Šta se o Srbiji govori u filmovima koji će uskoro biti prikazani
Svako umetničko delo na nekakav način referiše na društvenu zbilju i dinamiku. Pogledajmo šta o životu u Srbiji danas govore filmovi koji će u skorijoj budućnosti stići pred gledateljstvo.
Otac
Nominalno gledano, melodrama o krahu jedne ljubavi i dugovečne veze, film Ajvar, prvi dugometražni igrani film u režiji Ane Marije Rossi, donosi i važnu podtemu talasa iseljavanja iz Srbije u neke spokojnije/uređenije/dosadnije/sterilnije delove sveta, ali istovremeno u tematski fundus savremenog srpskog filma uvodi i motiv ostarelih i osamljenih roditelja u kovitlacu koji proističe iz tih i takvih odluka i stanja. Srdan Golubović u novom filmu, Otac (sa Goranom Bogdanom u naslovnoj i ključnoj ulozi), reklo bi se, cilja u samu sredu priča o užasima ekonomskih i socijalnih nepravdi, okrutnom raslojavanju, egzistencijalnom očaju i krajnjem siromaštvu ne samo kao igri sudbine nego i teško premostivim identitetskim odrednicama i okovima. Za polje društveno angažovanijeg filma opredelio se i Stefan Arsenijević čiji se novi film Strahinja, između ostalog, bavi i pokušajima nekih od imigranata koji prolaze kroz Srbiju na putu ka varljivom srećnom ishodištu da se egzistencijalno ukorene ovde, među nama.
Mrak
Kada je reč o filmovima čije je snimanje upravo u toku (osim Južnog vetra 2), gledaoci mogu da računaju i na razumno skori susret sa novim filmovima Dušana Milića i Olega Novkovića. Milić, autor filmova Jagoda u supermarketu, Guča i Travelator, koji su svi do jednog na ovaj ili onaj način polemisali sa nekim od aspekata života u Srbiji, odlučio se za Mrak, žanrovski koncipiran, trilerski prikaz užasa života (odnosno nazoviživota) izolovane srpske porodice u nimalo prijateljskom okruženju na Kosovu i Metohiji. Valja naglasiti da ovaj film nastaje kao koprodukcija Srbije, Danske, Bugarske, Italije i Grčke, a da je jedan od koproducenata danska kuća Rocket Nation glasovitog Nikolasa Vindinga Refna, što će sve gotovo izvesno pomoći proboju ovog filma na neke udaljenije adrese. Oleg Novković, u čijoj filmografiji su filmovi Kaži zašto me ostavi, Sutra ujutro, Beli beli svet…, u slučaju novog filma, Živ čovek, opredelio se, kako navode iz producentsko-autorskog tima, za melanholičnu komediju u kojoj se između ostalog traga i za odgovorima na pitanja kao što su „šta je sloboda i kada je čovek živ?“.
Na uzorku recentnih filmova koji su već viđeni u bioskopima, nema ni naznaka ulepšavanja stvarnosti, kao ni relativizacija, mućenja ionako mutne vode ili, daleko bilo, apologije za ono što i one koji ovde ne valjaju. I na planu nedvosmisleno fiktivnog, recentni srpski filmovi barem na planu ideja i refleksija zadržavaju čvrstu vezu sa stvarnosnom dimenzijom, što, naravno, može biti i posledica same prirode i nasleđa srpskog filma i kinematografije, a može biti da se tu prevashodno radi o intelektualnom poštenju kao nužnom sastojku svakog konsekventnog filmskog ostvarenja, na ovaj ili onaj način uspelog. To je izrazito važno imajući u vidu prijemčivost filma, kao i činjenicu da ume da se desi da mnogi steknu utisak o prohujalom vremenu pod uticajem doživljenog i opaženog u popularnoj kulturi, a ponajpre kroz film ili televizijske serije (na primer, u tom smislu jedna od snažnijih i prvih asocijacija na ogromne klasne razlike i suštinsko odsustvo ličnih sloboda sredinom prošlog veka su filmovi ovdašnjeg crnog talasa, dok, s druge strane, sud o lahorastom, bezbrižnom, ako ne i beslovesnom joi de vivre SFRJ ere u naknadnom impresionističkom iščitavanju izvorište ima i u filmskim serijalima kao što su Lude godine i Žikina dinastija).
Po toj osnovi, savremenom srpskom filmu se slabo šta ima zameriti – i svi prikazani filmovi, od Ederlezi rajzing… do Šavova, i oni koji će tokom ovog leta to postati, zbilja koriste filmski medij kako bi progovorili i na univerzalne teme, čija se univerzalnost, pak najbolje očitava i najupečatljivije potvrđuje upravo kroz jasnu vezu sa našom zbiljom, ovde i sada, pa bilo to i makar samo na idejnom ili asocijativnom planu. Svi pomenuti filmovi, stoga, izrazito su podatni za analizu i u tom pravcu, što već sada daje povoda da će u vidu fiktivne vremenske kapsule u nekoj doglednoj ili daljoj budućnosti dovoljno rečito govoriti i o doživljaju filma u Srbiji u ovom trenutku i o našim životima i onima što ih je opterećivalo i činilo upravo ovakvima, uz podsećanje da dobar film katkad sa sobom nosi i onu snevanu transformativnu moć koja nam pomaže da život snažnije i celovitije doživimo.
Zato, kada utihnu esnafske, suparničke ili „samo“ gledalačke strasti, stiče se utisak da se (makar po ovom pitanju sameravano) srpski film i dalje kreće dobrim putem, ili da je istina negde dovoljno blizu tako umirujućeg i laskavog suda. S druge strane, u slučaju zbilje nam, ovakve kakva jeste i za čiju promenu se iznova i iznova mora boriti, ni montažerska i ina filmska vizuelna i opsenarska akrobatika nije svemoćna.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
Instalacija umetnice sa Kosova bavi se ženama i prekarnim radom, skulptura bosanskohercegovačke umetnice, na trgu u centru grada, postavlja pitanje da li je konačno došlo vreme da odamo počast i oplakujemo žrtve i potlačene svih aktuelnih ratova, dok hrvatski projekat ističe preduslove za suživot s drugima
U Berlinu je otvorena izložba 12 umetinika iz bivše Jugoslavije. Ideja izložbe je da se objasni postkolonijalna, postmigrantska ali i feministička perspektiva fenomena gastarbajtera
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!