O važnosti koju Beograd pridaje saradnji sa NATO pokazuje podatak da je pored domaćih zvaničnika i predstavnika diplomatskog kora na najvećoj ovogodišnjoj vežbi Vojske Srbije "Munjeviti udar 21" na Pešteru bio prisutan i komandant KFOR-a Franko Federiči. Pored toga, manje vidljiva ali neprekidna operativna saradnja Srbije i NATO odvija se već dvadeset godina kroz zajedničke aktivnosti Vojske Srbije i KFOR, na čije će čelo u novembru prvi put će doći jedan visoki oficir iz regiona. Reč je o brigadnom generalu Ferencu Kajariju iz Mađarske, članice EU i NATO sa kojom Beograd ima veoma razvijene odnose. Budimpešta sa 397 vojnika drži treće mesto po veličini kontingenta u KFOR-u, odmah nakon SAD i Italije
„Air Solution 2021“, „Orion 21“, „Platinasti vuk 21“ i „Šabla 21“ nazivi su čak četiri vojne vežbe koje je Srbija tokom proteklog meseca održala sa članicama NATO. Beograd su tokom juna posetili britanski ministar odbrane Ben Volas i francuski načelnik generalštaba Fransoa Lekoantr. Sa Londonom je potpisan aranžman o vojnoj saradnji, a sa Francuskom se razmatra zajedničko učešće u novoj misiji važnoj za bezbednost Evrope.
Ovi koraci ukazuju na uzlaznu liniju saradnje Beograda sa Alijansom i njenim članicama i to nakon šestomesečnog moratorijuma na međunarodne vojne aktivnosti koji je Srbija proglasila septembra prošle godine.
VEŽBE I VOJNA OPERACIJA TAKUBA
Vest meseca, a možda i godine, jeste da će se Srbija verovatno priključiti vojnoj operaciji „Takuba“ koja okuplja koaliciju voljnih evropskih zemalja sa Francuskom na čelu. Ta misija specijalnih snaga treba da pomogne zemljama Sahela (Burkina Faso, Niger, Čad, Mali i Mauritanija) da se izbore sa rastućim izazovom islamskog ekstremizma, organizovanog kriminala i sveopšte krize koja, između ostalog, generiše talase izbeglica ka Evropi. Takuba nije pod zastavom određene međunarodne organizacije, ali uživa podršku EU, NATO i SAD.
Time se nastavlja uzlazna linija odbrambene saradnje Srbije sa Francuskom. Ona je započeta nabavkom raketnih sistema PVO Mistral 3, uređaja za navigaciju i senzora za vozila i sisteme domaće namenske industrije i korišćenjem francuskog nezavisnog vešanja za borbena vozila Lazar 3 i Miloš. Pored toga, državni vrh je najavio i nove nabavke vojne opreme od Pariza.
foto: vojska srbije…i „Platinasti vuk 21“ kod Bujanovca
Uzlazna linija uočljiva je i u odbrambenim odnosima sa Velikom Britanijom. To je bila prva zemlja sa kojom je Vojska Srbije zvanično imala zajedničku aktivnost u martu nakon okončanja šestomesečnog moratorijuma. Realizovana je desetodnevna zajednička obuka u zimskim uslovima na kojoj su učestvovali britanski instruktori i pitomci vojne akademije. Na junskoj vežbi „Platinasti vuk 21“ u bazi Jug kod Bujanovca najbrojniji inostrani kontingent činili su upravo britanski vojnici, njih 69. Pored vojnika iz Srbije, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, SAD, prvi put su učestvovale i oružane snage Francuske i Grčke.
Tim povodom u Beogradu se našao britanski ministar odbrane Ben Volas. On je sa srpskim kolegom Nebojšom Stefanovićem potpisao aranžman o jačanju odbrambene saradnje, a u memorijalnom centru u Pranjanima otkrio je spomen-ploču u znak sećanja na komandose SOE koji su pomagali borbu protiv nacizma i evakuaciju savezničnih avijatičara. Po povratku u London, Volas je aranžman predstavio kao jačanje partnerstva sa Srbijom i suzbijanje malignog uticaja Rusije. Drugi aspekt demantovalo je srpsko Ministarstvo odbrane navodeći da se u potpisanom dokumentu ne spominju druge zemlje.
»Platinasti vuk« / foto: vojska srbije
Saradnja sa Britanijom jača i na planu mirovnih operacija. Srpski plavi šlemovi vratili su se ove godine u misiju UN na Kipru UNFYCIP kao deo jedinice za zaštitu snaga koju predvodi Britanija. Odlazak na Kipar od značaja je za Srbiju jer je reč o jedinoj mirovnoj misiji na teritoriji članice EU koja se pri tome smatra važnim evropskim saveznikom Beograda.
Bitna vežba za Vojsku Srbije na planu saradnje sa NATO članicama bila je i „Šabla 21“ na istoimenom crnomorskom poligonu oružanih snaga Bugarske. Tamo se pored domaćina već više godina uvežbavaju vojnici iz Srbije, SAD i drugih partnerskih zemalja poput Ukrajine. U saopštenju Ministarstva odbrane Srbije ovogodišnja vežba bila je predstavljena kao bilateralna aktivnost vazduhoplovnih i raketnih jedinica PVO dve zemlje. Ipak, informacija bugarske državne novinske agencije BTA pokazala je da je reč o multilateranoj vežbi gde su učestvovali i protivavionci vojske SAD, što su potvrdile fotografije sa zajedničke ceremonije pripadnika tri vojske. Vežba je prerano završena zbog tragičnog udesa jednog bugarskog lovca MiG-29.
foto: dimitrije ostojić„Air Solution“
Pored Bugarske, ovog leta nastavljena je i bilateralna vojna saradnja sa Rumunijom. Na tradicionalnoj vežbi „Air Solution“ avijatičari dve zemlje po sedmi put su uigravali kontrolu i zaštitu vazdušnog prostora, vazduhoplovnu podršku, medicinsku evakuaciju i traganje i spasavanje. Beograd i Bukurešt su zahvaljujući ovim vežbama dostigli najviše međunarodne standarde obuke u domenu er polisinga.
Saradnja Srbije sa NATO članicama na Balkanu ovog leta realizovana je i u Grčkoj, na vežbi specijalnih snaga „Orion 21“. Reč je o jednoj od mnogobrojnih aktivnosti koje Atina realizuje sa oružanim snagama SAD, uz saveznike sa starog kontinenta i Mediterana. Pored Grka, Srba i Amerikanaca, na vežbi su se našle i specijalne snage Izraela i Republike Kipar, sa kojima Atina snažno jača vojnu i političku saradnju.
ZAJEDNIČKE PATROLE VS I KFOR–A
O važnosti koju Beograd pridaje saradnji sa NATO pokazuje podatak da je pored domaćih zvaničnika i predstavnika diplomatskog kora na najvećoj ovogodišnjoj vežbi Vojske Srbije „Munjeviti udar 21“ na Pešteru bio prisutan i komandant KFOR-a Franko Federiči. Pored toga, manje vidljiva ali neprekidna operativna saradnja Srbije i NATO odvija se već dvadeset godina kroz zajedničke aktivnosti Vojske Srbije i KFOR. Dve godine nakon potpisivanja vojnotehničkog sporazuma započete su i zajedničke, odnosno jednovremene patrole duž administrativne linije. Zbog karakteristika terena ovakve patrole ponekad su predmet senzacionalističkih tvrdnji i spekulacija u Prištini o navodnim upadima Žandarmerije preko administrativne linije. Snimci sigurnosnih kamera otkrili su da je zapravo reč o vojnicima iz Srbije i SAD iz KFOR tokom zajedničke patrole, što je kasnije potvrdila i komanda međunarodnih snaga u Prištini.
Iako su neki događaji vezani za KFOR, poput odluke o povećanju hrvatskog kontingenta, naišli na javno negodovanje zvaničnika Srbije, ovu misiju Beograd vidi kao ključni garant sigurnosti srpskog stanovništva na Kosovu. Zbog toga se od Brisela javno traži da ne smanjuje vojno prisustvo u pokrajini. Na čelo KFOR-a u novembru prvi put će doći jedan visoki oficir iz regiona. Reč je o brigadnom generalu Ferencu Kajariju iz Mađarske, članice EU i NATO sa kojom Beograd ima veoma razvijene odnose. Budimpešta sa 397 vojnika drži treće mesto po veličini kontingenta u KFOR-u, odmah nakon SAD i Italije.
Kada je reč o odbrambenoj saradnji sa Budimpeštom, pozitivni signali Beogradu stigli su od načelnika generalštaba te zemlje generala Ferenca Koroma. U intervjuu za Balkansku bezbednosnu mrežu on je nedavno ocenio da je vojna saradnja sa Srbijom dobra i pozvao na njeno dalje razvijanje.
Autor je urednik portala Balkanska bezbednosna mreža
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!