Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Na svom putu kroz, malo je reći, gustu i nepreglednu "vegetaciju" ideja i narativnih rešenja i obrazaca, Kristofer Vogler sebi za cilj postavlja što podrobnije i što preglednije razumevanje morfologije priče izmeštene u filmski kontekst i vid
Do svog izdanja na srpskom jeziku nadaleko čuvena i referentna knjiga Piščevo putovanje: Mitska struktura za pisce stigla je i na krilima unisonih, a katkad i ushićenih pohvala vrlih kreativaca, kojima je očito u značajnoj meri pomogla da se probiju kroz džunglu mogućih stranputica, kroz minska polja pogrešnih odluka, kroz lavirinte zabluda i samoobmana, a na putu ka efektno skrojenoj filmskoj priči koja nikako nije samoj sebi svrha. Tako je Brus Džoel Rubin, scenarista mega-hita Duh i u Srbiji donekle i začudno voljenog filma Džejkobove lestvice košmara egzaltirano ustvrdio: „To je najuticajnije delo o umetnosti, prirodi i suštini svrhe pripovedanja na koje sam do sada naišao“; s druge strane, glasoviti Daren Aronofski, reditelj filmova Pi i Rekvijem za snove, istakao je sledeće: „Svakom pripovedaču koji pita kažem da sve počinje ovom knjigom. Volger je prikupio drevna oruđa i uči čitaoce kako da se sa njima služe – i to da bi došli do ključnih rešenja za svaki problem u priči.“
Uz to, upućeni i verzirani ovu Voglerovu knjigu, višestruko potvrđenog kultnog statusa ne samo u usko shvaćenim esnafskim, odnosno, scenarističkim i dramaturškim krugovima, nazivaju „scenarističkom biblijom“. To tvori i izvesnu, izrazito potentnu i intrigantnu asocijativnu vezu sa činjenicom da ovo delo, po svim svojim odlikama i svim relevantnim aršinima, od zbilja retkog, zasluženo kapitalnog soja, u samom svom središtu ima teoriju po kojoj se većina priča da razložiti na niz narativnih struktura i arhetipova, opisanih kroz mitološku alegoriju. Prateći tu nit i taj aspekt knjige Piščevo putovanje: Mitska struktura za pisce (sa engleskog prevela Jelena Kosanović Dorogi, objavio Filmski centar Srbije – i to kao prvu knjigu u ediciji Imaginarijum), u svrhu okvirne a evidentno precizne opisne ocene, može se ustvrditi da je Vogler u njoj brižljivo i pažljivo razradio i čitaocima ponudio opsežan (ali u isti mah i lako pojmljiv, pregledan i jasan) strukturalni sistem koji snažno ukazuje na to da upravo umetnici, u svetu sa uočljivim manjkom rituala i mitologija, jedini mogu da očuvaju mit živim.
A i priča o nastanku ove knjige ima poprilično odlika mita, mita o pretečama, lučonošama, naslednicima, dugotrajnim putovanjima do krupnim i prevratničkim spoznajama i samospasenjima. Naime, Vogler je ovo svoje delo utemeljio u ogromnom saznajnom i didaktičnom potencijalu sa stranica glasovitog opsežnog rada Džozefa Kembela, a posebno u njegovoj, do dana današnjeg upotrebljivoj i zanimljivoj studiji Heroj sa hiljadu lica iz davne 1949. godine (narečena Kembelova studija je, između ostalog, predstavljala jedno od ključnih nadahnuća za Džordža Lukasa u slučaju stvaranja njegovog, reklo bi se, beskrajnog i neuništivog serijala Star Wars).Vogler je sredinom osamdesetih godina prošlog veka prepoznao i shvatio da su Kembelove ideje (pre svega zahvaljujući intervjuu u emisiji na PBS-u, američkom javnom servisu, ranije usredsređenom uglavnom na obrazovno-kulturne sadržaje) izvršile uticaj na Holivud i na stvaraoce tada u naponu kreativnih moći i privlačnosti za studijske čelnike – na Džordža Lukasa, Džona Bormana, Stivena Spilberga, Džordža Milera. Shvativši da je Holivud napokon i praktično i nedvosmisleno spreman da usvoji i primeni Kembelove ideje i poduke, Kristofer Vogler, u tom trenutku uposlen u „Dizniju“ na mestu konsultanta za priče, poželeo je da spoznaje i zamisli koje je našao kod Kembela, a za čije ideje Vogler tvrdi da su u snažnoj vezi s pripovedanjem, organizuje u jednu čistu i jednostavnu formu za potrebe studija. Sta tim ciljem na umu osmislio je Praktični vodič po Heroju sa hiljadu lica, sada već legendarni i dokazano revolucionarni memorandum, zapravo, dokument na sedam strana teksta, a koji je kasnije poslužio kao osnova za Piščevo putovanje… u svom osnovnom i potpunom vidu. Rečima samog Kristofera Voglera: „Hteo sam jednom zauvek da ih stavim na papir kao kreativne principe, sistem građevinskih blokova u koje možete da se pouzdate dok gradite priče, set oruđa kojim možete da otklanjate probleme sa kojima se kao pisac srećete.“
