo krupne političke optužbe koje bi znatno mogle da pokolebaju njihovo glasačko tijelo. Tako se u orkestriranoj kampanji ovoj partiji pripisuje da je antimuslimanska i komunistička. Povod tim optužbama je činjenica da se sadašnja vlast vrlo žestoko obračunala sa naturalizovanim građanima iz arapskih zemalja koji su se u ratu borili kao islamski dobrovoljci, a nakon njega ostali živjeti u Bosni. Prema podacima CIA-e neki od njih su bili povezani sa međunarodnim terorizmom, pa čak i sa Osamom bin Ladenom. U saradnji sa stranim trupama mnogi od ovih naturalizovanih Bosanaca su pohapšeni i protjerani, a neki su čak izručeni američkim vlastima i sada leže u zatvoru na Kubi. Američke nedoslijednosti u politici i greške koje su napravljene u borbi protiv terorizma, SDA je tako artikulisala da je u javnosti stvoren osjećaj da su svi koji su u ovim akcijama uhapšeni nevini i da je riječ o velikoj antimuslimanskoj zavjeri u kojoj SDP asistira. Bolji poznavaoci političkih prilika na ovakve tvrdnje neće nasjesti, ali većina ljudi, poluinformisanih i nacionalno frustriranih, sigurno da će biti pokolebana.

U predizborni metež uključio se i vrhovni poglavar b-h muslimana reis Mustafa Cerić, koji se stavio na stranu SDA žestoko optuživši sadašnju vlast za antimuslimanstvo. On je na jednom skupu pozvao Bošnjake da odbace one koji ih hapse. A onda – što je izazvalo pravi šok u političkim krugovima – kao nevino uhapšene naveo je nekadašnje funkcionere policije kojima se sudi za pripremanje terorističkih akcija i oficire vojske koji se nalaze u zatvoru zbog šverca oružja za Kosovo.

POVRATAK SILAJDŽIĆA: Stranka za BiH je tvorevina nekada popularnog političara Harisa Silajdžića. Stranka je nekoliko godina bila u koaliciji sa SDA, da bi nakon pobjede SDP-a promijenila tabor i ušla u koaliciju s njim. Haris Silajdžić se za ove izbore iznenada pojavio kao kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva države. Mnogi vjeruju da povratak Silajdžića, koji je desničar, daje jasan signal da se ova stranka želi ponovo prestrojiti i udružiti sa SDA.

Silajdžić, po prognozama, vodi u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Iza njega je Alija Behmen, sadašnji premijer Federacije BiH iz SDP-a, dok je na trećem mjestu Sulejman Tihić, predsjednik SDA. Ako se uzme u obzir i da druga dva člana Predsjedništva konkurišu Mirko Šarović iz SDS-a i Dragan Čavić iz HDZ-a, izgleda da će kolektivni šef države imati snažan nacionalni naboj i da sigurno neće biti po volji međunarodne zajednice.

Najjača hrvatska stranka HDZ je najnezadovoljnija sadašnjim stanjem. Naime, HDZ je na prošlim izborima dobio oko 70 odsto glasova Hrvata, ali s obzirom na to da je BiH tronacionalna država, to mu nije bilo dovoljno da uđe u vlast. SDP je ušao u koaliciju s nekoliko manjih hrvatskih partija (čime je ispoštovan nacionalni ključ) i tako je HDZ nakon deset godina otišao s vlasti. To je dovelo do velikog nezadovoljstva među b-h Hrvatima i uzrokovalo da većina njih ne priznaje sadašnju vlast jer ne odražava izborne rezultate, barem kada su Hrvati u pitanju. Upravo na tome desničarski HDZ gradi svoju izbornu kampanju. Često se upućuju žaoke hrvatskim partijama koje učestvuju u vlasti da su "izdajnici", "kolaboracionisti" i da će zbog njihove politike bliskosti s mnogo brojnijim Bošnjacima doći do nestanka Hrvata u BiH.

Po anketama ubjedljivo najveću podršku hrvatskog glasačkog tijela (53,5 posto) uživa HDZ, no ta podrška je osjetno manja nego prije dvije godine. Prva koja slijedi je Nova hrvatska inicijativa (NHI) sa 5,1 posto, dok su ostale partije ispod 5 posto.

Teoretski je moguće da Federacijom BiH ponovo zavlada desnica tako što bi se stvorila koalicija između SDA, Stranke za BiH i HDZ-a. Ipak, mora se uzeti u obzir činjenica da međunarodna zajednica ne želi da sarađuje sa ovim partijama i da već sada upozorava da BiH (oba entiteta) neće dobiti nikakvu stranu pomoć ukoliko birači ukažu povjerenje desnici, a da će takva vlast biti potpuno izolirana i u svakom drugom pogledu. U posebno delikatnoj situaciji je bošnjačka SDA koja, za razliku od ratnog perioda, više ne osjeća naklonost SAD. Nakon 11. septembra SAD su stavile pod istragu partiju SDA jer smatraju da su neki njeni visoki funkcioneri u dosluhu s islamističkim organizacijama povezanim s terorizmom. Potpuno je transparentna američka podrška SDP-u, kojeg i Amerika i Evropa smatraju partnerom, dok za SDA naglašavaju da je stvar prošlosti. Više je nego jasno da će međunarodna zajednica učiniti sve da eventualne izborne rezultate koji nisu po njenom ukusu amortizira finansijskim i političkim ucjenama i podsticanjem raznih (često neprirodnih) koalicija. Stoga je vrlo vjerovatno da ćemo i nakon izbora u vlasti gledati SDP u koaliciji s nekim (vjerovatno Strankom za BiH), što će Bosnu približiti evropskim integracijama, a Federaciji BiH donijeti finansijska ulaganja. Međutim, nezadovoljstvo i mržnja među različitim političkim grupacijama, uz nacionalnu netrpeljivosti, koja se oduvijek prenosila na narod, ostaće izvor stalne unutrašnje političke nestabilnosti.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST
 

 

 

 

 

Novinarnica

 

Novosti

 

Naslovi.net