Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Ne postoji oblast na koju se usmerio, a da u njoj nije ostvario zapažene i zapanjujuće uspehe, pre svega zahvaljujući lakoći i promišljenosti sa kojom se suočavao sa izazovima. U osnovi, bavio se filmom, književnošću i, naravno, stripom. Deveta umetnost je na određeni način ostala oblast u kojoj je Žika ostavio najdublji trag
Kada neko poput Živislava Žike Bogdanovića ostavi trag na određenoj oblasti umetničkog delovanja – u ovom slučaju vizuelnim umetnostima i književnosti – lakše je pobrojati ono čime se nije bavio nego obuhvatiti sva njegova dostignuća. Čak i u poznim godinama života, tokom poslednje dve decenije, bio je poznat kao neko ko objavljuje knjige, kako prevode tako i sopstvene romane, teorijska dela, eseje i studije, u proseku po jednu mesečno. Nisu to bila izdanja namenjena širokom krugu čitalaca, već digitalno štampani primerci za bliske prijatelje i nekolicinu probranih znalaca. Ali i to je dovoljno da svedoči o tome koliko je Žika Bogdanović bio ličnost rešena da živi kroz svoje stvaralaštvo do poslednjeg daha, čak i kada ga je zdravlje sprečavalo da u javnim nastupima i gostovanjima na festivalima lično promoviše svoj rad. No, za kredibilitet odavno nije morao da mari, jer je tokom decenija profesionalnog angažmana postigao sve što je bilo ljudski i akademski moguće.
Njegov životopis je zaokružena celina. Ne postoji oblast na koju se usmerio, a da u njoj nije ostvario zapažene i zapanjujuće uspehe, pre svega zahvaljujući lakoći i promišljenosti sa kojom se suočavao sa izazovima. U osnovi, bavio se filmom, književnošću i, naravno, stripom. Deveta umetnost je na određeni način ostala oblast u kojoj je Žika ostavio najdublji trag, pa otud i status akademske zvezde i neprikosnovenog autoriteta koji je uživao među poklonicima stripa. Dok su se 70-ih godina vodile bitke o tome da li je strip popularna zabava ili ozbiljna forma umetnosti – i to ne samo kod nas nego i u svetskim razmerama – Žika Bogdanović nije osećao potrebu da se priključuje taborima „za“ i „protiv“. On je vrednosni kvalitet stripa i njegovu umetničku interpretaciju uzeo kao definisanu stvar i bacio se in medias res akademske interpretacije. I niko nije ni pomišljao da digne glas protiv toga, zbog čega je Žika unisono postao glasnik nove generacije stvaralaca. Kao neko ko se već deceniju unazad bavio filmskom i televizijskom kritikom, uredništvom i umetnošću uopšte, kada je 1974. objavio prvi broj „Pegaza“, revije za istoriju i teoriju stripa i vizuelnih medija koji se izražavaju grafičkim putem, stvorio je akademsko utemeljenje za strip na našim prostorima. Poređenja radi, iste godine u Francuskoj Mebijus je sa saradnicima pokrenuo „Metal irlan“. U svet stripa Žika je uveo termine filmske montaže, klasifikacije i druga teorijska utemeljenja, a time je „Pegaz“ bio više od revije stripa. Ono što je Micićev „Zenit“ bio za avangardu 20-ih, Žikin „Pegaz“ je predstavljao za strip scenu pola veka kasnije, a i danas je malo koja publikacija dosegla taj nivo kritičarskog i teoretskog kredibiliteta na našim prostorima.
Već sledeće, 1975. godine Žika Bogdanović je objavio Čudesni svet Đorđa Lobačeva, jedno od strip izdanja koje je krasilo brojne police širom Jugoslavije, a izlišno je reći u kolikoj su meri Baš Čelik i Čardak ni na nebu ni na zemlji doprineli popularizaciji stripa na ovim prostorima.
Ništa manje popularne, dve knjige velikog formata Gotfredsonovog Mikija Mausa – Zlatne godine Mikija Mausa (1980) i Kad je Miki bio mlad (1981) – ostaju najznačajnija izdanja Diznija na našim prostorima do danas, a urađene su pod Bogdanovićevim uredništvom i prevodom. A od iste te 1981. godine postao je i direktor Jugoslovenske kinoteke, gde je ostao devet godina. Zaokružujući svoj opus kulturnog i stripskog trudbenika, nakon Kinoteke Žika Bogdanović 1993. godine objavljuje knjigu Umetnost i jezik stripa. Da kojim slučajem i srećom negde u Srbiji postoji ustanovljena katedra za strip, ova knjiga Žike Bogdanovića bila bi temeljni udžbenik na njoj. Nijedna se publikacija do tada – a, nažalost, ni od tada – nije na stručniji, koncizniji i više analitički način pozabavila formom stripa. Pred njom čak i inače izvanredan Understanding comics Skota Meklauda deluje poput površne literature.
Strip je za Žiku Bogdanovića bio centralna tačka zenita i sutona stručnog delovanja. Snažnu naklonost prema stripu kanalisao je kroz analitički rad, i uvek je za njega nalazio vremena, i pored brojnih profesionalnih obaveza. I dok je bio novinar, kritičar i urednik filmske rubrike „Borbe“, pa i dok je četiri godine bio urednik Tanjuga, ili skoro deceniju uređivanja kulture u NIN-u, koji napušta 1976. da bi do postavljanja na mesto direktora Kinoteke obavljao dužnost urednika Izdavačkog zavoda Jugoslavija.
Strip je uvek provlačio kroz sve profesionalne angažmane i uvek mu se vraćao, pa i u poznim danima samostalnog izdavaštva. Među brojnim publikacijama koje je nemoguće naći i u bibliotekama, a koja je uređivao sa istim žarom kao i u mlađim danima, nalaze se i novi brojevi „Pegaza“.
Živeo je da bi pisao, uređivao i objavljivao. I to je činio do poslednjeg daha.
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve