Od 2012. dug centralnog nivoa vlasti povećan sa 15,117 milijardi evra na 22,264 milijardi evra u 2017. BDP Srbije 1996-2017.
Republika Srbija
MINISTARSTVO FINANSIJA UPRAVA ZA JAVNI DUG
Stanje i struktura javnog duga Republike Srbije na dan 30.09.2017. godine
U hiljadama EUR, USD; u milionima DIN
A. Direktne obaveze | hilj.EUR | hilj.USD | mil.RSD |
I – Ukupan unutrašnji dug – direktne obaveze | 9.116.082 | 10.738.743 | 1.088.149 |
II – Ukupan spoljni dug – direktne obaveze | 13.147.641 | 15.487.919 | 1.569.380 |
Međunarodna banka za obnovu i razvoj | 2.132.519 | 2.512.107 | 254.550 |
Međunarodna asocijacija za razvoj | 330.122 | 388.884 | 39.405 |
Evropska investiciona banka | 1.080.337 | 1.272.637 | 128.955 |
Evropska banka za obnovu i razvoj | 78.847 | 92.882 | 9.412 |
Razvojna banka Saveta Evrope | 69.880 | 82.318 | 8.341 |
Krediti stranih vlada | 3.025.703 | 3.564.278 | 361.166 |
Evroobveznice Republike Srbije | 4.456.707 | 5.250.000 | 531.979 |
Nemačka razvojna banka – KfW | 84.684 | 99.757 | 10.108 |
Obaveze prema Pariskom i Londonskom klubu poverilaca | 1.341.446 | 1.580.223 | 160.123 |
Obaveze prema EU | 81.967 | 96.557 | 9.784 |
Međunarodni monetarni fond | 465.429 | 548.275 | 55.556 |
Krediti poslovnih banaka | 0 | 0 | 0 |
Direktne obaveze ukupno (I + II) | 22.263.723 | 26.226.662 | 2.657.529 |
B. Indirektne obaveze | EUR | USD | RSD |
III – Ukupan unutrašnji dug – indirektne obaveze | 255.195 | 300.619 | 30.462 |
IV – Ukupan spoljni dug – indirektne obaveze | 1.589.007 | 1.871.850 | 189.673 |
Evropska banka za obnovu i razvoj | 496.690 | 585.101 | 59.288 |
Evropska investiciona banka | 784.173 | 923.755 | 93.603 |
Nemačka razvojna banka – KfW | 78.372 | 92.322 | 9.355 |
Obaveze prema EU | 0 | 0 | 0 |
Eurofima | 45.439 | 53.527 | 5.424 |
Međunarodna asocijacija za razvoj | 11.932 | 14.056 | 1.424 |
Japanska agencija za međunarodnu saradnju – JICA | 3.984 | 4.693 | 476 |
Krediti stranih vlada | 29.923 | 35.249 | 3.572 |
Krediti poslovnih banaka | 138.495 | 163.147 | 16.532 |
Indirektne obaveze ukupno (III + IV) | 1.844.202 | 2.172.470 | 220.135 |
V – Ukupno unutrašnji dug | 236.451 | 278.539 | 28.224 |
VI – Ukupno spoljni dug | 106.787 | 125.795 | 12.747 |
Ukupno negarantovani dug jedinica lokalne vlasti (V + VI) | 343.237 | 404.334 | 40.971 |
Ukupno javni dug centralnog nivoa vlasti (A + B) | 24.107.925 | 28.399.132 | 2.877.664 |
Ukupno javni dug opšteg nivoa države (A + B + C) | 24.451.162 | 28.803.465 | 2.918.635 |
STANJE DUGA CENTRALNOG NIVOA VLASTI REPUBLIKE SRBIJE U PERIODU OD 31.12.2000. – 30.09.2017. GODINE
DIREKTNE OBAVEZE
U milionima EUR
Unutrašnji dug | Spoljni dug | Ukupno direktne obaveze | |
31.12.00 | 4.108 | 10.059 | 14.167 |
31.12.01 | 3.871 | 9.561 | 13.432 |
31.12.02 | 4.152 | 7.230 | 11.382 |
31.12.03 | 4.240 | 6.564 | 10.803 |
31.12.04 | 4.064 | 5.267 | 9.331 |
31.12.05 | 4.255 | 5.364 | 9.620 |
31.12.06 | 3.837 | 4.746 | 8.583 |
31.12.07 | 3.413 | 4.616 | 8.029 |
31.12.08 | 3.162 | 4.691 | 7.853 |
31.12.09 | 4.050 | 4.409 | 8.459 |
31.12.10 | 4.572 | 5.873 | 10.444 |
31.12.11 | 5.441 | 7.239 | 12.679 |
31.12.12 | 6.496 | 8.621 | 15.117 |
31.12.13 | 7.055 | 10.245 | 17.299 |
31.12.14 | 8.225 | 11.992 | 20.217 |
31.12.15 | 9.051 | 13.362 | 22.413 |
31.12.16 | 8.768 | 13.908 | 22.677 |
30.09.17 | 9.116 | 13.148 | 22.264 |
Podatke o dugu možete uporediti sa BDP Srbije 1996-2017. po podacima Svetske banke u tabeli dole
Učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu Republike
Centralni nivo vlasti
GODINA | Javni dug RS/BDP(%) |
2000 | 201,2 |
2001 | 97,7 |
2002 | 68,3 |
2003 | 61,7 |
2004 | 52,6 |
2005 | 50,2 |
2006 | 35,9 |
2007 | 29,9 |
2008 | 28,3 |
2009 | 32,8 |
2010 | 41,8 |
2011 | 45,4 |
2012 | 56,2 |
2013 | 59,6 |
2014 | 70,4 |
2015 | 74,7 |
2016 | 71,9 |
Sep 2017 | 64,6 |
Valutna struktura javnog duga
Centralni nivo vlasti | Dug opšte države | ||||
Valuta | Po srednjem kursu | Učešće | Valuta | Po srednjem kursu | Učešće |
RSD | 633.567.548.041 | 22,02% | RSD | 641.166.924.929 | 21,97% |
EUR | 1.174.143.695.182 | 40,80% | EUR | 1.207.424.397.041 | 41,37% |
USD | 897.955.684.496 | 31,20% | USD | 897.955.684.496 | 30,77% |
CHF | 14.457.674.661 | 0,50% | CHF | 14.548.428.664 | 0,50% |
SDR | 96.385.927.454 | 3,35% | SDR | 96.385.927.454 | 3,30% |
Ostale | 61.153.620.909 | 2,13% | Ostale | 61.153.620.909 | 2,10% |
|Ukupno | 2.877.664.150.743 | 100% | (Ukupno | 2.918.634.983.494 | 100% |
Kreditori | Iznos ukupno povučenih sredstava | Stanje duga po srednjem kursu na 30.09.2017. godine |
EIB | 31.358.579.551 | 27.839.993.491 |
EBRD | 14.465.123.976 | 13.526.858.676 |
Banka Intesa | 13.418.006.428 | 7.113.545.345 |
Unikredit banka | 6.802.690.233 | 3.998.706.769 |
Komercijalna banka | 4.827.420.307 | 3.759.359.525 |
ERSTE banka | 2.590.903.552 | 2.176.483.142 |
AIK banka | 6.601.568.790 | 1.725.667.961 |
Banka Poštanska Štedionica | 1.738.822.289 | 1.684.410.000 |
Societe Generale banka | 1.013.682.884 | 839.004.658 |
Halkbank | 472.050.665 | 463.934.137 |
Ostali | 14.569.339.519 | 6.463.017.014 |
Ukupno | 97.858.188.194 | 69.590.980.719 |
(Izvor: Stanje i struktura javnog duga Republike Srbije MINISTARSTVO FINANSIJA UPRAVA ZA JAVNI DUG, septembar 2017.
Godina | BDP (US$)* |
1995 | 16.750.000.000 |
1996 | 20.948.677.840 |
1997 | 24.147.996.550 |
1998 | 18.284.194.680 |
1999 | 18.409.364.147 |
2000 | 6.540.247.190 |
2001 | 12.267.175.481 |
2002 | 16.116.843.146 |
2003 | 21.188.704.081 |
2004 | 24.861.483.281 |
2005 | 26.252.007.830 |
2006 | 30.607.991.862 |
2007 | 40.289.556.656 |
2008 | 49.259.526.053 |
2009 | 42.616.653.300 |
2010 | 39.460.357.731 |
2011 | 46.466.728.667 |
2012 | 40.742.313.861 |
2013 | 45.519.650.911 |
2014 | 44.210.806.366 |
2015 | 37.160.332.465 |
2016 | 37.745.114.708 |
*BDP SFR Jugoslavije bio je 1989. godine 129,5 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika 5.464 dolara, što je bio i srpski prosek; 2015. BDP Srbije je bio 27,5 odsto ispod nivoa u kome je bio 1989. ( Videti: The World Factbook, CIA )
Intervju: Sead Spahović, advokat
Ne možete da reformišete sud dok ne reformišete Službu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve