Tanušni elektronski glas iz zapušača javlja se čim ga otvorite. Sadašnji repertoar čine zdravice, pokoja pesmica i napomena da valja piti u društvu, pa makar i mikročipa
SVEMIRSKO PRIZEMLJENJE: Dmitrij Žurin sa svojim najnovijim izumom,…
Teško da je Rusima potreban neki nov povod da bi prigrlili flašu votke – u zemlji se godišnje popije, verovali ili ne, oko milijardu litara. Znači, nešto više od sedam litara po glavi, uključujći i tek rođene bebe i penzionere. Tradicija je duga i (ne)slavna i nisu uspeli da je zaustave ni carski ni komunistički komesari, pa čak ni najozbiljnija do sada vođena kampanja koju je sredinom osamdesetih pokrenuo tadašnji partijski gensek, Mihail Gorbačov. Najrasprostranjeniji uzrok preuranjene smrti među muškarcima u Rusiji nisu kardiovaskularna oboljenja kao što je slučaj u većini razvijenih zemalja danas. Rusi najviše stradaju, ili direktno od alkohola ili od nesreća vezanih za alkohol (saobraćajne, povrede na radu, nehat itd.). Broj onih koji se otruju od loše „samogonke“ (votka pečena u kućnoj radinosti… jeftina, ali zna da dovede i do slepila ili smrti) penje se na nekoliko desetina hiljada godišnje.
Votka koja govori…atraktivnim zapušačem za boce
Predveče, odmah posle radnog vremena, najčešća „pokupka“ u svim radnjama, samoposlugama, butigama, kioscima – jeste polulitarska flaša (ili dve, tri) votke, malo crnog hleba, kobasice i kiseli krastavci. Ponekad i par flaša piva za „betoniranje“. Možda i litar soka da „lakše ide“. Kupci su svih uzrasta, sami ili u paru… Očigledno je, takođe, i da je u pitanju tekuća nabavka za to jedno veče. Ženama se flaša takođe ne gadi. Kupuju ih i kada su same, ili u društvu sa drugaricom.
DRUŽENJEUZTEHNOLOGIJU: No, ako nemaju baš nikog da im pravi društvo, a bez čavrljanja ne mogu da sagledaju dno čase/flaše, ljubiteljima votke u Rusiji će od kraja ovog meseca pomoći tehnologija. Zapušač za flašu počeće uskoro da govori…
Reč je patentu privatne kompanije ITEM koja se bavi proizvodima visoke tehnologije. Jedan od suvlasnika i osnivača Dmitrij bio je vrhunski stručnjak u ruskom svemirskom programu dok mu nije dodijalo da radi za kartu za bioskop i (eventualno) fišek semenki. U privatnom sektoru, nada se Žurin, biće bolje. Sudeći po istraživanjima tržišta, već samo na osnovu zapušača koji govori, ono čuveno „bolje sutra“ je maltene već tu.
Sve je krenulo od Žurinove ideje da predmetima oko sebe podari dušu… ili, makar sposobnost da progovore. Pri tom, za razliku od elektronskih golijata poput Simensa, koji radi na proizvodnji čajnika koji će vam javiti kada je postignuta najpovoljnija tempertatura vode za određenu vrstu čaja, Žurina ne interesuje korisna ili „korisna“ upotreba predmeta. Naprotiv, nešto potpuno ili delimično nepotrebno, poput zapušača za flašu. Već se radi i na usavršavanju drugih predmeta koji bi kupca trebalo da asociraju na detinjstvo kada je verovao da maltene svaka stvar ima neki svoj skriveni život. Poput pokućstva iz Diznijevog filma Lepotica i zver.
ŽIVELI… HIK!: Tanušni elektronski glas iz zapušača javlja se čim ga otvorite. Sadašnji repertoar čine zdravice, pokoja pesmica i napomena da valja piti u društvu, pa makar i mikročipa. To zadovoljstvo povećaće cenu flaše prvoklasne votke sa sadašnja tri-četiri dolara na oko deset. No, čak i u osiromašenoj Rusiji, to neće biti prepreka, kaže Nataša Vladugina, šef razvoja u ITEM-u. “ I sami smo se iznenadili. Prva ispitivanja javnog mnjenja pokazala su da je neverovatnih 98 odsto ispitanika zainteresovano i da bi kupilo takvu flašu votke kada se nađe u prodavnicama.“
Na kraju krajeva, dodaje Vladugina, ne kupuje se tek flaša votke, kupuje se reprezentativna flaša čiji zapušač priča, a sadržaj boce je tek na drugom mestu. “ Reč je prevashodnu o proizvodu koji se kupuje na poklon ili za neku specijalnu priliku.“ ITEM upravo pregovara sa vodećim proizvođačima vrhunske votke i prve serije će biti rađene isključivo za reprezentaciju. Za sada, zapušač govori samo na ruskom, ali nema nikakve tehnološke prepreka da progovori bilo kojim jeziku sveta i da kaže bilo šta. Hik!
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na mestu nekadašnjeg atinskog aerodroma, gde su svojevremeno prodefilovali milioni ljudi, pronađene su bombe zaostale od Nemaca u Drugom svetskom ratu. Ni hiljade sportista, kao ni izbeglica koje su kasnije ovuda prošle, nisu ni slutile da opasnost vreba ispod tla. Tek je izgradnja „Atine na vodi” otkopala tone ekspozivnih naprava
Od danas se ulazak u Veneciju plaća pet evra. „Važno nam je da grad bude manje preopterećen, i to bi trebalo više da odvrati od dolaska dnevnih turista nekog određenog dana“, objašnjava gradonačelnik jednog od najposećenijih evropskih gradova, dok građanske inicijative smatraju da ulaznica od pet evra neće popraviti kvalitet života Venecijanaca
Nemački glavni grad otkupio je još oko 4.500 stanova. Ali, Berlin i dalje „drže“ veliki fondovi koji daju nekretnine u najam – imaju čak 800.000 stanova. A kirije su odavno nesnosne
Gordana Siljanovska Davkova je u prvom krugu osvojila dvostruko više glasova od svog glavnog protivkandidata, od kojeg je poražena u drugom krugu prethodnih predsedničkih izbora 2019. godine. Ali, on bi teoretski to mogao da nadoknadi uz podršku Albanaca
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!