Sledeći tu ideju-vodilju,Vogler je Kembelovu strukturu promišljeno pojednostavio, preinačivši je sa namerom da istakne teme i motive koji se ponavljaju i u filmovima današnjice, uz to, postavivši i predstavivši mit o heroju na sebi svojstven način. Krajnji ishod je, kako je u svom nadahnutom predgovoru ovom prvom izdanju Piščevog putovanja… na srpski jezik, naglasila Ana Lasić, filmska i TV scenaristkinja, „teorija, priručnik, sistem, fenomen, ‘scenaristička biblija’. Ona je istom prilikom istakla i da Vogler, stvarajući na tački susreta Junga, mita, heroja i sopstva kao nekih od udarnih motiva i temelja, „razrađuje Kembelovu matricu Herojevog putovanja i prvi put sve te ideje sažima u jedan za pisce koristan dramaturško-mitski model, možemo reći skoro interaktivan, živ arhetipski krug koji povezuje piščevo polje stvaranja s mitologijama starih vremena i prelama ih preko savremenih priča filmskih junaka s kojima se srećemo danas.“ Na tom svom putu, kroz malo je reći gustu i nepreglednu „vegetaciju“ ideja i narativnih rešenja i obrazaca, Vogler sebi za cilj postavlja što podrobnije i što preglednije razumevanje morfologije priče izmeštene u filmski kontekst i vid. Negde pri samom početku Vogler opaža da su neke nacionalne i državne grupe (poput Australijanaca i Nemaca) naprosto manje otvorene ka konceptu heroja kao nasušne potrebe ne samo na polju naracije, kojoj je smisleno pripovedanje prevashodni cilj; ipak, heroj jeste arhetipska potreba još od antičkog doba, i to je aktuelno stanje stvari i pred scenaristima i filmskim pripovedačima (dakle, ne izvođačima scenarističkih i pratećih radova, nego onima koji se drznu put kreativno zahtevnijih misija u tom domenu) i ove naše mnogocinične i u startu prezrive današnjice, te je svaka pomoć dobrodošla. Vogler je tako razvio temeljan etapni sistem, povremeno metatekstualno predočen i u vidu zasebnih činova, a koji se tiče značajnih dimenzija kao što su: Mapiranje putovanja, Herojevo putovanje, Arhetipovi, Mentor: Mudar starac ili mudra starica, Prelazak prvog praga, Iskušenja, saveznici, neprijatelji, Eliksir, Uskrsnuće…
Premda je u vidnoj meri određena tom svojom, reklo bi se, epskom i herojskom nadstrukturom, ova Voglerova knjiga donosi i niz živopisnih oglednih primera koji su, da stvar bude što ilustrativnija, zanimljivija i zabavnija, izloženi u naglašenom skladu sa podukama iz Herojevog putovanja. Tako u drugoj polovini zatičemo i analizu Kameronovog Titanika (šeretski naslovljenu „Davljenje u ljubavi“), koja podseća i na to da su brojni bili oni koji su ovom filmu predviđali sudbinu samog Titanika, ukazujući pritom da je ta priča nesavršena koliko i struktura pomenutog broda, „jer će gledaoce primorati na sat i po gledanja melodrame pre nego što stigne do sante i pokrene neku življu radnju“. Nakon takvog dijahronijsko-faktografskog mapiranja predistorije tog sada neporecivog filmskog i industrijskog fenomena, Vogler na narednih dvadeset i kusur stranica staloženo predočava suštinsku privlačnost Titanika kroz vizuru nekih od gorepomenutih potpornih stubova tog svog razgranatog a lako spoznatljivog sistema stvaranja učinkovite priče koja pleni smislom, emocijom, svrhom i koja samo naoko jednostavno prati kognitivno-emotivni reaktivni pristup ogromnog dela filmoljubivog gledateljstva. Da citiramo samog Voglera u zaključku njegove analize: „U tradiciji Herojevog putovanja, film Titanik istražuje smrt, ali to čini stavljajući u prvi plan ljubav prema životu. U krajnjoj instanci, uspeh filma je misterija – tajni savez između publike i priče…“
Svakako vredi napomenuti da i ovo izdanje prate izvanredne i krajnje dostatne ilustracije Mikelea Monteza (dok je za dizajn i prelom srpskog dizajna zaslužan Andrej Dolinka), kao i da je knjiga, uprkos toj svojoj, označimo to tako, „instruktivnoj“ biti u potpunosti lišena didaktične nadobudnosti i isključivosti. Autor ne poseže za prekorom za zabludele i nesigurne, baš kao što ni ljubopitljive a nestrpljive ne daruje lakim rešenjima, brzopoteznim savetima i hitro razobličenim tajnama i prečicama tog vida pripovedačkog zanata i impulsa. Čitalac (što da ne, i budući pripovedač) je prepušten sebi, putanjama koje sam bira ili na koje lično nabasa, nošen vlastitim damarima, nesigurnostima i porivima, ritmom vlastitih krunskih spoznaja do kojih tek treba da dopre… Baš kako je Vogler napisao u samoj završnici ove svoje izvrsne studije: „Mislim da nam se svima to događa, na ovaj ili onaj način, da pronalazimo sebe tokom putovanja kroz živote ispunjene pisanjem. Želim vam sreću i pustolovinu, i nadam se da ćete se pronaći na tom putovanju. Bon voyage.“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve