Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Hrvatska epidemiološka situacija među boljima je na Mediteranu i u EU te su od početka maja ukinute zabrane rada trgovinama, restoranima i ograničenja kretanja, a otvorene su i granice. Za vikend su krenule prve gužve, ali uglavnom gostiju iz Slovenije i Austrije. Za sada bez marketinških akcija prema gostima iz Srbije
Za „Vreme“ iz Zagreba
„Vjerujem da u ovoj sezoni možemo računati na goste iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske, Češke i Poljske jer je hrvatska epidemiološka situacija među najboljima na Mediteranu“, poručio je ovih dana direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. Prošle godine Hrvatska je iz tih zemalja ostvarila oko 60 odsto ukupnog prometa u turizmu. U racionalnoj analizi godišnjih odmora, Hrvatska sa dobrom epidemiološkom situacijom očekuje da bude prvi i logičan izbor te sigurna auto-destinacija.
Prema najavama, Hrvatska će imati kontrolirani turizam, a gosti će ispunjavanjem veb aplikacije prolaziti granice u nekoliko sekundi, bez čekanja; do 28. maja biće postavljena aplikacija na temelju platforme koja se prije koristila kao dozvola za kretanje za vrijeme pandemije. Hoteli se ovih dana ponovno otvaraju, ovisno o mogućnostima i dolasku turista, a to uključuje obavijesti za ponašanje u hotelu pri dolasku, beskontaktne rezervacije hotela te odlaske na bazen ili plažu.
Plan otvaranja ljetne turističke sezone predviđa da će do kraja maja putovanja biti olakšana za turiste iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Češke i Slovačke, a tokom juna za one iz Njemačke, Poljske, te iza toga i za ostale zemlje koje imaju slično sigurnu epidemiološku situaciju. Plan otvaranja turističkih objekta predviđa da će se do kraja maja otvoriti kampovi u Istri, Kvarneru i Dalmaciji te neki hoteli, a tijekom juna očekuje se potpuno otvaranje većine hotela i svih ostalih turističkih usluga u destinacijama.
HRVATSKE GRANICE OTVORENE
Prilikom ulaska turisti moraju imati potvrdu rezervacije smještaja i na granici dobivaju upute za siguran boravak u zemlji. U izradi je i turistička aplikacija kojom će gosti unaprijed moći najaviti svoj dolazak i koja će omogućiti da prelazak granice bude brži. Aplikacija će omogućiti da do kraja mjeseca bude uveden i fast line režim ulaska za turiste u Hrvatsku. Tokom juna očekuje se i da će države iz glavnih hrvatskih emitivnih tržišta omogućiti svojim građanima da nesmetano putuju u Hrvatsku i nazad, s obzirom na preporuke koje je izdala EU i činjenicu da je Hrvatska jedna od država s najmanjim brojem zaraženih osoba u Europi.
Hotelijeri ovih dana šalju poruke kako spremno dočekuju otvaranje sezone te tvrde da su svi standardi sigurnosti boravka gostiju implementirani u smještajne objekte, restorane i ostale turističke sadržaje prema preporukama hrvatskih epidemiologa, Svjetske zdravstvene organizacije i s obzirom na preporuke s ključnih emitivnih tržišta. Hrvatska je sve vrijeme trajanja epidemije vrlo efikasno upravljala krizom, te je prema ocjenama međunarodnih organizacija jedna od najuspješnijih zemalja u borbi s epidemijom kovida-19. Novi slučajevi zaraze trenutno se pojavljuju samo sporadično, te Hrvatska ima jednu od najboljih epidemioloških situacija na Mediteranu. Zdravstveni sustav i sustav javne zaštite u Hrvatskoj odlično su reagirali na krizu i suzbili širenje epidemije, a kako nadležni tvrde, hrvatski zdravstveni sustav kapacitetima je spreman za pravovremenu reakciju u slučaju eventualne pojave virusa.
Hrvatski prihod od turizma činio je posljednjih godina gotovo 20 odsto BDP-a. Za turizam 2019. je bila najbolja godina do sada, s gotovo 21 milijunom dolazaka i 108,6 milijuna noćenja, a ukupni prihodi od turizma prešli su 9,5 milijardi eura. S obzirom na ogroman udio u BDP-u, ne čudi da se Hrvatska brzo otvorila za turiste i ima želju da se oni što prije vrate, kako bi spasila barem dio prihoda od turizma.
Iako je Hrvatska idealna auto-destinacija i za turiste iz Srbije, u svim službenim najavama ne vidi se da hrvatski turizam računa na goste iz regije – Srbije, BiH i drugih država bivše Jugoslavije. Indiferentan stav prema srpskim turistima Hrvatska pokazuje dugi niz godina, nema kampanja (osim pojedinih turističkih kompanija), nema reklama na TV niti sudjelovanja na sajmovima turizma u Srbiji.
Podaci ipak govore kako broj srpskih turista u Hrvatskoj raste. Prošle ih je godine bilo 151.295, ili 10 odsto više nego godinu ranije, a ostvarili su 630.237 noćenja, odnosno prosječno 4,2 dana. Srpski turisti prošle su godine držali udjel od samo 0,7 posto, za razliku od preko 23 odsto koliko su imali Nijemci. Ovaj službeni podatak ipak treba uzeti sa rezervom jer ogroman dio gostiju iz Srbije ljetuje kod rodbine, prijatelja ili su vlasnici kuća u kojima borave tokom ljeta.
Hrvatska je preskupa destinacija posljednjih godina i za domaće goste, a sudeći prema najavama, hotelijeri i iznajmljivači ne planiraju značajno snižavati cijene niti ove godine jer smatraju da kad jednom cijene padnu, teško ih je ponovo dizati. Očekuju da će se nešto pokrenuti, pa se može primijetiti tek neznatno snižavanje, ali samo za jun, jer su očekivanja od jula i augusta i dalje ogromna.
Ništa bolja situacija nije niti sa cijenama u vanpansionskoj potrošnji. Ogromni gubici u posljednja tri mjeseca tjeraju vlasnike restorana i kafića da čak najavljuju i nova dizanje cijena kako bi pokrili ogromne gubitke koje su do sada ostvarili. Ipak, kada upitate obične ljude koji su ovog vikenda bili na nekoj od morskih destinacija, svi tvrde da su gradovi sablasno prazni. Čak i većina restorana na dubrovačkom Stradunu još uvijek ne radi.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve