Na Kosovu duva vetar promena. "Suverenistička levica" Samoopredeljenje Albina Kurtija oduvala je na vanrednim parlamentarnim izborima partije ratnih komandanata OVK ogrezlih u korupciji. Srpska lista ovoga puta neće uticati na formiranje vlade u Prištini
Za „Vreme“ iz Prištine
Uprkos dubokom minusu i snegu, hiljade građana je u ritmu zurli i tupana igralo kolo širom Kosova slaveći trijumf stranke Vetëvendosje (VV) (Samoopredeljenje) na vanrednim parlamentarnim izborima održanim u nedelju. „Napokon će da se sklone svi ovi koji nas kradu više od dvadeset godina“, kaže Merita, mlada žena od tridesetak godina uvijena u crvenu maramu – simbol Samoopredeljenja. Ori se „Ku-rti, Ku-rti“ dok se vijore albanske zastave i poneka švajcarska i nemačka u rukama pripadnika dijaspore koja je masovno došla da glasa.
„Nadamo se da će se okrenuti novi list. Ovo je za nas isto toliko važan dan kao i kada je proglašena nezavisnost“, dodaje profesor francuskog jezika na Univerzitetu Nerimane kao da je na adrenalinu.
foto: ap photo / visar kryeziuPRETENDENT NA FUNKCIJU PREDSEDNIKA: R. Haradinaj (PDK)
KAZNA ZA RATNE KOMANDANTE
Suverenistička levica, kako sebe opredeljuje VV, osvojila je prema preliminarnim rezultatima skoro 50 odsto glasova i teško porazila „staru gardu“. Osvojili su gotovo sve bastione stranaka koje su vladale Kosovom poslednje dve decenije, kakvi su Podujevo ili Uroševac. Demokratska partija Kosova (PDK) bivšeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova Hašima Tačija, optuženog pred Sudom za ratne zločine u Hagu da je počinio ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, osvojila je 17 odsto glasova, dok je Demokratska liga Kosova (LDK) pokojnog predsednika Ibrahima Rugove dobila 13 odsto. Jedino je Alijansa za budućnost Kosova (AAK) bivšeg ratnog vođe i premijera Ramuša Haradinaja zadržala svoje tradicionalno glasačko telo i osvojila 8 odsto.
„Glasači su kaznili nekadašnje ratne vođe i LDK zbog očajnog upravljanja zemljom poslednjih dvadeset godina“, smatra jedan bivši zapadni diplomata koji je bio na dužnosti u Prištini. On napominje da su nekompetentnost, pronevere, korupcija i nepotizam bili „beskonačni“, a silna ubistva ostala nerasvetljena, te da je „ovo je prvi put da postoji šansa za promene“.
Potpredsednik Saveta za inkluzivno upravljanje sa sedištem u Njujorku i analitičar Špetim Gaši kaže da Kosovu predstoji još dug put. On smatra da postoji „čvrsto savezništvo između političkih elita i biznisa“, da su gotovo svi političari koji su bili na vlasti i njihove porodice i klanovi profitirali, posebno od privatizacija, te da će tu spregu biti teško razbiti, „posebno zato što su sve pore institucija infiltrirane, pogotovo u pravosuđu“.
FAKTOR OSMANI
„Ovi izbori su bili referendum za pravdu i zapošljavanje, protiv korupcije i zarobljene države“, izjavio je četrdesetpetogodišnji Albin Kurti, koga zovu i „kosovski Če“, nakon proglašenja prvih rezultata.
Kurti ima značajne saveznike da preokrene situaciju na teritoriji na kojoj živi 1,7 miliona stanovnika, koja spada među najsiromašnije u Evropi, gde nezaposlenost prelazi 50 odsto, na kojoj je 40 odsto onih koji su bili zaposleni izgubilo posao zbog pandemije kovida 19, a 53 odsto firmi je propalo ili znatno izgubilo prihode. U pitanju je energična tridesetosmogodišnjakinja Vjosa Osmani, koja je doktorirala na Pitsburškom univerzitetu u SAD i koja važi za briljantnu pravnicu. Otkako je Hašim Tači otišao u Hag, ona je, kao predsednica Skupštine, postala vršilac dužnosti predsednika Kosova. Ona je teška srca napustila LDK kada je njena stranka učestvovala u rušenju prve Kurtijeve vlade u martu prošle godine i pristupila Samoopredeljenju. Politički se angažovala posle rata, a šira javnost je upoznala kada je branila nezavisnost Kosova pred Međunarodnim sudom pravde 2008. godine.
foto: tanjug / zoran mirkovićPONOVIO USPEH: G. Rakić (Srpska lista)
SRPSKI FAKTOR
Iako rezultati izbora nisu konačni, te se još ne zna da li će Samoopredeljenje u parlamentu imati apsolutnu većinu, izvesno je da će moći da računa na podršku jednog dela predstavnika nesrpskih manjina koji imaju deset Ustavom zagarantovanih mandata u Skupštini. U pitanju su Romi, Egipćani, Bošnjaci i Turci. U najgorem slučaju, Kurti će morati da napravi koaliciju sa predstavnicima nekih manjina i AAK Ramuša Haradinaja.
Ovog puta deset mandata zagarantovanih za Srbe, a koje je pokupila Srpska lista (98 odsto glasova Srba izašlih na izbore), neće uticati na formiranje vlade u Prištini. Ostaje obaveza da bar jedan ministar u vladi bude iz redova Srba na Kosovu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se zahvalio srpskom narodu što ga je poslušao i glasao za Srpsku listu, koja je produžena ruka Srpske napredne stranke. Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković je izneo stav da je „srpsko jedinstvo pobedilo i pored političkih provokacija Albina Kurtija i Ramuša Haradinaja“.
STRAH JUŽNO OD IBRA
Međutim, slavljeničke atmosfere nema, posebno ne južno od Ibra, u takozvanim enklavama. Naprotiv, preovladava atmosfera straha. „Uslovi su bili kao i uvek – od šikaniranja, pretnji do masovnog izvođenja na izbore i ponižavanja, a to je metoda koja se primenjuje poslednjih sedam-osam godina“, ističe Nenad Rašić koji podržava Inicijativu za slobodu i pravdu. On smatra da se građani tretiraju kao „rulja koju treba uterati u tor“.
U svom izveštaju o izborima održanim 2019. godine međunarodna posmatračka misija Evropske unije je utvrdila da opozicione stranke u predelima gde je srpsko stanovništvo većina nisu bile „u mogućnosti da organizuju efikasnu kampanju, delom i zato što se vrši pritisak na kandidate, njihove porodice, opšte rečeno na glasače“.
„Mi živimo u paralelnoj stvarnosti“, objašnjava pedesetogodišnji Izak Vogurčić, otac tri ćerke i vlasnik zanatske pivare Pivdžan u Gračanici. On kaže da bi „jedinstvena srpska lista koja bi dozvolila debatu i transparentnost, a da nije podređena uticaju Beograda, bila poželjna“, ali da Srbi izlaze da glasaju za Srpsku listu „jer su ucenjeni“, te da su Srbi na Kosovu između dve vatre jer Srpska lista ne traži uporište među kosovskim glasačima, nego u savezništvu sa vladajućom strankom u Beogradu, dok u albanskim partijama nema nikakvog programa za Srbe jer razmišljaju u nacionalnim okvirima.
Da je drugačije, našlo bi se više od dva lokala na Kosovu koji prodaju pivo koji proizvodi sa suprugom, bila bi moguća reklama. Ovako se prodaje samo u srpskim sredinama ili tamo gde stranci rukovode biznisom, kao što je elitni hotel „Gračanica“, čiji je vlasnik Švajcarac. Od izvoza u Srbiju nema govora. „Francuzi uvoze vino iz Velike Hoče bez dodatnih analiza, a Beograd traži toliko dodatnih podataka da cena ispadne šest puta veća i procedura traje 10 do 15 dana duže“, kaže Vogurčić, koji je odustao i pored brojnih upita i čeka bolje dane da proizvodi u punom kapacitetu.
Veliko je pitanje da li će Albin Kurti, koji tečno govori srpski, imati volje i snage da se posveti srpskoj zajednici i njenim svakodnevnim teškoćama. Pojedini aktivisti Samoopredeljenja, ali i Srbi, žele u to da veruju. Čak idu korak dalje, kao četrdesetpetogodišnji Sam Potera iz Podujeva: „Moramo da pomognemo Srbima i da se oslobode Vučića“.
ROBESPJER ILI BALKANSKI VLADAR
Pitanje je i da li će Albin Kurti, koji ima i nadimak „Robespjer“, odoleti da ga vlast ne promeni. Nekoliko bliskih saradnika ga je napustilo poslednjih godina, smatrajući ga neuračunljivim i paranoičnim, a zamerali su mu i da nema jasan plan. Za analitičara posvećenom pitanjima demokratizacije u regionu Agona Malićija postoji osnova za zabrinutost: „S obzirom na slabost institucija i razarajuću težinu koju Kurti ima u stranci, realan je rizik da može doći do novog autoritativnog režima“.
Nadu da se to neće deseti uliva što Samoopredeljenje ima još harizmatičnih članova koji bi se usprotivili autoritarizmu, uključujući Vljosu Osmani, a i lako je moguće da Kurti teži ka tome da bude upamćen kao revolucionar, a ne kao autoritarni balkanski vladar. Izvesno je da se posle promena u Crnoj Gori i Makedoniji nešto novo događa na Balkanu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prošlo je 44 godine od Titovog pogreba, koji se pretvorio u politički događaj svetskog značaja jer je okupio najveći broj državnika koji se ikada do tada sastao na jednom mestu. Na tužan, skaredan način treba podsetiti na to zbog sulude ideje da se poruši grobnica Josipa Broza, spomenik koji je jedan od simbola značaja glavnog grada Srbije
Šta se sve nalazi u sefu u kojem su pohranjeni predmeti iz Belog dvora nakon smrti Josipa Broza Tita? Zašto je sporno njegovo otvaranje pre 11 godina? Koji je danas odgovor države na pitanje šta se planira sa pomenutim predmetima? Šta su do sada sudovi odlučivali? U kojoj je fazi taj spor? Koja su potraživanja Karađorđevića? Konačno, kako naslednici Josipa Broza vide ovaj višedecenijski proces
Na lokalnim izborima 2019. godine u Albaniji, opozicija je bojkotovala lokalne izbore sa sličnim argumentima koje čujemo danas u Srbiji. Izlaznost, prema zvaničnim podacima, bila je nešto manja od 23 posto. I kakvi su bili rezultati bojkota? Nikakvi, Edi Rama i njegovi komintentni na lokalu “drmali su” do kraja kako su hteli. Da li se međunarodna zajednica potresla? Nije. Naravoučenije se nameće samo po sebi
Sudbinu dvogodišnje Danke Ilić saznali smo u četvrtak 4. aprila. Sudbina njenog tela i dalje nije poznata jer osumnjičeni za ubistvo odbijaju da kažu šta su uradili. Za to vreme, predsednik, policija i mediji divljaju po starom, prizivaju smrtnu kaznu i mrze Vlahe
Intervju: Biljana Abolmasov, dekan Rudarsko-geološkog fakulteta
“Sama eksploatacija nije štetna, pitanje je kako će se i gde odlagati jalovina i koliko je ima, jer nje nužno mora da bude. Nema ni jednog rudnika u svetu koji nema jalovinu. Dodatno, jadarit imamo samo mi i niko više u svetu, što znači da ne postoji oprobana tehnologija za njegovu eksploataciju. Ne mogu se kao loši primeri prikazivati rudnici u Portugaliji ili Australiji jer su svi oni sa površinskom eksploatacijom, a ovde je, koliko ja znam, planirana podzemna eksploatacija”
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.