Komentar
Nestorović reloaded: Bućkalo za somove
Doktor Branimir Nestorović predstavio je još bolji i noviji pokret „Mi snaga naroda“ i opet će na izborima glumiti opoziciju. I opet će odneti neke glasove
Upravljanje brendovima i lekcije za budućnost Evrope
Šta god Brend EU pokušava (i još više, što trenutno ne pokušava) otežano je nepostojanjem ekvivalenta osobe i tima koje svaki dobar brend ima: brend menadžera i brend saveta. Većina EU napora je sada raštrkana, lokalna, nekoordinisana i nepovezana, nasuprot konkurenciji koja deluje kao da je sav njen smisao postojanja u negiranju vrednosti Brenda EU.
Fokus bi doneo dubinu, širinu i dugoročnost planiranja.
Uzmimo budžet. EU je vrlo zapušten brend, komunikaciono. Vodeći svetski brendovi godišnje odvajaju 2–5 odsto od ukupnog prihoda za upravljanje percepcijom; totalne marketing investicije idu i do 8 odsto. Samo jedan desetohiljaditi deo godišnjeg EU BDP-a iz 2018. (dakle, jedna desetina jednog promila), daje godišnji budžet od 1,8 milijardi evra. To je dovoljno za fantastičnu, kako to Šveđani zovu, „psihološku odbranu“. Trenutno, EU za svoja tri mala tima za stratešku komunikaciju odvaja samo 1,1 milion evra – dovoljno za jednu solidnu kampanju za napolitanke.
Panevropski program komunikacione pismenosti je drugi primer. Potreban je od osnovne škole pa nadalje, posebno u saradnji sa vladinim institucijama, nevladinim organizacijama, profesionalnim medijima i marketing profesionalcima. Svi zajedno bi otkrili haubu u kojoj se krije moderna propagandna mašina. Najveća svetska epidemija današnjice je „nepismenost pažnje“. Frapantno je da mi ni u školi, ni kasnije, nemamo trening za racionalniju alokaciju ovog izuzetno ograničenog resursa. Nepismeni smo za psihološke mehanizme koje razne industrije, mediji i drugi skriveni interesi koriste da bi manipulisali našim evoluiranim perceptivnim i kognitivnim mehanizmima.
Sam civilni sektor bi ovde mnogo naučio. Vrlo malo njih zna kako se pravi jača, emotivnija i rezonantnija komunikaciona strategija. Najveći deo projektnih budžeta, posebno na Balkanu, je protraćen jer ne postoji veština da se projekti komunikaciono emocionalizuju i tako organski dođu do šire publike. Civilni sektor, incestuozno, uglavnom priča međusobno, jezikom programskih politika.
Zatim, regulativa. Brand EU pravni okvir za empatičku komunikaciju kasni za praksom oko 30 godina. Glavna pravna odbrana globalnih platformi je u takozvanoj „sigurna luka“ (safe harbour) proviziji: da se platforme ne tretiraju kao mediji, koji su upoznati sa svojim sadržajima, već kao neutralna mesta komunikacione demokratije gde je svaki korisnik odgovoran za svoje. To više nije tačno ni za platforme, ni za agresivne propagandne službe koje ih koriste.
Konačno, jedna stvar koju bi Brend EU mogao da pozajmi od Brenda USA, uprkos negativnim asocijacijama. Moderni svet i manipulativno posredovanje naše stvarnosti kroz ekrane to zahteva. Ono što zovemo kulturom jedne teritorije, njenim kognitivnim modelima, jeste kombinacija narativa koji se u velikoj meri upijaju i kroz simboličke sfere medija, muzike, filma i umetnosti. Shvativši značaj filmskog i TV ekrana u 20. veku, Pentagon je još 1942. godine osnovao kancelariju u Holivudu, u simbiotičkoj povezanosti naglašavanja narativa koji su bili važni raznim američkim administracijama u raznim vremenima. Otuda dolaze i Forest Gamp i Rambo.
Eto novog strateškog projekta za Brend EU: stimulisati kreativne, umetničko-simboličke industrije, za inspirativnije EU priče, uprkos mračnom duhu vremena. Priče o ljudskim pravima, o raznovrsnosti, o zajedničkom kulturnom bogatstvu, o divnoj ideji zajednice naroda. Posebno nove priče, iz kojih se nazire novi, bolji „proizvod“ Brenda EU i pravca u kome bi trebalo da ide.
Jer, a to globalna geopolitička mapa i dalje jasno pokazuje, Evropa je, uprkos mnogim svojim zabludama i greškama, i dalje svetla i aspirativna tačka na planeti, najpribližnije onome što zamišljamo kao „civilizovano“ društvo.
U tome je ambasador sa početka ove serije bio u pravu: nama treba Evropa. Ali nam treba i novi Brend Evropa.
(nastavak u sledećem broju)
Doktor Branimir Nestorović predstavio je još bolji i noviji pokret „Mi snaga naroda“ i opet će na izborima glumiti opoziciju. I opet će odneti neke glasove
Naklapa se o tome ko će biti Brnabić umesto Brnabić, to jest predsednik nove vlade. Zašto, kad je potpuno svejedno
Četvrt veka od bombardovanja, niko ništa nije naučio. U Srbiji smo rešili da jedni drugima pričamo poluistine i svoje žrtve koristimo kao adute u produženom obračunu za „našu stvar“
Goran Vesić je na društvenoj mreži X rekao da je Tito srušio dve zgrade na čijem mestu sada stoji Generalštab jer su ga „podsećale na srpsku istoriju i stari poredak“, a da su ovi koji bi sad da sačuvaju to kulturno dobro isti takvi
Stanimir B. je okončao život zbog zverske torture u ćeliji zatvora Padinska Skela – državne ustanove u koju nikad i nikako nije smeo da dospe. Pravo pitanje zato glasi: gde mi to živimo? Jer Stanimir B. je slika u ogledalu i društva i svih nas
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve