Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Da novinarku BIRN-a Anu Novaković nije zainteresovalo da istraži vezu između kompanije Sinadei, od koje je nekadašnji gradonačelnik Beograda i trenutni ministar finansija Siniša Mali kupio stan, i parcela u Resavskoj 25 i Mišarskoj 3 u zaštićenoj zoni beogradskog Vračara na kojima je planirana gradnja stambeno-poslovnog objekta, ne bi se saznalo da je direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda Olivera Vučković izdala Uslove za izgradnju tog objekta samostalno i bez potpisa obrađivača, smatrajući da ima diskreciono pravo da tako nešto uradi.
Kuće u Mišarskoj 3 i Resavskoj 25 deo su celine Istočni Vračar
koja uživa status kulturnog dobra pod prethodnom zaštitom, što prema članu 7. Zakona o kulturnim dobrima znači da se „kulturno dobro i dobro koje uživa prethodnu zaštitu ne sme oštetiti, uništiti, niti se bez saglasnosti može menjati njegov izgled,
svojstvo ili namena“.
Dvospratna kuća u Resavskoj Pere Velimirovića, inženjera i ministra građevine u nekoliko navrata s kraja 19. i početka 20. veka, sagrađena je 1908. godine prema projektu slavnog arhitekte Jovana Ilkića, dok je stambena prizemnica u Mišarskoj podignuta krajem 19. veka i sadrži sve karakteristike akademske arhitekture tog vremena. Olivera Vučković je istoričarka i položila je konzervatorski ispit, te je tako upoznata i sa kulturno-istorijskim vrednostima ovih kuća i sa zakonom koji ih štiti, kao i sa obavezom da traži odobrenje struke, odnosno da ima potpise obrađivača. Direktorka je odbila da objasni ovaj svoj postupak, i najavila je istragu o tome ko je iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda
dao podatke BIRN-u.
U jednom od dokumenata koji je BIRN dobio od Zavoda navodi se da je investitor izgradnje i u Resavskoj i u Mišarskoj firma Capital Developments, osnovana pre 15 meseci. Firma je prema podacima iz katastra u postupku uknjiženja u vlasništvo obe parcele na kojima će se graditi. Međutim, na sajtu Novogradnja Beograd na kome je oglašena prodaja stanova u Resavskoj navodi se da je investitor kompanija Sanidei, poznata je po gradnji luksuznih stanova u Srbiji i Crnoj Gori, u kojoj su BIRN-u objasnili da su još pre dva meseca prodali lokaciju i da ne grade zgradu, a da se oglas i dalje nalazi na sajtu jer sajt nije ažuriran. Informacija o prodaji stanova u Resavskoj 25 bila je više od mesec dana javno dostupna na sajtu za kupovinu nekretnina, iako za taj objekat još nije dobijena građevinska dozvola, niti je urađen urbanistički projekat.
Stručna i medijska javnost pokušava da zaustavi rušenje kuća
u Resavskoj i Mišarskoj, i da obelodani kako je do toga uopšte
moglo da dođe. Objavljujemo dva rešenja ove nečasne situacije (u „Povezanim člancima“, ispod teksta).
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve