Recept iz života
Gnječena salata od kupusa
Banuli su nam mrtvi gladni, a ničeg u kući. Imamo grapu, odlično crno, masline, neke sireve i još nekoliko gluposti tipa sladak kupus, i beli i crni luk. Evo šta je ispalo
Zbog ograničenja tastature, SMS je proizveo čitav jedan novi jezik, baziran na skraćenicama i vizuelnim simbolima
Mada je uterivanje u greške poznatog sociologa budućnosti Alvina Toflera postalo prava moda među onima koji prate šta se dešava sa modernim društvom, Toflerova knjiga Treći talas i dalje ostaje jedno od najboljih dela za razumevanje postindustrijske civilizacije. Drugim rečima, svakodnevice modernog žitelja razvijenog sveta. Njegova opaska o „elektronskoj kolibi“, modernoj kući povezanoj sa svetom telekomunikacionim vezama koje njenom žitelju omogućavaju da bude svuda, ali da se nikada ne mrdne iz nje, i dalje samo dobija na aktuelnosti (kao što ćemo videti u kasnijim nastavcima ove kolumne).
Društvo bazirano na komunikaciji (informaciji) donosi novu ekonomiju koja opet zahteva nov marketing. Obe stvari su poznate kao digitalna ekonomija i digitalni marketing. Fundamentalno pitanje je: ima li to ikakvog značaja za život obične osobe? Priča iz Engleske koju želim da ispričam odgovor je po sebi. Ričard Stivens je tridesetogodišnjak koji voli prirodu i često džogira. Pre nekoliko meseci odlučio je da ode do Kornvola na kratak odmor, da se nadiše svežeg vazduha (mada je danas vazduh u Londonu, zvanično, najčistiji u poslednjih 400 godina!) i da uživa u šetnji pored mora. Ljubitelj litica, nije se libio da se približi ivici na jednom posebno nezgodnom mestu, više desetina metara iznad plaže. Vlažna zemlja, već kakva je često u Britaniji, ivica litice se odronila i Ričard je poleteo ka dnu ali se zaustavio udarivši u slabašno drvo koje je raslo direktno iz zida litice. Izdržalo je Ričardov udar, ali bilo je samo pitanje vremena kada će popustiti. Mesto gde se Ričard nalazio je prilična pustara, pa nije moglo da se pretpostavi da će neko naići slučajno. Čim se malo oporavio od udarca, Ričard je izvadio iz džepa mobilni telefon, pozvao policiju i objasnio situaciju. Pomoć je stigla za nekoliko minuta, iz lokalne vatrogasne i policijske stanice. Mala sprava koja polako postaje portabl „elektronska koliba“ spasla je Ričardu život.
Neumoljiv rast broja mobilnih telefona u celom svetu posledica je dva trenda: sve savršenije tehnologije koja omogućava da se mobilni koristi za mnogo više stvari nego samo za telefoniranje, i svesti o tome da se na mobilnoj telefoniji i novim uslugama koje donosi tehnologija mogu praviti velike pare. U nekim zemljama (Italija) i među nekim starosnim grupama (tinejdžeri) raširenost mobilnih telefona ide i do 106 odsto (što znači da mnogi klinci imaju po nekoliko!). Ipak, prava zvezda što se upotrebne funkcije tiče (barem za sadašnje generacije GSM telefona) je SMS (Short Messaging Service). SMS je ne samo značajan generator prihoda za telekom kompanije, on je i medijum za reklamiranje i kanal za prodaju proizvoda i usluga. Čak i deo mehanizma za brigu o potrošačima. U Britaniji je 2000. godine razmenjeno 15 milijardi SMS poruka, čime je ovaj servis postao daleko najpopularnija aplikacija posle, naravno, samog telefoniranja.
Interesantno je da skoro niko u početku nije „tipovao“ na ovaj servis, smatrajući ga samo malim dodatkom GSM standarda. Većina analitičara je bila vrlo iznenađena kada je SMS počeo da dobija na zamahu. Tastature mobilnih telefona jednostavno nisu pravljene za neko sofisticirano kucanje teksta, jedna SMS poruka može da ima najviše 160 karaktera (uključujući i razmake), pa ipak, pismena upotreba telefona je ta prva „kritična aplikacija“ koja je mobilni telefon uvela u sfere digitalne ekonomije i marketinga. Zbog ograničenja tastature, SMS je proizveo čitav jedan novi jezik, baziran na skraćenicama i vizuelnim simbolima. U mnogim londonskim knjižarama sada se mogu kupiti „rečnici“ SMS-a, sa hiljadama termina i fraza. Potencijalne konsekvence upotrebe SMS-a na moderno društvo su fascinantne.
Načini upotrebe su koliko raznovrsni, toliko i ingeniozni. Ali, o tome u sledećem nastavku.
Banuli su nam mrtvi gladni, a ničeg u kući. Imamo grapu, odlično crno, masline, neke sireve i još nekoliko gluposti tipa sladak kupus, i beli i crni luk. Evo šta je ispalo
Kada je američka kantautorka Tejlor Svift pozvala fanove da izađu na glasanje, među pripadnicima ekstremne desnice počele su da kuljaju teorije zavere o saradnji pop zvezde sa Pentagonom. Ipak, ekonomski uticaj Tejlor Svift je toliko veliki da nije čudno što se Republikanci plaše njenog uticaja na politiku. Pevačica je, pak, dugo krila svoje partijsko opredeljenje
OFK Beograd igraće od ovog leta kao domaćin na stadionu „Kraljevica" u Zaječaru, navodno zbog katastrofalnog stanja Omladinskog stadiona na Karaburmi. A i treba neko da igra na novom stadionu u Zaječaru, koji inače može da ugosti tek srpskoligaški fudbal. Taj i drugi stadioni u manjim mestima bili su opsesija predsednika Vučića
“U Srbiji je možda jedino teže od istoričara biti selektor fudbalske i košarkaške reprezentacije. Svako ima svoje mišljenje kako bi ta Srbija (fudbalska, košarkaška, istorijska) trebalo da izgleda, što je donekle razumljivo i u redu, ali problem nastaje kada prevladaju neznanje, nacionalni romantizam i mit i dnevnopolitička propaganda”
Katarina Mendiondo iz Brazila, unuka Flore Špicer i praunuka Edvarda i Ane Špicer, nekadašnjih suvlasnika Beočinske cementare, posetila je prošle nedelje ovo mesto i zatekla ostatke sjaja vile i dvorca koje su posedovali njeni preci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve