foto: promo

Intervju – Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH >

Sačuvaćemo Republiku Srpsku

"Moja ključna poruka je da nas svojom politikom Dodik sve vuče u neizvjesnost. Niko od nas ne zna šta je njegov krajnji cilj. Mi sada imamo proizvođenje svakodnevnog rizika, zavađanje srpskog naroda i RS sa svima – sa Bošnjacima, sa Amerikom, Britanijom, Evropskom unijom. To je jedna politika koja proizvodi rizik, strah, sukobe, neizvjesnost. Pa, ne bih isključio, potencijalno, i moguće fizičke sukobe. Evo, rekao bih – rat. S druge strane, mi nudimo vrlo jasnu spremnost na kompromis, na saradnju, ali znamo i odbraniti Republiku Srpsku jer smo to pokazali poslednje četiri godine"

Jedina država u regionu u kojoj su za poslednje 22 godine samo jedanput održani prevremeni izbori je Bosna i Hercegovina. Taj, u okruženju uobičajen i čest presedan desio se 1997. kada se vanredno birao predsednik Republike Srpske. Izborna rutina je poznata: svake četiri godine, u oktobru, biraju se narodni predstavnici na svim nivoima BiH, RS i Federacije BiH osim na lokalnim. U Republici Srpskoj stranke na izborima za Narodnu skupštinu uglavnom izlaze samostalno, ali se 7. oktobra najveća borba očekuje između kandidata dve koalicije za predsednika RS i člana Predsjedništva BiH iz redova srpskog naroda. Koalicija predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predsednika Milorada Dodika kandidovala je premijerku RS Željku Cvijanović za poziciju predsednika RS, a Dodik će pokušati da zauzme mesto srpskog člana u Predsjedništvu BiH. Njemu će glavni oponent biti dosadašnji član Predsjedništva Mladen Ivanić, lider Partije demokratskog progresa (PDP), a protivnik Željki Cvijanović biće predsednik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica iz Gacka. Ivanić i Govedarica su sa još nekoliko manjih partija osnovali Savez za pobjedu. Iako je izborni proces redovan, kampanja se čini prilično vanrednom, bar sudeći po težini izjava koje su sve vatrenije kako se datum izbora približava.

"Ja lično ne vodim takvu kampanju", kaže za "Vreme" Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH, i dodaje: "Zaista se trudim da moja kampanja bude vrlo poštena, korektna i argumentovana. Međutim, moram da budem iskren i kažem da kolege iz druge strane, to znači iz vladajuće strukture SNSD-a, DNS-a i Socijalističke partije, u nedostatku bilo kakvog argumenta izbacuju te najprljavije stvari. One se, u suštini, svode samo na jedno: da smo mi iz Saveza za pobjedu izdajnici i strani plaćenici, da pripremamo narandžaste i ne znam kakve obojene revolucije, potom da, maltene, spremamo državne udare i nemire. Dakle, to pokazuje s jedne strane strah od nas i s druge strane nedostatak bilo kakvog sadržaja u kampanji koju vladajuća struktura vodi. Oni, prosto, nemaju ključne poruke i onda u takvim uslovima kreiraju najnegativniju moguću sliku kojom igraju na najveće emocije kod jednog broja ljudi. Ali, mislim da im to neće uspjeti."

"VREME": Koliko se stavovi vaše koalicije u vezi sa položajem i budućnošću Republike Srpske razlikuju od stavova vaših najjačih protivnika?

MLADEN IVANIĆ: Postoji jedna zajednička stvar, a to je da i jedni i drugi želimo sačuvati ustavnu poziciju RS. To znači da ne dođe do suštinskih promjena u Ustavu i drugačije organizacije BiH. Međutim, postoje različiti metodi kako se to realizuje. Ekipa koju simbolizuje gospodin Dodik, u suštini, misli da se to može ostvariti proizvođenjem stalnih konflikata, stalnih svađa, podizanjem neke vrste straha unutar RS. Ja, s druge strane, mislim obrnuto. Ja mislim, kao neko ko simbolizuje ovu drugu stranu – Savez za pobjedu – da mi nemamo razloga da idemo u sukobe. Naprotiv, mislim da moramo biti veoma pozitivni kad je u pitanju spremnost na saradnju, ali i vrlo jasni prema kolegama iz Federacije. To znači: nemojte dirati u osnovne ustavne vrijednosti RS, imate ispruženu ruku, mi smo spremni sarađivati i razmišljati o stvarima okrenutim ka budućnosti. To su stvari oko kojih se možemo saglasiti. Ali, ako se otvori pitanje suštinskih promjena, odmah izbijaju tri vizije Bosne i Hercegovine: jedna je u Sarajevu, to je BiH bez entiteta – ako je moguće; u Banjaluci je vizija nezavisna Republika Srpska – ako je moguće; a u Mostaru je to treći entitet – ako je moguće. I nema saglasnosti, mi ćemo odmah ući u svađe. Zato mi jesmo spremni na saradnju polazeći od postojećeg stanja koje nam je dato, koje ne možemo promijeniti i glupo je onda baviti se stvarima koje ne možemo promijeniti. Ajmo mijenjati sliku o zemlji, ajmo se baviti budućnošću, ajmo na sto stavljati teme okrenute ka budućem vremenu, i onda mislim da možemo raditi. Dakle, mi hoćemo saradnju, a stičem utisak da strana gospodina Dodika hoće samo sukobe.

Četiri godine ste član Predsjednišva BiH. Pretpostavljam da ste i tamo pružali ruku, ima li ko u Sarajevu da je prihvati?

Prvih godinu, godinu i po dana mi smo uspijevali napraviti značajne iskorake. Podsjetiću na nekoliko pozitivnih stvari koje smo u tom periodu uradili: mi smo zajedničkom izjavom Predsjedništva deblokirali evropski put, nakon sedam, osam godina uspjeli smo da se ratifikuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom; Predsjedništvo je uspjelo da izvrši pritisak, da dobijemo upitnik, da pripremimo i damo odgovore, i očekujemo da bismo iduće godine mogli dobiti status kandidata. To je jedna vrlo pozitivna stvar. Druga je da smo, poslije sedam, osam godina, uspjeli postići dogovor oko Oružanih snaga BiH. Definisali smo njihovu strukturu, smanjili broj sa 10.000 na 9200 pripadnika, sveli smo broj vojnih lokacija sa 63 na 56, predali smo značajan dio kasarni lokalnim zajednicama, i ja to smatram pozitivnim stvarima. Nažalost, kada je trebalo napraviti suštinske iskorake, mislim da je moj kolega Bakir Izetbegović, koji je imao veliki autoritet među Bošnjacima, na neki način povukao kočnicu i nije napravljen taj odlučujući iskorak. Mislim da je glavna tema na kojoj smo to mogli postići bio dogovor oko granica jer je to toliko mala stvar za promjenu. To se nažalost nije desilo, a sve je počelo nepotrebnim napadom na predsjednika Vučića u Srebrenici.

Što se Srbije tiče, predsednik Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić su izjavili da se neće mešati u izbore u RS i BiH...

I nisu to radili. Moramo biti iskreni i reći da nisu to radili.

A da li oni, možda, imaju neke svoje favorite?

Opet ću ponoviti stvari zbog kojih sam bio malo kritikovan u Srbiji: mislim da Srbija u Republici Srpskoj ne treba da ima favorite. Mi bismo svi s ove strane Drine trebali za Srbiju biti jedno. Mi smo jedan narod i, po mom dubokom uvjerenju, taman ja bio taj favorit, ne treba imati favorite jer odluku ko će biti političko rukovodstvo s ove strane Drine treba da donese narod sam. Narod je dovoljno politički zreo da ne treba nikakva posebna intervencija. Ja sam uvjeren da to tako treba da bude stalno.

S druge strane, međunarodna zajednica je još uvek politički prisutna u BiH. Kakav je njihov uticaj na izbore? Da li su ovi izbori nešto posebno u odnosu na prethodne?

Ma, kakvi! Uticaj međunarodne zajednice danas je vrlo slab. Jedan od osnovnih razloga što je slab jeste to što BiH uopšte nije tema kojom se ključne, velike sile bave. Pa, ja sam svjedok tih stvari već dvije decenije i znam sa kojom pažnjom su ranije pratili izbore, a koliko im je ta pažnja danas površna. Mi smo nekada bili predmet interesovanja ključnih političkih ličnosti u svijetu, danas ne možemo dobaciti dalje od ambasadora i, eventualno, šefova nekih malih odjela u ministarstvima inostranih poslova. Očekivati da se u takvim uslovima neke velike sile bave nama je potpuno nerealno. Mi taj značaj nemamo. Činjenica da će izbore posmatrati pedesetak predstavnika ODIHR-a, dijela OEBS-a koji se bavi demokratskim izborima, dovoljno govori koliku pažnju posvećuju našim izborima.

Kakva je situacija u vezi sa kontrolom izbora?

E, to će zavisiti od nas iz opozicije. Niko nama tu kontrolu ne može obezbijediti nego mi sami. Mi smo se vrlo ozbiljno pripremili zato što smo u više navrata u prošlosti zaista bili prevareni i zaista je bilo neviđenih zloupotreba. Mi ćemo sve učiniti da sam dan glasanja i brojanje glasačkih listića prođe demokratski. Svjesni smo činjenice da od svih primjedbi koje sada imamo ništa nećemo dobiti jer vlast nije zainteresovana da ih prihvati. Dokaze o nepravilnostima dostavićemo poslije izbora za mnoge koji su učestvovali u dva oblika manipulacije: jedan je kupovina glasova za novac, a drugi je ucjena radnim mjestom od šefova, i to se kod nas na najbrutalniji način događa. Da budem iskren, to je normalno kad predsjednik Republike ima hrabrosti da kaže penzionerima: "Vratićete mi sve pare koje vam sad dam, ne glasate li za mene." Ili, kad direktor termoelektrane u Gacku kaže: "Neću da vidim nijednog zaposlenog koji bude glasao za Vukotu Govedaricu." Kad on to kaže, možete misliti šta onda rade lokalni, mali na terenu. Čine teror nad ljudima i to je posebno prisutno gdje su javna preduzeća jedini izvor zapošljavanja, kao u Trebinju, Višegradu ili Gacku.

Savez za pobjedu je koalicija sa zajedničkim kandidatima za predsednika RS i člana Predsjedništva BiH, na parlamentarnim izborima nastupate odvojeno.

Mi ostajemo zajedno i poslije izbora na istoj političkoj platformi. Pobjedom gospodina Govedarice za predsjednika RS i mojom pobjedom za člana Predsjedištva naše tri partije su suština nove vlasti nakon izbora. Ako pitate za mogućnost neke velike koalicije, mislim da je ona minimalna, što se nas iz PDP-a tiče čak je i nerealna.

To onda znači da će u takvoj koaliciji biti i poslanici iz bošnjačkih partija?

Ne mora da znači. Broj bošnjačkih poslanika u Narodnoj skupštini se obično kreće oko pet. Vrlo je lako moguće da opozicioni blok bude imao većinu i bez toga. Čak mislim da smo veoma blizu tome i da se, pomalo na silu, javnosti, posebno u Srbiji, stvara osjećaj moći koju Dodik ima. Ta moć uopšte nije velika, on je prošli put bio u stanju da formira vlast samo zato što je kupio ona dva čuvena poslanika koja je gospođa Cvijanović nazvala papcima. Kod nas se to zove afera "Papak" zato što ima tonski snimak gdje Željka Cvijanović kaže: "Ma, mi smo našli dva papka, kupili smo ih, i imaćemo većinu." Otada traje taj termin koji kod nas važi za one koji prelete iz partije u partiju.

Kad preuzmete vlasti, kako ćete vi biti drugačiji od sadašnje vlasti? Da li ćete upasti u istu zamku i ucenjivati glasače radnim mestom?

Ma, ovo je nemoguće ponoviti. Kad biste ovo čak i željeli da ponovite, ovu vrstu bahatosti i terora, bilo bi prosto nemoguće. A bili smo već na vlasti i nikad nije bilo ovako. Nikad se nije desilo da su kod nas sve funkcije bile samo iz vladajuće strukture. Mi smo vrlo uvažavali ljude iz struke, bez obzira bili u strankama ili ne. Znali smo postavljati baš profesionalce na ključna mjesta. Prvom zakonu koji ćemo donijeti dali smo radni naziv "Jedan čovjek, jedna privilegija iz budžeta". Ne može jedan čovjek biti i poslanik i direktor javnog preduzeća i član upravnih odbora, nego može biti samo na jednom mjestu i nakon toga više ne može ništa. Naša želja i obaveza je da se te stvari urade zakonskim putem. Jer, ako ne bismo to uradili praktično na prvoj sjednici skupštine nakon što se formira vlada, mi bismo odmah, u startu izdali svoje birače. Imamo namjeru da vratimo stari zakon o sukobu interesa u kome će jasno da stoji: ko obavlja određenu političku funkciju u institucijama, u tom periodu dok je na funkciji, niko iz njegove porodice ne može biti zaposlen u javnim institucijama. Ako želi da se neko zaposli – ostavka i silazak sa te funkcije, a ne da imamo neviđeni nepotizam kakav postoji ovih dana.

Šta će još biti drugačije ako pobedite?

