Mir u ovom trenutku najviše zavisi od umetnosti cenkanja, u kome, po starom dobrom pravilu balkanskih pijaca, moraju biti zadovoljene obe strane
U REDU ZA PASOŠ: Žene i deca odlaze među prvima
Dugo najavljivani dijalog o pravima Albanaca u Makedoniji započet je ovih dana. Lider Partije demokratskog prosperiteta Imer Imeri i predsednik Demokratske partije Albanaca Arben Džaferi počeli su da se cenkaju sa svojim makedonskim kolegama liderom VMRO-DPMNE Ljupčom Georgijevskim i prvim čovekom Socijaldemokratskog saveza Makedonije Brankom Crvenkovskim u nadi da će izvući što više prava za Albance u Makedoniji koji su prema njihovom mišljenju, dosad bili građani drugog reda. Glavni zahtevi albanskog političkog faktora u Makediniji doskora su bili promena makedonskog ustava i uvođenje dvojezičnosti, ali apetiti albanskih pregovarača svakodnevno rastu pa su oni poslednjih dana aktuelizovali i pitanje o dvodomnom parlamentu u kome bi Albanci imali pravo veta, i uvođenju funkcije potpredsednika države koji bi bio albanske nacionalnosti.
Sporan deo makedonskog ustava je, smatraju Imeri i Džaferi, njegova preambula koja definiše Makedoniju kao „nacionalnu državu makedonskog naroda u kojoj je obezbeđena puna građanska ravnopravnost i trajan suživot makedonskog naroda sa Albancima, Turcima, Vlasima, Romima i drugim nacionalnostima koji žive u Republici Makedoniji“. Nezavisni mediji u Skoplju jednoglasno tvrde da je promena preambule ustava gotova stvar i da će se sve rešiti tako što u preambuli neće biti nabrojane nacionalnosti, već će Makedonija biti definisana kao država građana.
Druga „sporna“ tačka makedonskog ustava je i član 19, u kome se između ostalog kaže da su „Makedonska pravoslavna crkva, druge verske zajednice i religiozne grupe odvojene od države i jednake pred zakonom“. Stav albanskog političkog faktora je da se u ovaj član unese i Islamska verska zajednica, ili da se izbriše Makedonska pravoslavna crkva, odnosno da se u ovom članu barata samo terminom „verske zajednice“. Vrh Makedonske pravoslavne crkve najoštrije je reagovao na zahteve o njenom brisanju iz člana 19. Ustava Makedonije, navodeći da će to usporiti priznavanje ove crkve od strane drugih pravoslavnih crkvi.
Nesumnjivo, Albanci iz Makedonije će u pregovorima koji su u toku uspeti da izdejstvuju i veću zastupljenost albanskog jezika u institucijama sistema. Makedonski politički blok se protivi jedino uvođenju albanskog jezika u Sobranju Makedonije, jer bi time bio obespravljeno 12-15 odsto građana Makedonije koji ne pripadaju ni makedonskoj ni albanskoj nacionalnosti.
NAJBOLNIJEPITANJE: Veća zastupljenost Albanaca u državnim institucijama jedno je od najbolnijih pitanja jer prema Makedonskom planu o reformi državne administracije s posla bi trebalo da ode 20.000 zaposlenih, odnosno, ako se izađe u susret ovom zahtevu Albanaca, sledećih godina će sa posla biti otpuštani samo Makedonci, a zapošljavani samo Albanci.
Zahteve o formiranju dvodomnog parlamenta s pravom veta, uvođenje funkcije potpredsednika države albanske nacionalnosti i zahteve za veću ingerenciju jedinica lokalne samouprave (čitaj federalizacije) analitičari smatraju nerealnim, i teško je poverovati da će Georgijevski i Crvenkovski pristati da udovolje i ovim zahtevima Albanaca. Pregovori o pravima Albanaca trebalo bi da daju prve rezultate do 25. juna kada bi makedonski politički vrh na samitu u Luksemburgu trebalo da podnese „raport“ Evropskoj uniji o napredovanju pregovora.
I dok ze na zeleniom stolom nastavljaju pregovori o budućim pravima Albanaca u Makedoniji, na terenu se obe strane pripremaju za nove okršaje. Ekstremisti se pregrupišu i popunjavaju arsenale oružjem i hranom, a skrštenih ruku ne sede ni makedonske snage bezbednosti. Ovih dana su na skopski aerodrom Petrovec iz Ukrajine stigla četiri aviona Suhoj-25 i još četiri helikoptera MI-24 („leteći tenkovi“).
„Ne shvatam zašto je makedonska vlada nabavila avione Suhoj-25. Ovi avioni, koji se još nazivaju „ubice tenkova“, ne mogu mnogo pomoći u borbi sa gerilcima. Sa parama koje su potrošene za kupovinu četiri aviona Suhoj-25 moglo se nabaviti još dvadesetak helikoptera tipa MI-24, koji su pandan američkom Apaču AH-64. Ovi helikopteri su mnogo efikasniji i selektivniji u izboru ciljeva i mogu biti mnogo korisniji od aviona Suhoj-25, koji u ovom slučaju mogu biti korisni samo psihološki „, kaže za „Vreme“ vojni analitičar Petar Škrbina.
Četiri aviona Suhoj-24 i četiri helikoptera MI-24 u Skoplje su stigli preko Rumunije i SR Jugoslavije, jer im Bugarska nije dozvolila prelet. Vojna pomoć koju je na početku krize Bugarska obećala Makedoniji stiže sve sporije, dok je pomoć koja stiže iz SR Jugoslavije sve obimnija, posebno nakon dogovora o vojnoj saradnji, koji su pre dvadesetak dana u Skoplju potpisali ministri odbrane dveju zemalja.
MOBILIZACIJA: Prekid vatre koji je objavila makedonska strana ovih dana je prihvatila i ONA. Lider ONA-e Ali Ahmeti rekao je da će prekid vatre trajati do 27. juna i da će njegovo produženje zavisiti od ishoda pregovora o pravima Albanaca. Ali, i pored zvaničnog prekida vatre pucanje se nastavlja, posebno na području Šar-planine i na području najvećeg skopskog sela Aračinovo. Borbe su izgubile na intenzitetu jedino u karadačko-kumanovskom regionu gde je ovih dana počeo da se sprovodi plan „hrana za vodu“: pripadnici ONA-e odvrnuli su ventile Lipkovskog jezera odakle Kumanovo dobija vodu, a za uzvrat je u Lipkovu ušao karavan sa humanitarnom pomoći. Kumanovo će, međutim, dobiti vodu za piće tek za 7-8 dana, a u međuvremenu će Kumanovci morati da čekaju u redovima pred cisternama koje dolaze iz Skoplja. Vodosnabdevanje je problem koji muči i stanovnike Tetova, posebno one koji žive na višim spratovima, jer gradska pumpa ne može da radi punim kapacitetom dok se ne popravi dalekovod na Šar-planini koji pumpu snabdeva strujom. Problem je u tome što se dalekovod nalazi na teritoriji koju kontrolišu ekstremisti.
U Makedoniji je ovih dana počela intenzivnija mobilizacija rezervnog sastava vojske i policije. Prema tvrdnjama nadležnih organa, odziv na mobilizaciju nije sjajan, ali je broj dobrovoljaca iznenađujuće velik. Predstavnici makedonske policije odbacili su tvrdnje nekih medija da je poslednjih dana bilo deljenja oružja etničkim Makedoncima koji žive u kriznim područjima. Vlasti u Skoplju tvrde da se oružje deli samo pripadnicima rezervnog sastava policije, ali ne i običnim civilima.
Pregovori političkih elita Makedonaca i Albanaca i „varljivo zatišje“ na frontu pokazuju da Makedonija možda i ima šansu da izbegne ratnu sudbinu većine bivših jugoslovenskih republika. Mir u ovom trenutku najviše zavisi od umetnosti cenkanja, u kome, po starom dobrom pravilu balkanskih pijaca, moraju biti zadovoljene obe strane.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šest meseci od sedmooktobarskog terorističkog napada Hamasa na Izrael i pogroma nad nedužnim civilima, te izraeskog rata “do istrebljenja” Hamasa koji će odmah potom uslediti u Gazi, ali i sve žešćih sukoba na Zapadnoj obali i sve učestalijih okršaja na izraelsko-libanskoj granici, stradanjima se ne nazire kraj. Naprotiv. Od prošlog vikenda je, na naizgled samo posredan način, u ratni vihor “zvanično” uvučen i Iran, kojim povodom je čitav svet zadržao dah našavši se najednom na rubu sasvim novog, potencijalno daleko šireg sukoba nezamislivih posledica
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Izrael se, za sada, uzdržao od nesrazmerno ubitačnog odgovora, što je takođe presedan. Razlog tome je što su Izraelci uz pomoć Amerikanaca, Britanaca i Francuza neutralisali 99 odsto jata iranskih dronova, krstarećih i balističkih raketa pre nego što su pogodile ciljeve
“Po proceni konsultantske firme Jane’s iz 2012. godine, cena sata naleta “rafala” bila je 16.500 američkih dolara, sada može biti samo viša, zbog inflacije. Dalje, procena koju je prihvatio NATO jeste da bi svaki pilot trebalo da ostvari 180 sati naleta godišnje – mali broj sati naleta znači ne samo nedovoljnu obučenost za borbene misije, već i veći rizik od vazduhoplovnih nesreća. Po toj računici, potrebno je izdvojiti skoro tri miliona dolara godišnje samo za jednog pilota. Čak i ako se taj novac obezbedi, to će biti nauštrb ne samo drugih budžetskih korisnika, već i, na primer, mogućnosti obuke i održavanja infrastrukture u drugim jedinicama Vojske Srbije”
U Hrvatskoj su održani parlamentarni izbori, a građani su do 19 časova glasali za poslanike 11. saziva Sabora. Prema dosadašnjim rezultatima, HDZ-u dosadašnjeg premijera Andreja Plenkovića pripalo je 62 mandata. Drugi najbolji rezultat ostvarila je koalicija levog centra "Rijeka pravde" koju predvodi SDP, sa 42 mandata. Srbima je u Saboru namenjeno tri mandata
Ko je juče otišao u Dubai da uživa u luksuznom kiču i razuzdanoj arhitekturu po toplom i sunčanom vremenu, doživeo je vremensku kataklizmu: Ujedinjene Saudijske Emirate zasula je neviđena kiša i zaustavila čitavu zemlju
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.