Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Tranzicioni tim novoizabranog predsednika SAD Džozefa Bajdena moraće da stavi akcenat na upravljanje krizom koju je prouzrokovao virus kovid 19. Posle završene izborne euforije, verovatno je da i SAD očekuje pooštravanje mera ili čak „lock-down“, kao što je slučaj u većini zemalja Starog kontinenta. To je već viđeno u toku marta i aprila kada se Francuska zatvorila samo nedelju dana pre Velike Britanije, dok su SAD slično postupile dve nedelje kasnije.
Međutim, prvi radni dan postizborne nedelje obeležila je vruća vest da je Fajzer objavio studiju u kojoj se navodi da se vakcina protiv kovida 19 koju razvijaju i koju je primilo nekoliko desetina hiljada ljudi pokazala efikasnom u 90 odsto slučajeva. Tržište je izuzetno pozitivno reagovalo na potencijalne znake koji najavljuju ulazak u stabilniju fazu „menadžmenta“ pandemije. To indirektno znači da bi avio-kompanije prve mogle osetiti oporavak u odnosu na trenutno minimalno poslovanje.
Takva hipoteza utiče i na cenu nafte, te stoga ne iznenađuje što je cena naftnih „futures“ skočila više od osam odsto tokom otvaranja tržišta na samom početku ove nedelje. Pozitivna dešavanja na finansijskim tržištima, kao rezultat pobedničkog dua „Bajden-vakcina“, nisu se zaustavila samo na nafti, već su rasprostranjena širom svetskih berzi, što se vidi i na primeru indeksa „Standard and Poor“ koji je skočio za 3,5 odsto, dok je „Dow Jones“ porastao više od pet odsto.
Samo pre nedelju dana, prvog dana nakon završetka izbornih radnji, tržište je davalo drugačiju sliku zbog određene verovatnoće negativnog razvoja događaja, pogotovo ukoliko bi došlo do tesne razlike u konačnoj kvantitativnoj odrednici pobednika američkih izbora, ili čak socijalnih nemira zbog, sada i empirijski dokazane, podele američkog društva. Međutim, iako je trenutni predsednik SAD Donald Tramp osvojio više od 70 miliona glasova, tržišta su pozitivno reagovala pridajući daleko veći značaj izjavama vezanim za pandemiju, nego optužbama o navodnoj neregularnosti izbornih radnji.
Do pune primene vakcine neophodno je odgovoriti trenutno preovlađujućim izazovima, poput obima fiskalne stimulacije za oporavak ekonomije. Obim fiskalne podrške neće biti glatko izglasan s obzirom na podeljenost između demokratskog predsednika sa jedne i Senata, gde dominiraju republikanci, sa druge strane. Pretpostavlja se da će višedecenijsko iskustvo izabranog predsednika biti odlučujući faktor u postizanju konsenzusa i dogovora o odgovarajućem obimu neophodne fiskalne podrške. Na kraju krajeva, pobednici pišu istoriju, a pravi pobednik biće – vakcina.
Stavovi autora u ovom tekstu su zasnovani na ličnom, profesionalnom i akademskom iskustvu i ne predstavljaju stavove kompanije u kojoj je zaposlen.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve