Posle izjave pomoćnika ministra zdravlja Žarka Mihailovića da je bežanje sa časa povećano za 25 odsto zbog straha od testiranja, i profesori i učenici odmahuju glavom, tvrdeći da se i dalje najviše beži zbog ocena
IMENOVANJE JAGODINE ZA JEDAN OD NARKO CENTARA: Zoran Đinđić i Dušan Mihajlović
Kada je u okviru svoje turneje po Srbiji stigao do Jagodine (6. marta), republički premijer Zoran ?in?ić izjavio je da nije slučajno što je baš ovaj grad izabran za razgovor o narkomaniji naglasivši da je Jagodina na trećem, ako ne i i na drugom mestu u Srbiji (posle Beograda i Pirota) kada je reč o ovom problemu. Na primedbe učenika da se tačno zna ko su dileri droge u gradu, ali da ih policija ne hapsi, tada tako?e prisutni ministar unutrašnjih poslova Dušan Mihajlović rekao je da je organizovana akcija „školski policajac“ kako bi se školska dvorišta oslobodila dilera, bandita i napasnika.
Prošle nedelje u Jagodini je počelo testiranje učenika osnovnih i srednjih škola na prisustvo narkotika, odnosno „anketa čiji je zadatak da pokaže epidemiološku sliku upotrebe odre?enih supstanci koje se mogu registrovati pomoću urino-testa“. Jagodina je prvi grad u Srbiji gde se ovakvo istraživanje radi, a Komisija za prevenciju bolesti zavisnosti Vlade Republike Srbije, sa doc. dr Ivanom Dimitrijevićem na čelu, obavila je testiranje na uzorku od 240 učenika svih deset jagodinskih osnovnih i srednjih škola.
Posle istupanja u javnosti Žarka Mihailovića, pomoćnika ministra prosvete, nekoliko dana po obavljenom testiranju, kada je izjavio da je bežanje sa časova u Jagodini prethodne nedelje povećano za 25 odsto zbog najavljenog pilot-testiranja na drogu, profesori, roditelji i ?aci gotovo jednoglasno negiraju da razlozi za izostajanje leže u najavljenom testu. Veći broj izostanaka pred kraj školske godine, kada su aktuelni pismeni zadaci, propitivanje i zaključivanje ocena, sasvim je redovna pojava, objasnili su nam u školama i rekli da nisu primetili ništa što bi ličilo na paniku.
„Nisam primetio povećan broj izostanaka u odeljenjima gde ja predajem, bar ne u nekoj drastičnoj meri koja bi mi privukla pažnju“, kaže za „Vreme“ Vidan Maksimović, profesor srpskog jezika u Gimnaziji „Svetozar Marković“ u Jagodini.
SLUČAJNIUZORAK: Sličan komentar dobili smo i od svih ostalih profesora jagodinskih škola s kojima smo razgovarali, a dozvoljen nam je i uvid u evidenciju izostanaka, iz čega se ne vidi drastično povećanje. U nekim odeljenjima broj izostanaka se čak i smanjio.
„Odmah posle prvomajskih praznika sproveden je taj pilot-program. Dobili smo oko 250 testova za sve škole u Jagodini i na sastanku direktora osnovnih i srednjih škola odlučili da to ravnopravno podelimo svim školama. Mi smo u gimnaziji odlučili da tih 25 učenika izaberemo tako što ćemo slučajnim uzorkom odrediti jedno odeljenje“, govori Miroslav Veljković, direktor Gimnazije „Svetozar Marković“: „Komisija sa Ivanom Dimitrijevićem je došla i svi učenici su pristali na test iako je, i pored njihove ranije saglasnosti, ostavljena mogućnost da se neko predomisli neposredno pred test i odustane. Nažalost, mi još nismo dobili povratnu informaciju, odnosno rezultate, a mislim da bi trebalo makar da znamo koliko je dece uzimalo nešto, iako se insistira na anonimnosti.“
U jagodinskim školama nisu baš sasvim zadovoljni načinom na koji je ceo program sproveden. Jedna od glavnih primedbi koju smo čuli od profesora, a naročito od pedagoga i psihologa, bila je ta da je u celom postupku bilo dosta teatralnosti („snimali su kamerom po školi kao da snimaju film“), a čulo se i mišljenje da nadležni nemaju volje da to urade kako treba i da se jednostavno beži od istine.
„Savet za borbu protiv narkomanije i bolesti zavisnosti formiran u Jagodini imao je jasan predlog da se testiranje obavi u Medicinskom centru, ali to nije uvaženo. Obrazloženje je bilo da deca ne bi ni stigla tamo jer bi bežala, nego ih treba uhvatiti na prepad i nenajavljeno, a najbolje u ponedeljak posle burnog vikenda“, kaže Rada Petrović Šumar, školski psiholog u Osnovnoj školi 17. oktobar. „Nijedna škola nije dobila dopis od nadležnih šta se i u koju svrhu obavlja. Valjda je bar direktorima trebalo dati i pismeno obaveštenje, ako već stručni saradnici nisu pogodni za takav način saradnje.“
Gordana Pavlović, direktor OŠ „Boško ?uričić“ kaže da je u toj školi testiranje sprovedeno u jednom odeljenju sedmog razreda: „Garantujem da ?aci nisu znali kada će i koje odeljenje biti testirano, svi su očekivali osmake. Broj izostanaka nije znatno uvećan i nije bilo bežanja zbog testa na drogu. Oko 70 odsto roditelja je dalo saglasnost za testiranje dece i, naravno, to je bio uslov za ispitivanje.“
Direktorka Pavlović tako?e je nezadovoljna nedostatkom povratne informacije o testiranju, a brinu je glasine da je čak 60 odsto učenika na testu bilo pozitivno: „Deca pričaju o tome da znaju ko diluje drogu, gde može da se nabavi, po kojoj ceni, ali nismo primetili da droge ima u školi niti da se neko čudno ponaša u smislu da je možda pod dejstvom narkotika.“
ZAŠTITNIKDECE: Učenici su uglavnom prihvatali testiranje iako se njihovi komentari o prisustvu droge u školama prilično razlikuju. Učenik drugog razreda Elektrotehničke škole „Nikola Tesla“ kaže da je bilo i slučajeva da su ?aci falsifikovali izjave roditelja da se navodno ne slažu s testiranjem: „Ima mnogo narkomana i u mojoj školi, a najviše ih je u Tehničkoj školi „Veljko Vlahović“. Profesori ne reaguju, a ne verujem da baš ništa ne primećuju.“
Marija, maturantkinja Gimnazije „Svetozar Marković“ tvrdi da niko nije bežao zbog testiranja na drogu: „Uostalom, to je samo pomenuto, mnogi roditelji nisu ni pristali na testiranje i ne znam ni da li je sprovedeno. Bežanja je bilo, ali zbog lepog vremena, kraj je školske godine, ocene… Ja sam pristala na testiranje, nemam šta da krijem.“
Dve jagodinske škole (za početak) dobile su svog školskog policajca –“zaštitnika dece“. Miroslav Savić, školski policajac u Tehničkoj školi „Veljko Vlahović“, kaže da je njegov zadatak da sprečava bilo koga sa strane da dolazi u školu, posebno „lica sklona preprodaji narkotika i vršenju krivičnih dela“, kao i da kontroliše ugostiteljske objekte u blizini škole koji mogu da toče alkohol samo uz ličnu kartu. Kreće se isključivo u civilu.
„Primetio sam oko škole nekoliko lica za koja znamo da preprodaju narkotike, ali kod njih ništa nije prona?eno. Ipak, oni su upozoreni i više se ne pojavljuju. Bilo je i narkomana koji su dolazili u dvorište škole da uživaju drogu, našao sam nekoliko špriceva… Saradnja s ?acima je dobra, u početku je bilo malo straha, ali sada i oni osećaju da su sigurniji i imamo zaista jedan drugarski odnos“, priča Savić.
Jagodina je grad na raskrsnici značajnih saobraćajnica u centralnoj Srbiji, otprilike na pola (auto)puta izme?u Beograda i Niša. Nekada je poznata po Industriji kablova i Jagodinskoj pivari, danas možda najviše po pozorišnom festivalu Dani komedije i televiziji Palma Plus.
„Škola bez droge“ jedan je od pet projekata koje je premijer Zoran ?in?ić najavio kao deo nacionalnog programa za kontrolu uživanja droge me?u učenicima. Testiranje je počelo, Jagodina je bila prva i tamo se sada s nestrpljenjem očekuju rezultati. Doduše, izgleda da mnogi više strepe od rezultata učenja, onih što se na kraju školske godine upisuju u svedočanstvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!