Recept iz života
Gnječena salata od kupusa
Banuli su nam mrtvi gladni, a ničeg u kući. Imamo grapu, odlično crno, masline, neke sireve i još nekoliko gluposti tipa sladak kupus, i beli i crni luk. Evo šta je ispalo
U Sloveniji se održava izložba banjalučkog slikara čiji je kustos Beograđanin
Neočekivan spoj nastao je kontrastom ambijenta Galerije „Božidar Jakac“ u Kostanjevici na Krki i izložbe „Stanja“ Slobodana Vidovića. Postojani mir nekadašnje samostanske crkve s kraja 13. veka, njeni kameni elegantni zidovi i uzvišeni stubovi, ističu teret današnjice na slikama velikog formata: opustošeni fabrički giganti nagomilani i pretrpani svime što nikom nikad neće trebati, mrtvi silosi, opustele lokacije, informatički haos, ledena atmosfera metala i betona. Ambijent ističe slike da bi ga one učinile moćnim.
Kustos izložbe je Nikola Šuica. Otvorena je nedavno, usred epidemije pa zato samo uz virtuelno prisustvo autora i kustosa, a kao rezultat saradnje slovenačke galerije „Božidar Jakac“ sa Muzejom savremene umjetnosti iz Banja Luke odakle je Slobodan Vidović, i Nikolom Šuicom koji je iz Beograda. Galerija u Kostanjevici na Krki profiliše reprezentativne primere savremene umetnosti – prošle godine na primer, ovde je izlagao globalno poznati slovenački umetnički kolektiv IRWIN.
„Stanja“ su najveća Vidovićeva izložba. Preovlađuju dvoipometarski horizontalni radovi kao predstave naših suočenja s ostacima potrošenih resursa. Motiv slika poput Silos u severnoj Bosni, ili Crni ambar i Crvena farma, je zagušenost tih mesta opustošenim distopijskim prizorima epskih dimenzija. „Stanja koja proživljavamo ove godine na globalnoj ravni nisu daleko od teme kojom se bavio Vidović u izloženom ciklusu, osim što se on usredsredio na objekte koji, oslobođeni svoje funkcije, leže na đubrištu istorije koje je ujedno i gomila sadržaja koji služe u uspostavljanju državnih aparata“, napisao je Nikola Šuica. „Naslikani motivi dospevaju, doslovno iz predmetnog realnog sveta raznih urušenja ekonomskih, vojnostrateških i političkih udesa koje svi delimo. Figurativno slikanje ovakvog ‘modernog življenja’ dato je u uočljivom slikarevom istraživačkom senzibilitetu slojenih poteza boje. Objedinjen je prepoznatljiv i izvesno rominjajući osećaj izmeštenosti i teškoće, pa se možda u poslednjim decenijama ta membrana sveta okolo nas u umetnosti sagledava u korodiranoj i okrunjenoj pustoši i teretu, kao izvesna ‘agonija mogućih svetova’ željenog modernizma.“
Ove jeseni „Stanja“, samo u manjem formatu, biće prikazana i u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu.
Banuli su nam mrtvi gladni, a ničeg u kući. Imamo grapu, odlično crno, masline, neke sireve i još nekoliko gluposti tipa sladak kupus, i beli i crni luk. Evo šta je ispalo
Kada je američka kantautorka Tejlor Svift pozvala fanove da izađu na glasanje, među pripadnicima ekstremne desnice počele su da kuljaju teorije zavere o saradnji pop zvezde sa Pentagonom. Ipak, ekonomski uticaj Tejlor Svift je toliko veliki da nije čudno što se Republikanci plaše njenog uticaja na politiku. Pevačica je, pak, dugo krila svoje partijsko opredeljenje
OFK Beograd igraće od ovog leta kao domaćin na stadionu „Kraljevica" u Zaječaru, navodno zbog katastrofalnog stanja Omladinskog stadiona na Karaburmi. A i treba neko da igra na novom stadionu u Zaječaru, koji inače može da ugosti tek srpskoligaški fudbal. Taj i drugi stadioni u manjim mestima bili su opsesija predsednika Vučića
“U Srbiji je možda jedino teže od istoričara biti selektor fudbalske i košarkaške reprezentacije. Svako ima svoje mišljenje kako bi ta Srbija (fudbalska, košarkaška, istorijska) trebalo da izgleda, što je donekle razumljivo i u redu, ali problem nastaje kada prevladaju neznanje, nacionalni romantizam i mit i dnevnopolitička propaganda”
Katarina Mendiondo iz Brazila, unuka Flore Špicer i praunuka Edvarda i Ane Špicer, nekadašnjih suvlasnika Beočinske cementare, posetila je prošle nedelje ovo mesto i zatekla ostatke sjaja vile i dvorca koje su posedovali njeni preci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve