Komentar
Pravda za Sergeja: Legalizujte više tu travu
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Jedna od boljih strana rada od kuće je što ne morate mnogo da se prilagođavate drugima ili da se trudite da neprestano budete ljubazni prema okolini, posebno ako se trenutno ne osećate druželjubivo. Ne morate da se brinete ni da li se drugima sviđa vaša odeća, frizura, šminka, niti da se prilagođavate tuđim raspoloženjima, ne računajući ukućane.
E, pa, nije baš tako. A to ćete otkrivati kako vam se radni staž od kuće bude gomilao. Udaljenost od drugih izaziva posebnu vrstu psiholoških stanja, te je bilo potrebno osmisliti novi koncept ponašanja koji je dobio ime – digitalna empatija.
Pojam nije nastao u vreme pandemije, stariji je nekoliko godina, a pojavio se kada je uočeno da se ljudi koji provode mnogo vremena koristeći digitalnu komunikaciju često zbog toga ne osećaju dobro. Komunikacija je hladna, svedena, koncentrisana na produktivnost i bez brige za to kako se učesnik oseća. Pokazalo se da posle celog dana takvog rada ljudi ne osećaju nikakvo zadovoljstvo, imaju otpor prema poslu, osećaju da su mašine te koje upravljaju njima, a ne da je obrnuto.
Umesto da bude produktivniji, takav radnik postiže slabije rezultate i sve češće razmišlja o nekom drugom poslu i poslodavcu, što nikako nije dobro. Na radnom mestu to se rešava stvaranjem povoljne atmosfere i organizovanjem aktivnosti koje pomažu da zaposleni ima osećaj da je voljen, dobar i vredan za kolektiv, naravno ako je kolektivu do toga stalo. Ali, kako takav osećaj stvoriti onome ko radi od kuće i kompjuter ga remeti u uživanju u sopstvenom domu ili mu se, još gore, ni taj dom ne sviđa?
Prvi zadatak je stvaranje prijatnog digitalnog okruženja. Baš kao što se na radnom mestu biraju tople ili žive boje u zavisnosti od toga šta je svrha radnog prostora, tako se i korisnički doživljaj softvera kreira tako da stvara osećaj prijatnosti. Vodi se računa da unapređenje softvera ne frustrira korisnika, dakle, promene ne treba da budu nagle i obimne već umerene i logične. Ali, svako pristupanje digitalnom radnom mestu mora da izazove prijatno osećanje.
Drugi zadatak je da se komunikacija između korisnika humanizuje, to jest da ih se navede da povremeno u poslovnim razgovorima razmenjuju i privatne informacije, baš kao što bi radili na fizičkom radnom mestu. Ništa nije loše u tome da se u radnoj diskusiji dele recepti za ručak ili saveti gde se može lepo provesti vikend, koji film vredi pogledati, koju knjigu pročitati. Kada takvih izleta u privatnost nema, kada vlada strogo poslovna komunikacija, zaposleni nastoje da se što kraće zadrže u komunikaciji, da pobegnu kao što se beži iz lifta punog nepoznatog, nekomunikativnog sveta.
Frustracije izazivaju i tehnički problemi, slabiji internet link ili kompjuter od onog koji imamo na poslu, naročito ako posao zahteva veću brzinu i brži procesor. Poslodavac to mora da prepozna i reši, inače će se brzo suočiti sa padom produktivnosti koji neće umeti da objasni.
Digitalna empatija tiče se i ličnih odnosa, saučešća i čestitanja. To što vam mobilni operater, banka ili komunikacioni softver uredno digitalno čestitaju rođendan nije tek simpatična dosetka, već promišljena komunikacija koju vredi kopirati.
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da će srpska trobojka biti „najpoznatija i najpopularnija zastava otpora u svetu.“ Opa! Zar to već nije bila 1999, baš kada je on sedeo u fotelji ministra za informisanje? I da li je zaboravio kako se sve završilo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve