"Dvor je toliko dugo bio ‘zabranjen grad’, da sada ne možete da kažete kada je nešto nestalo ili upropašćeno", kaže predsedavajući Krunskog saveta Dragomir Acović. Primer su supene kašike, koje su izvađene iz svih kompleta dvorskog srebra. Ostali delovi pribora za jelo, recimo kutlače, ostali su netaknuti
Beli dvor
Kada je pre tri meseca ušao u svoj novi-stari dom, prestolonaslednik Aleksandar je bio veoma uzbuđen. „Tako sam se osećao prve nedelje boravka u kući o kojoj mi je otac govorio, prepoznao sam opis parka i pogled kroz prozor njegove sobe. Sada je u toj sobi moj sin Filip“, objašnjava zadovoljno prestolonaslednik tokom posete PG Mreže dvoru. Kamera je tom prilikom prvi put snimila unutrašnjost dvorskog kompleksa.
Kao neki rezervat, dvorski kompleks ostao je pošteđen opšte rasprodaje kvadrata na Dedinju, okružen gustim rastinjem, nedodirljiv pogledom i narodu nepoznat. Ovdašnja sećanja na dvor vezuju se najpre za Titovo i u poslednjoj deceniji Miloševićevo vreme. Obojici je tu bila kancelarija, tu su donosili odluke, primali državnike i obraćali se narodu.
Šta su za sobom ostavili još nije precizno utvrđeno. „Dvor je toliko dugo bio ‘zabranjen grad’, da sada ne možete da kažete kada je nešto nestalo ili upropašćeno“, kaže predsedavajući Krunskog saveta Dragomir Acović.
Prvi korak koji je urađen bilo je fotografisanje zatečenog stanja. Album sa fotografijama predat je saveznoj vladi i Narodnom muzeju.
„Pronašli smo stvari koje su u redu, kojima tu nije mesto i koje nedostaju“, priča Acović i kaže da tek predstoji pokušaj da se utvrdi šta se desilo sa originalnim inventarom dvora. Ekstreman primer je upadljiv nedostatak porodičnih portreta, za koje se zna da ih je bilo u velikom broju. Sada su tu samo tri, a pronađeni su u potkrovlju dvora. Drugi primer su supene kašike, koje su izvađene iz svih kompleta dvorskog srebra. Njihov nestanak je misteriozan jer su ostali delovi pribora za jelo, recimo kutlače, ostali netaknuti.
Bazen sa skulpturom Ivana Meštrovića
Na zatečenim ukrasnim predmetima od srebra, kristala, porcelana ostali su tragovi neveštog brisanja uspomene na pravog vlasnika. I to najčešće tako što je na mestu gde se nalazio kraljevski grb pretesterisan i uklonjen ili je izbrušeno staklo da bi na kristalu stajao grb FNRJ.
Ima i primera divljaštva, objašnjava Acović. Na kupoli dvorske kapele, posvećene porodičnom patronu svetom Andreju, ostali su tragovi nečije vežbe ubistva boga, neko je pucao u čelo pantokratora.
Poznato je da je pedesetih godina ovu crkvu smeštenu uz Stari dvor posetio i car Haile Selasije kada je bila i osvećena.
Nestale kašike
U dvorskoj bašti, koja se prostire na 130ha površine, jedna od posebnosti su vajarska dela Ivana Meštrovića. Grandiozne figure Sfinge i Miloša Obilića nalaze se u melanholičnom i skrovitom delu koji okružuje Stari dvor. Ženska figura, iz ciklusa „Istorija Hrvata“, smeštena je u paviljonu na koji gleda Kraljev dvor.
U okruženju dvorskog kompleksa nalazi se i zanimljiva, stara ili kako su je zbog krova nazvali slamnata kuća. U njoj je na početku gradnje dvorova 1922. god. boravio kralj Aleksandar I. U Brozovo vreme ta stara kuća bila je centar za vezu šefovima država koji su kao gosti odsedali u Starom dvoru.
U dvorskom kompleksu inače postoje dva glavna objekta, Stari ili Kraljev dvor i naizgled poznatiji Beli dvor. Gradnja Belog dvora počela je 1934. godine a kralj Aleksandar I namenio ga je deci kad odrastu. Zanimljivo je da u njemu pravi vlasnici nikada nisu živeli. Dugogodišnji korisnici bili su Tito i Milošević. Beli dvor im je bio kabinet. Kako se država odnosila prema ovom prostoru u Titovo vreme vidi se po budžetu, od njegove smrti 80-ih izdvajanja su opadala da bi 90-ih bila dramatično smanjena. Dragomir Acović smatra da je dvor ipak u dosta dobrom stanju i da njegovo održavanje prevazilazi mogućnosti pojedinca ili službe koja bi se finansirala uobičajenim sredstvima. Tragovi oskudice vidljivi su na mnogim mestima, zub vremena načeo je krov dvora, pomoćne zgrade, staru kuhinju i odbačene umetničke predmete. Vidno su oronuli bazeni, odavno ispražnjeni, i zaboravljeni.
„Da bi dedinjski kraljevski kompleks vratio stari sjaj, važno je da pored novca, koji sada obezbeđuje prestolonaslednik Aleksandar, dobije i pravi status. Tretman spomeničke i istorijske celine bio bi dobar put da se ovaj prostor približi narodu. Sadržaj dvorova bolje su poznavali afrički diktatori, azijski despoti i neki ugledni državnici od ljudi kojima je to deo nacionalne baštine“, podseća Acović. On smatra da je posebno važno obezbediti da dvorski park ostane nenarušen i zaštićen od divlje gradnje, što je na Dedinju bila česta pojava.
Plan prestolonaslednika Aleksandra je da se Dedinje otvori za javnost i približi narodu.
Ovaj tekst je nastao na osnovu TV priloga PG Mreža
Časovi srpskog jezika
Prestolonaslednik Aleksandar sa porodicom živi u Starom ili Kraljevom dvoru. Deo kućne atmosfere u kraljevskom domu tog popodneva bio je i čas srpskog za princa Filipa, studenta hispanistike na britanskom univerzitetu. Profesor srpskog je inače često prisutan na dvoru pošto svi usavršavaju znanje jezika. Prestolonaslednik, otkako je u Beogradu, čita dnevnu i nedeljnu štampu, prati domaće TV stanice čiji ga broj impresionira. Povratkom Karađorđevića jedna od najvidljivijih promena je satelitska antena na krovu Starog dvora.
Bioskop
Kamera TV Mreže prva je snimila unutrašnjost dvorova na Dedinju. Jedan od atraktivnijih prostora u koji nas je odveo prestolonaslednik osmišljen je za zabavu. Pored sobe za kartanje bioskopska sala gde princeza Katarina i prestolonaslednik Aleksandar na DVD-u rado gledaju filmove. Princ Filip je sa ocem odigrao partiju bilijara.
Osoblje
Za organizovanje brojnih prinčevih i aktivnosti princeze Katarine brinu se uglavnom mladi ljudi smešteni u jednu od pomoćnih zgrada. Saznajemo da se posle jutarnjeg brifinga sa prestolonaslednikom pravi plan dnevnih obaveza i da se radi kao na Zapadu. Posao na dvoru dobili su i baštovani, sobarice, kuvari i ljudi koji brinu o bezbednosti. Na kapijama i stražarskim mestima ostali su gardisti kao obeležje još nedefinisanog prestolonaslednikovog statusa.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!