Moja ključna poruka je da nas svojom politikom Dodik sve vuče u neizvjesnost. Niko od nas ne zna šta je njegov krajnji cilj. Mi sada imamo proizvođenje svakodnevnog rizika, zavađanje srpskog naroda i RS sa svima – sa Bošnjacima, sa Amerikom, Britanijom, Evropskom unijom. To je jedna politika koja proizvodi rizik, strah, sukobe, neizvjesnost. Pa, ne bih isključio, potencijalno, i moguće fizičke sukobe. Evo, rekao bih – rat. S druge strane, mi nudimo vrlo jasnu spremnost na kompromis, na saradnju, ali znamo i odbraniti Republiku Srpsku jer smo to pokazali poslednje četiri godine. Za ove četiri godine nijedna nadležnost RS nije otišla na nivo BiH i to je jedini period u kome nismo bili u sukobu, naprotiv. Bili smo jako, jako prihvaćeni i u međunarodnim institucijama. To je suštinska razlika kad govorimo o ovom, ključnom političkom pitanju pozicije RS. Na tome smo u ovoj kampanji veoma mnogo insistirali. Ne znam koliko ste pratili šta se kod nas dešava, ali najveći cirkus je ispao kad su tu negdje vidjeli jednog jadnog Indijca i onda su ga optužili da je špijun, sajber stručnjak, neki kompjuteri... Ispostavilo se da je čovjek već sedam godina naš zet, da je ovdje oženjen jednom našom sugrađankom. To što je ovdje bilo stvoreno gore je nego Balkanski špijun. A državni mediji, odnosno javni servis je od tog jadnog čovjeka napravio špijuna svjetskih razmjera. To sve pokazuje kolika je površnost toga što vlast radi.

Navodno je supruga tog Indijca članica SNSD-a, stranke predsednika Milorada Dodika?

E, pa, to sam i ja čuo, nije to još ni potvrđeno, ali je stvarno tragično šta su im uradili.

Ovo proleće i leto obeležili su građanski protesti povodom nasilne smrti Davida Dragičevića. Protesti su se održavali svakodnevno u Banjaluci i povremeno u još nekoliko BiH gradova. Koliko smrt jednog mladića i sve što se u vezi sa tim kasnije dešavalo utiče na ove izbore i njihov rezultat?

Taj događaj je svojevrstan sociološki fenomen. Prvo, poslužio je kao okidač da se ispolji jedno duboko, nataloženo nezadovoljstvo velikog broja ljudi. Druga stvar, koliko god to neko, posebno vlast, hoće da pretvori u neku veliku teoriju zavjere i slične stvari, to je istinski, autonomni pokret koji je nastao u Banjaluci. I mene je iznenadio stepenom upornosti i insistiranja jer to već traje više od šest mjeseci. To je, prosto, prije bilo nezamislivo u Banjaluci. I, treće, nema tog političara, pojedinačno, koji je u stanju okupiti toliko ljudi. Ni približno. Dakle, osjeti se tu neka vrsta društvene energije i mislim da je to jedan događaj koji će se u budućnosti još analizirati. Oni nisu podrška nama. Oni imaju jedno veliko nezadovoljstvo generalno prema politici. Istina, daleko veće prema vladajućim partijama. Mi iz opozicije nikad nijednu ružnu riječ nismo rekli, nismo te proteste zloupotrebljavali, ali se nismo ponašali tako bahato kao što se ponašala vlast, a posebno Dodik lično, i zbog toga možda imamo nešto simpatija. Međutim, ti ljudi imaju svoju viziju uloge države, institucija i vlade, tako da mi na njih uticati ne možemo. Mislim da oni ambijentom koji su stvorili jesu oslobodili straha i naše glasače, ali ne bih rekao da su oni ljudi koji imaju svoje favorite. Ja spadam među političare koji zaista smatraju da taj pokret treba ostaviti da bude autonoman i da se niko od nas političara ne treba u to petljati, osim ako oni nešto zatraže.

Ukoliko vaša koalicija pobedi, šta će to značiti za odnose sa Sarajevom, a šta za odnose sa Beogradom?

Što se tiče Beograda ne vidim šta bi trebalo da se promijeni. Mi treba da ostanemo u bratskim odnosima sa Srbijom jer to je zemlja koju mi, na neki način, osjećamo kao svoju. Mi smo vezani duhom, mentalitetom, tradicijom. Što se tiče Republike Srpske i nove vlasti, mi ćemo držati dobre odnose, kao što su, uostalom, držale i sve vlasti koje su u prošlosti bile u RS. Što se tiče Sarajeva, naša je poruka vrlo jasna: čuvaćemo mir, ali vam nećemo dati da nam ugrožavate ono što nam je dao Ustav. Bićemo legalisti, nećemo izazivati institucije Bosne i Hercegovine, ali nećemo dati nikome da izaziva egzistenciju i postojanje naših institucija.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST
 

 

 

 

 

Novinarnica

 

Novosti

 

Naslovi.net