Crnogorski princ nastoji da na Cetinju organizuje Bijenale svakovrsnih umetnosti
Projekti
Nikola Petrović Njegoš, princ crnogorski, praunuk kralja Nikole, vratio se na Cetinje da ga opet učini prestonicom. Nema pretenziju da Cetinju vraća status koji je 1946. godine dodeljen Titogradu, Princa zanima kultura.
Hoće da Cetinju podari Bijenale, kakav ima Venecija, i koji bi ga ukrasio bleskom kulturne prestonice. Od idućeg 7. juna, do kraja septembra svake neparne godine, na Cetinju će se okupljati poznati slikari, vajari. muzičari, glumci, umetnici svih vrsta iz celog sveta i cele Jugoslavije. U starim, restaurisanim cetinjskim kućama nastaniće se umetnost.
VREME BR. 6 | 3. DECEMBAR 1990.
„Želja nam je da pored jedne, glavne izložbe, koja će biti organizovana u Vladičinom domu, otvaramo ideju nacionalnih izložbi tako što bi razne evropske države otvorile svoja predstavništva, ali ovoga puta kulturna, u starim ambasadama koje su imale početkom veka“— kaže princ Nikola za „Vreme“.
Množina kojom se služi u govoru nije prinčevska (Nikola Petrović insistira na tome da je samo arhitekta koji ulepšava Pariz, muž Frans Petrović i otac Altine i Borisa), već se odnosi na ljude bez kojih ne bi ostvario ovu svoju želju. To su Pontis llten (Pontus Hullten), direktor Bobura“, koji je pristao da ime i reputaciju uloži u funkciju komesara Bijenala. Katja Moraks (Katia Могах) koja je više nego generalni sekretar Bijenala: ona je „čovek za sve“, crnogorska i cetinjska vlada čiji su čelnici predusretljivi i voljni da učine zа princa sve što je u njihovom domenu i SIV zato Sto je pristao da vest o Cetinjskom bijenalu stigne do ostalih evropskih zemalja sa državnog, a ne sa republičkog nivoa.
Međutim, kao što obično biva kad dođe do plaćanja, pojavile su se izvesne nesuglasice. Jugoslovenska strana (ne misli se na SIV) očekuje da će za svoj novac sama birati ko će izlagati na Bijenalu. a ne Pontis Ilten. iako je on komesar. dakle umetnički direktor izložbe.
Pontis Ilten je jedini čovek koji će bi rati sve učesnike Bijenala. pa i jugoslovenske“ kaže za „Vreme“ Katja Moraks, u ime princa Nikole. „Gospodin Ilten će, istina, konsultovati poznavaoce jugoslovenske umetnosti. U kontaktu je sa Irinom Subotić kustosom Narodnog muzeja u Beogradu i Nenom Dimitrijević iz Pariza, ali će konačan sud biti samo njegov. Polovinom januara on će, sa mnom i Nikolom, doći u Jugoslaviju da pogleda predložene radove.“
Do nevolja t» kojima u upravi Bijenala ne pričaju došlo je usled prinčevog insistiranja na jugoslovenstvu na Cetinju („hoću da spojim najbolje umetnike iz svake republike sa najboljim umetnicima iz sveta“), što nije lako. Zato se od svih koji bi hteli da im se u biografiju upiše Cetinjski bijenale, zа sada znaju samo počasni gosti Dado Đurić, Ljuba Popović i Vlada Veličković. Sa listom stranih umetnika nije bilo problema Pozvao je oko 40 vajara. uglavnom instalatora, i slikara iz Francuske, Velike Britanije, Nemačke, Italije, Španije, Belgije, Holandije, Čehoslovačke, Mađarske, Sovjetskog Saveza, Skandinavije, Turske, Grčke i Švedske.
Kome je sve stalo da se Bijenale ostvari onako kako ga je princ Nikola Petrović Njegoš zamislio, pokazuju imena još nekoliko počasnih gostiju. To su Marina Maler, unuka kompozitora Gustava Malera (da pomenemo prvo nju zato Sto ona sa flautistom Robertom Fabrićanijem brine o muzičkom delu Bijenala). Žak Atali, Miteranov savetnik. Žak Lang, francuski ministar kulture. Klaudio Abado. dingent Bečke i Berlinske opere, Klod Pompidu, supruga predsednika Žorža Pompidua. filozof Bernar Anri Levi. Tadeuš Kantor. poljski reditelj. princ Nikola Romanov. bugarski kralj Simon. Ivan Klima. češki pisac Petar Esterhazi, mađarski pisac. Od Jugoslovena, na listi počasnih su Emir Kusturica. Rajko Grlić. Goran Marković i Borislav Pekić.
*Sonja Ćirić je iz opravdanih razloga tekstove potpisivala pseudonimom Mara Rot od 3. decembra 1990. do 4. maja 1992.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
Instalacija umetnice sa Kosova bavi se ženama i prekarnim radom, skulptura bosanskohercegovačke umetnice, na trgu u centru grada, postavlja pitanje da li je konačno došlo vreme da odamo počast i oplakujemo žrtve i potlačene svih aktuelnih ratova, dok hrvatski projekat ističe preduslove za suživot s drugima
U Berlinu je otvorena izložba 12 umetinika iz bivše Jugoslavije. Ideja izložbe je da se objasni postkolonijalna, postmigrantska ali i feministička perspektiva fenomena gastarbajtera
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!