Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
4. novembra 1979 – Islamski studenti uleteli u američku ambasadu u Teheranu i 444 dana kao taoce držali 52 Amerikanca.
18. aprila 1983 – Bombaš samoubica uleteo kolima u američki ambasadu u Bejrutu i ubio 17 Amerikanaca.
23. oktobra 1983 – Šiitski bombaš samoubica razneo se ispred baze američkih marinaca u Bejrutu i ubio 241 marinca.
12. decembra 1983 – Šiitski ekstremisti aktivirali su automobile bombe ispred američke i francuske ambasade u Kuvajtu. Pet osoba je poginulo, a 86 je povređeno.
20. septembra 1984 – Napad automobilom-bombom na američku ambasadu u istočnom Bejrutu u kome je poginulo 16 osoba i povređen ambasador.
14. juna 1985 – Naoružani šiiti oteli su boing 727 i usmerili ga ka Bejrutu, Liban. Tražili su oslobađanje 700 Arapa koje su Izraelci zarobili. Američki marinac je ubijen, a 39 Amerikanaca držano je do oslobađanja 1. jula, do koga je došlo posredstvom Sirije.
8. oktobra 1985 – Obogaljenog američkog Jevrejina Leona Klingofera ubili su palestinski militanti koji su zauzeli italijanski brod Ahile Lauro.
5. septembra 1986 – Na aerodromu u Karačiju otet džambo džet avion kompanije Pan am sa 358 punika. U akciji spasavanja poginulo je 20 osoba.
21. decembra 1988 – 270 osoba je poginulo u eksploziji aviona 747 američke kompanije Panam iznad Lokerbija, Škotska, na letu iz Londona za Njujork.
26. februara 1993 – Šest osoba je poginulo, a više od 1.000 je povređeno u eksploziji u garaži ispred zgrade Svetske trgovinske organizacije u Njujorku. Za taj napad optuženo je i na doživotnu robiju osuđeno šest islamista.
19. aprila 1995 – 168 osoba je poginulo, a više od 500 je povređeno u eksploziji federalne zgrade u Oklahoma Sitiju. Napad je izvršio bivši američki vojnik Timoti MekVejd, koji je zbog tog napada pogubljen ove godine.
13. septembra 1995 – Napad granatom na američku ambasadu u Moskvi; nije bilo žrtava.
13. novembra 1995 – Pet američkih vojnika poginulo je u eksploziji automobila bombe u vojnoj bazi SAD u Rijadu, Saudijska Arabija.
25. juna 1996 – 19 američkih vojnika je poginulo, a više stotina osoba različite nacionalnosti povređeno je u eksploziji kamiona u Daranu, u istočnoj Saudijskoj Arabiji. Za napad su optuženi pripadnici jedne saudijske militarističke grupe Hezbolaha.
7. avgust 1998 – 224 osobe su poginule i na hiljade je povređeno u eksploziji automobila bombe ispred ambasada SAD u Najrobiju, Kenija i Dar es Salamu, Tanzanija u roku od nekoliko minuta. Bin Laden je ponovo optužen.
12. oktobar 2000 – 17 američkih mornara poginulo u terorističkom bombaškom napadu na američki vojni brod u jemenskoj luci Aden. SAD su za napad optužile saudijskog državljanina u egzilu Osamu bin Ladena.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve