Loader

Komentar dana

Kako politika kaže

07.maj,14:00

Kada su stvari oko pandemije u Sjedinjenim Američkim Državama otišle predaleko, epidemiolog Entoni Fauči, direktor Nacionalnog instituta za zarazne bolesti, postao je član kriznog štaba Bele kuće u borbi protiv korona virusa, ali i prava medijska zvezda. Taj status i poštovanje većeg dela nacije zadobio je „zbog svoje sposobnosti da ljudima jednostavno objasni naučne činjenice bez ikakve snishodljivosti; zato što usred haosa odmereno i smirenim glasom govori istinu prestravljenim Amerikancima na svakodnevnim televizijskim konferencijama za novinare, na kojima učestvuje sa Donaldom Trampom; zato što uspeva da ukaže na sve Trampove izmišljotine, a da nijednog trenutka ne kaže da ovaj nema pojma o čemu priča“.

To mu nije donelo poštovanje Trampovih sledbenika i samog Trampa, koji je podelio haštag #FireFauci (#OtpustitiFaučija), ali je brzo shvatio koliko je u ovoj situaciji Fauči važan, pa je izjavio da u njega ima veliko poverenje i da je Fauči „fantastičan momak“.

Sam Fauči je u jednom od bezbrojnih intervjua koje ovih dana daje, na pitanje o prirodi svojih odnosa sa Trampom, smireno rekao: „Ne želite da uđete u rat sa predsednikom“, objašnjavajući da je predsednik taj koji odobrava mere koje Fauči i ostali stručnjaci predlažu, i da je zbog toga besmisleno ulaziti sa njim u sukob.

I mada se i dalje tog stava drži, Fauči je juče javno odbacio mogućnost da je korona virus stvoren u laboratoriji u Vuhanu. „Najčvršći dokazi pokazuju da pandemija ne potiče iz laboratorije u Kini… Sve navodi na zaključak da se virus razvio u prirodi“, izjavio je on. Tako se suprotstavio predsedniku Donaldu Trampu, koji uz pomoć brojnih američkih i svetskih medija vodi histeričnu kampanju pokušavajući da okrivi Kinu za izazivanje pandemije i sve njene posledice. Fauči nije komentarisao spekulacije da li Tramp pomenutu kampanju vodi da bi prikrio svoje neznanje i greške sa početka pandemije, zbog predsedničkih izbora u novembru, ili zbog toga što je konfrontacija sa Kinom strateški cilj američke politike u budućnosti, već je govorio samo o medicini.

Poput Faučija u Americi, u vreme pandemije su u mnogim državama sveta lekari postali medijske zvezde, i Srbija tu nije bila izuzetak. Među lekarima iz kriznog štaba od početka se izdvojio dr Predrag Kon, koga su mnogi zbog hladnokrvnosti i smirenosti u javnim nastupima poredili sa Entonijem Faučijem. Ima još sličnosti između Amerike i Srbije. Oba društva su trenutno politički duboko podeljena, samo što Fauči trpi kritike pristalica vlasti, a Kon kritike od strane nekih koji su protivnici vladajuće partije, pre svega jer su mnogi sa „opozicione“ strane smatrali da je previše popuštao „politici vlasti“, koja svoju zloćudnu prirodu nije ni za jotu izmenila ni u vreme pandemije.

Odgovarajući na takve kritike, dr Kon je rekao da su neistinite spekulacije da je „struka popustila pred politikom“, da kao epidemiolog smatra da, ako se predlažu mere koje podrazumevaju saradnju sa vlašću, bez te vlasti takve mere ostaju mrtvo slovo na papiru. „To je sastavni deo ovog posla, posebno u pandemijskim situacijama. Saradnja sa vlasti mora da postoji, u suprotnom možda nešto nije u redu sa članovima struke. Ako se pominje dobra saradnja sa vlašću u ovakvoj situaciji, to znači i dobru odbranu zemlje i njenog stanovništva“, rekao je Kon i istakao da nije lako izdržati ovakvu vrstu kritike, ali da je sve vreme svestan šta radi i da emocije nisu bitne, već samo cilj, a cilj je bio sačuvati živote i ništa drugo.

Sve što je rekao dr Kon zvuči razumno i ne razlikuje se od onoga što bi rekao dr Fauči, ili većina njihovih kolega u drugim državama. Ima, ipak, i nekih razlika.

Citirane reči dr Kona izgovorene su u nedelju 3. maja, u emisiji „Hit tvit“ Televizije Pink, gde je on gostovao sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Tom prilikom je Vučić saopštio da će vanredno stanje biti ukinuto 6. maja, govorio je i o novim izborima, cvetajućoj ekonomiji, dotakao se i političkih protivnika, pričao o „omalovažavanju znanja naših stručnjaka“ (ne pominjući ko ih omalovažava), da je Srbija bila predodređena da završi kao Italija, i još mnogo toga što ponavlja besomučno od početka pandemije u svakodnevnim nastupima.

Naravno da je besmisleno očekivati da dr Kon reaguje na prostačku propagandnu retoriku koju predsednik prosipa u njegovom prisustvu, nije to njegov posao. Nije Kon kriv ni što vlast koristi pandemiju za brutalnu izbornu kampanju i što su on i neke druge njegove kolege uvučene u tu kampanju, samim tim što rade svoj posao i objašnjavaju građanima šta se dešava, a vlast to predstavlja kao savršenu simbiozu sebe i „struke“, ali ipak je posle emisije ostao pomalo mučan utisak.

Dr Kon je od početka epidemije bezbroj puta nastupao i na „pozicionim“ i na „opozicionim“ televizijama i pričao o onome što zna i radi, ne deleći medije po političkom opredeljenju, što je sjajno. Nije sebi dopustio, kao njegov kolega Nestorović, da sedi u studiju pored opskurnih šarlatana poput Miroljuba „pod mač bato“ Petrovića, ni da koristi javne nastupe da bi pričao o svojim opsesijama i kako je Tesla slao ljude i brodove kroz vreme.

Sigurno je znao da će izuzetnu pažnju javnosti privući najava emisije u kojoj će predsednik saopštiti važnu odluku o ukidanju vanrednog stanja, i normalno je da je prihvatio poziv da bude sa njim i kaže svoje mišljenje o prošlim i budućim koracima što se tiče pandemije. Samo, da li je normalno saopštavati takve stvari u „Hit tvitu“? Logično je da vlast za tako nešto izabere Televiziju Pink i emisiju koju je kreirala kao jedno od svojih propagandnih oružja, ali reklo bi se da struka koja pristaje da u tome učestvuje na takvom mestu, na taj način ponižava i sebe i građane kojima se obraća.

Dr Kon je sigurno znao i da će voditeljka među predlozima za glasanje navesti i predlog kakav je „šerpe i lonci“, odnosno buka koja se poslednjih dana čuje sa terasa mnogih gradova u Srbiji. Komentarišući taj predlog, dr Kon je rekao: „Ovo je naš folklor, ovo sam doživeo kao potpuno nerazumevanje ovoga što smo radili, ali idemo dalje.“

Nije, naravno, posao lekara Predraga Kona da tumači razloge nezadovoljstva dela građana. On ima pravo, kao i svako drugi, da o tome ima svoje mišljenje, ali „šerpe i lonci“ sigurno nisu samo folklor i potpuno nerazumevanje onoga što je rađeno. Zato je tu bio Vučić da detaljno objasni svoju verziju događaja, i da nastavi razradu mučnog scenarija podele ionako raspolućenog i sluđenog društva.

Deo tog scenarija u prethodnim nedeljama bilo je i besramno Vučićevo laganje o 400.000 povratnika iz inostranstva u Srbiju, od kojih je 20 odsto zaraženih, koji su isključivi krivci za sve loše što se dešava; deo toga su i apokaliptične predsednikove priče o grobljima koja će biti mala da prime umrle od bolesti; deo toga su i divljanje i bakljade po krovovima u vreme policijskog časa, koji je vlast uvela u saglasnosti sa strukom, da bi se zaraza obuzdala. Možda deo tog plana nije Dr Žeks, koji se oteo kontroli pa nedeljama mahnita reklamirajući svoje izume za lečenje korona virusa, ali na njegovoj televiziji, u njegovoj emisiji „Hit tvit“ je predsednik, u društvu dr Kona, objavio kraj vanrednog stanja i pričao ono što je pričao.

Na pomenute pojave prethodnih nedelja lekari iz kriznog štaba nisu reagovali, pravdajući se da se ne bave politikom. Na stranu to što u podeljenim društvima poput ovog u Srbiji na kraju sve postane politika, ali sve pomenuto, i još mnogo toga, i te kako je imalo i ima veze i sa javnim zdravljem, ne samo mentalnim nego i fizičkim.

Dr Kon kaže da je njegova „ideologija epidemiologija“. Isto to kaže i Entoni Fauči. Reklo bi se da Fauči zbog onoga što je izgovorio o prirodnom poreklu kovida 19 može da ima samo štetu jer će sigurno razbesneti Trampa i njegove sledbenike, ali je ipak to rekao. Čini se da je reagovao zbog struke i radi istine, jer ako politika prekorači neke granice, i pritom tvrdi da struka sa njom u tome sarađuje, normalno je reagovati, makar na kraju sve bilo onako kako politika kaže.

I da, Fauči je svoje mišljenje o poreklu kovida 19 izneo u intervjuu za „Nešenel džiografik“, mada ni Americi ne manjka „hit tvitova“.

Poslednje izdanje

Mogućnost izbora mora da postoji (1)

Podele po dubini Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve