Svaki festival sa dužom tradicijom odavno je stekao dominantan profil, što publiku opredeljuje u izboru više nego spisak učesnika
Bobi Mekferin
Ljubitelje džeza tradicionalno čeka leto ispunjeno velikim festivalima. Po običaju, najveća „gužva“ je sredinom jula: organizatori dele troškove putovanja zvezda preko Atlantika, a muzičari su u prilici da uobliče turneje u zavisnosti od velikih događaja. Džez čistuncima je ovo retka prilika da vide muzičare „tvrđe“ orijentacije, a početnicima da vide i neke „ozbiljnije“ tipove i prodube znanja o džezu. Svi festivali se odvijaju pred kamerama nacionalnih televizija, pa organizatori lako stižu do sponzora, koji pokrivaju preko 50 odsto troškova, omogućavajući da se ovako ambiciozni skupovi održe. Svaki festival sa dužom tradicijom odavno je stekao dominantan profil, što publiku opredeljuje u izboru više nego spisak učesnika.
JazzAVienne (30. jun – 13. jul, Vien, Francuska) je najveći open-air džez festival u Evropi. Rimski teatar poseti preko 150.000 ljudi tokom dve nedelje trajanja manifestacije, a najuporniji provode duge uzbudljive noći na kamernim svirkama u pozorištu iz vremena Molijera. Među tematskim večerima su programi bluza, brazilske muzike, soul/fanka, flamenka i gospela, od 9. do 11. jula sviraju najveći džez pijanisti današnjice (Herbie Hancock, Ahmad Jamal i Brad Mehldau), a proslavu francuskog nacionalnog praznika, Pada Bastilje, uveličaće Orkestar za svadbe i sahrane Gorana Bregovića.
NAJVEĆI: NorthSeaJazzFestival (Hag, Holandija, 13–15. jul) najveći je džez festival na svetu u zatvorenom prostoru. Trodnevni program se odvija paralelno u 15 sala kongresnog centra (preko puta Tribunala): vreme stalno beži dok jurite hodnicima u želji da „snimite“ što više od ponuđenog. Novina na festivalu je program ArtistinResidence: klavijaturista George Duke će nastupati svakog dana u pratnji različitih postava, i sarađivati sa pevačicama Dianne Reeves i Rachelle Ferrell. Drugog dana festivala, Chick Corea i Bobby McFerrin će, na njihov eksplicitan zahtev, pored samostalnih koncerata održati i zajednički, u sećanju na sjajnu saradnju početkom devedesetih.
UmbriaJazz (13 – 22. jul, Peruđa, Italija) je centralni džez događaj na Apeninskom poluostrvu. Posebna atrakcija je zanimljiv besplatni program – desetak sati muzike na trgovima, u pozorištima i restoranima, uz učešće veoma poznatih izvođača. U okruženju renesansne arhitekture umetnici se odmaraju od napornog puta: nije nemoguće u šetnji sresti najveće zvezde i sa njima porazgovarati. Zbog izuzetnog interesovanja za prošlogodišnji nastup (skupe karte planule su u pretprodaji nekoliko nedelja pre festivala), u Peruđi će se ponovo naći pijanista Keith Jarrett.
Drugi veliki skup džezera u Francuskoj je NiceJazzFestival (21 – 28. jul). Preporođen pod vođstvom umetničke direktorke Viviene Sicnasi (koja se posle desetak godina vratila na čelo manifestacije), NiceJazz će pokušati da se vrati na pozicije na kojima je bio pre dve decenije kada se (potpuno opravdano) zvao GrandeParadeduJazz. Ideja je da se program razvrsta na osam tematskih večeri: soul, kaliente, hip-hop fank, džez, bluz, francuska veza, pevačice, Afrika, a broj i realna snaga pozvanih umetnika biće nekoliko puta veća od prošlogodišnje.
ZABAVADOJUTRA: Sa cenom ulaznice koja za najatraktivnije programe dostiže do 120 švajcarskih franaka, MontreuxJazzFestival (6 – 22. jul) je skupa, glamurozna manifestacija, koja odavno nije orijentisana isključivo na džez. Ove godine džezeri će ipak uživati više nego proteklih, jer na festivalu nastupaju skoro sva najvažnija imena sa ostalih festivala. Ali, najzanimljivija je ipak rok selekcija: Bob Dylan, Neil Young, Patty Smith, Bill Wyman’s Rhythm Kings, Living Colour, Sting, Jimmy Page, Robert Plant i Brian May. Novost je nekoliko programa sa hip-hop DJ-jevima u „Miles Davis“ holu do ranih jutarnjih sati.
Na svim pomenutim festivalima bluz je zastupljen u priličnoj meri, po pravilu sa najpoznatijim umetnicima. Za one kojima to nije dovoljno, postoje i specijalizovani bluz skupovi, među kojima su najpoznatiji BelgiumRhythmandBluesFestival (20 – 22. jul, Per, Belgija) i BlueBalls (21 – 28. jul, Lucern, Švajcarska). Na oba ova događaja nastupiće naša Ana Popović. Na prvom će joj društvo praviti John Hammond, Robert Cray, Tommy Castro i čikaška bluz legenda John Brim, a na drugom ponovo Cray, B.B. King, Van Morrison i Jeff Healey.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.