Starešina Hrama u Valjevu osvešta veliku i oslikanu crnu kacu, pa uđe u crkvu. Postrojena litija, na čelu sa najgolemijim vojnikom, koji je držao golem krst, nije kretala, čekala je da glavni pop u Hramu obavi parastos Nikoli Kalabiću
I ove godine je plivanje za Časni krst, na Bogojavljenje, 19. januar, kao i sve čega se Srbi do’vate, bilo za istoriju. Plivalo se sve u 33, u čast Hrista, a na ponos nacije. U Šapcu je najmlađi učesnik imao dve i po godine, u Trebinju je pobedio mladi plivač Nikola, koji pobednički rek’o da se radost ne može opisati, krst koji je osvojio mu je draži od svih medalja. Iako je voda bila hladna, osećaj je bio lep, čak vrlo topao.
U Zrenjaninu su svi bili pobednici, kao i u Kragujevcu, na jezeru u Šumaricama, gde probijen led, a pop pištaljkom označio start. Plivalo se i na jezeru Gazivode, na Kosovu, gde je pobedio Mileta iz Zvečana, u Nišu je, uz lovorov venac, pobednik dobio i 30.000 dinara. U Vranju ne plivali, tamo Miloranka, u porti crkve, otkupila Časni krst za 200.000 dinara, za zdravlje svoje dece i sreću doma.
Zato u Podgorici bilo rekordno, na ušću Ribnice u Moraču, preko 200 plivača. Bila hladna kiša, a i Morača bila hladna. Svi vikali: Kosovo je srce Srbije, a mitropolit Amfilohije sve proglasio za pobednike. Svima poručio da mu milo što pevaju o našem Kosovu i opomenuo, da ne zaborave, da je Kosovo i srce Crne Gore.
…valjevski četnik u silasku ka reci…
PUŠTANJE GOLUBA: Najtradicionalnije, i sve kako se zapoveda, bilo u Zemunu. I tu svi pobedili, i patrijota Miša Vacić, koji bio u nešto duže gaće. Pre skoka u vodu 242 plivača, plus Miša Vacić, klekli pred Patrijarhom i uzviknuli da plivaju „za Srbiju, Republiku Srpsku i Rusiju“. I podviknuli: Dogodine u Prizrenu! Časni krst dodeljen gradonačelniku Beograda, Vesić nije bio prisutan, predsedniku Rusije i RTS-u.
Tradicionalno i najbolje bilo i u Valjevu. Ispred Hrama vaskrsenja Gospodnjeg, tmušta i tma naroda, pohrlili natoče Bogojavljensku vodicu. No, nije se moglo odma’. Tu bila velika i crna plastična kaca, obmotana svetlom plastičnom folijom, na foliji odštampan Isus i reči „Bog se javi, Hristos se javi“. Na kaci bio natpis „Voda se može točiti posle osvećenja“. Slavine su odvrnute tek kad je starešina Hrama, ozgo, iznad kace, manuo bosiljkom.
Pred Hramom je bila postrojena litija, napred bio najgolemiji vojnik sa golem drveni krst, na kome je bio oslikan Isus, ćirilicom ispisane reči „Za tebe čoveče, ženo i dete dao sam se raspeti“! Litija ne kretala jerbo je u Hramu gospodin starešina Hrama – uz sadejstvo gospodina u „Gorska garda“ četničkoj uniformi, koji se pre’stavlja kao vojvoda, i gospodina Ljubinka, crni gunj, a šajkača u boji šajkače, SNS finansijskog inspektora koji se potpisiva kao četnički major – drž’o parastos Nikoli Kalabiću. Kad se završi parastos, litija, sa najgolemiji vojnik na čelu, krenu.
…i spasilačko sudijski čamac
Litija u redu i poretku stiže do Berkove brane na reci Gradac. Sa betonske ploče, ispod koje je bio bife „Brek“, preko ozvučenja, išao je umetnički program, crkvene pesme i etno-muzika. Litija, po protokol, stupi na most, prelaz preko brane. Rasporediše se crkvene zastave i krstovi, pristigli gospodin „Gorska garda“ je, visoko podižući desnu ruku, sve snimavo preko veliki mobilni telefon. Sa brane se, sa zastavu u levoj, mikrofon u desnoj ruci, javi pop: „Braćo i sestre, srećan praznik, Bog se javi, dobrodošli na plivanje za Časni krst, ove godine, posle čišćenja brane, ponovo imamo plivanje, sa nama su danas pripadnici Vojske Srbije, želim da ih svi zajedno pozdravimo i čestitamo svim momcima i devojkama koji su došli da zajedno učestvujemo, i da proslavimo jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Sada ćemo izvršiti osvećenje vode i spustiti ledeni krst, takođe će naš meštanin Golubović pustiti bele golubove, kao simbol mira, ljubavi i slobode, kao što je Svetitelj siš’o u reku Jordan, Bog se javi!“
Popovi uzeše da osvećuju i osveštavaju, Miiir svima, osvećenje preuze glavni pop, starešina Hrama, svi popovi skidoše kape, Gospodu se pomolimo… za preuzvišenog episkopa našeg Milutina, Gospodu se pomolimo… za sve pravoslavne hramove, Gospodu se pomolimo, da se osveti voda ova gospodu se pomolimo… Vojnici baciše ledeni krst u Gradac, naš meštanin Golubović pusti belog goluba iz kartonske kutije, pusti i drugog, trećeg… Pop sa mikrofonom ponovi pozdrav „Bog se javi“, sve obavesti da će plivači da se raspreme i pređu na drugu stranu reke.
RESURS: Možete natočiti posle osvećenja
TETAK VEĆNIK: Nastavi se umetnički program, glavni pop, najgolemiji vojnik sa golemim drvenim krstom, gospodin Gorska garda koji sve snimavo, još popova, svi siđoše na splav koji bio do desne obale. Gospodin Gorska garda se pozdravi sa najgolemijim vojnikom, prisutnim popovima, preko razglasa je guslo umetnički program, na vodi se pojavi crveni gumeni čamac na kome je pisalo „Vatrogasci spasioci“. Na splav značajno stupi većnik Mire, izaslanik SNS gradonačelnika Valjeva, koji uzeo dva slobodna dana, posle podviga od pre dva dana, kada je predvodio 14 SNS autobusa za Beograd. Mire gospodin, koji se potpisiva kao Prof dr, se, kako objasniše oni koji poznaju materiju, kao tetak od ministar doktor Stefanović, aktiviro iz penzije i preuzeo resor sporta.
Dunu „Marš na Drinu“, plivači se skinuli i prešli na drugu stranu reke, ima ih nekoliko desetina, dve ženske, jedan u žute gaće i crvenu majicu. Tu stranu je budno kontroliso, crne dokolene čizme, šajkača u boji šajkače, „major“ Ljubinko. Svi siđoše do reke da se plaknu. Na splav pristiže ekipa Hitne pomoći, u sastavu tri ženska čeljadeta, bi „Bože pravde“, plivači su se i dalje plakali, onaj u žute gaće skinu crvenu majicu, od uzvodno se pojavi crni gumeni čamac, okićen sa zeleno lišće, belo i žuto cveće, u čamcu tri popa, u sredini protonasmesnik Filip, arhijerejski zamenik vladike Milutina, koji u ruke imađaše beli stiropor krst okićen ka’no i crni čamac, zeleno lišće, beli i žuti cvetovi.
Pop sa mikrofonom javi da će protonamesnik arhijerejski zamenik Filip spustiti krst u vodu blizu splava, a da će plivači, na znak „Sad“, ući u vodu. Jopet pustiše „Marš na Drinu“, pade komanda „U ime Boga, sad“, plivači skočiše u ladni Gradac, koji je i leti da se smrzneš. Uzburka se voda, svi stigoše do belog stiropor krsta koji je bio ukrašen sa zeleno lišće, beli i žuto cveće, svi Srbi, ko na komandu, dozvoliše da se krsta prvo do’vati žensko u takoreći ronilačkom kostimu.
Svi izađoše iz vode, i pobednica izađe iz vode, ogrnuše je pobedničkim plaštom, sjatiše se kamere, pobednica objavi da iz Valjeva, ima 33 godine, medicinska sestra, radi u anesteziološkoj službi, srećna, presrećna, plivala za porodicu, nije se pripremala, sve u ime Boga, muž bio sa njom, i on pliv’o, bodrio je, bez njega ne bi uspela, okrete se, potraži muža, on priđe, pa reče on njoj „Bog se javi“, a ona mu odgovori „Vaistinu se javi“. Onda bilo slikanje, pojedinačno i kolektivno, pobednici, za slikanje, priđe i SNS izaslanik SNS gradonačelnika Valjeva, gospodin koji tetak na ministar doktor policije, tako da bi se moglo reći da je gospodin tetak, u neku ruku, bio i izaslanik gospodina tečinog deteta.
Sa one betonske ploče, pod kojom bio „Brek“ bife, preko razglas, nastavi se etno-muzika na pravoslavne motive, eee se produžavalo na ooo. U povratku, kod Hrama vaskrsenja Gospodnjeg, bogojavljenska voda se još točila, sve slavine, na belim plastičnim cevima, koje su izlazile iz velike i osveštane crne kace, obmotane oslikanom svetlom folijom, bile su odvrnute.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!