Objavljen je na srpskom Muzej umetnosti, najveći realizovan projekat u toj oblasti do sada
Kad je 2011. godine „Fejdon pres“ objavio knjigu Muzej umetnosti, mediji su je proglasili virtuelnim ličnim muzejom, a stručnjaci najvećim ikada realizovanim projektom u ovom oblasti. Nedavno je, na srpskom jeziku, Muzej umetnosti objavio beogradski izdavač „Datastatus“.
To je knjiga koja je za gledanje, proučavanje i uživanje (redosled nije bitan), kao i svaki muzej. Ona je istovremeno i knjiga i umetnička kolekcija. Unutar njenih korica nalaze se reprodukcije više od 2700 najvažnijih umetničkih dela iz 650 zemalja celog sveta, stvaranih od kamenog doba do kraja prve decenije ovog veka. U njoj se, znači, na jednom mestu, nalaze slike iz pećina u Laskou i kolekcija Rembrantovih najboljih autoportreta, Velaskezove Mlade plemkinje i fotografije Sindi Šelman, Tarnerovi pejzaži, maska faraona Tutankamona, zlatni predmeti iz Perua, vitraž iz Notr Dama, Mikelanđelov David, dela Džeksona Poloka… Svako delo reprodukovano je najčešće gotovo na celoj površini dveju strana knjige, štampano tako da kod posmatrača stvara utisak prostora. Posebnost Muzeja umetnosti je i struktura knjige: radovi su kao i u realnom muzeju podeljeni na odeljenja – ima ih 25, i na njihove 452 galerije, a uz svaki eksponat nalazi se legenda na kojoj su naznačeni mesto i vreme njegovog nastanka, i podaci o dimenzijama i tehnici u kojoj je delo izvedeno.
…Dejvid Hokni;…
„Datastatus“ će promovisati Muzej umetnosti na Sajmu knjiga. Gotovo je sigurno da će to biti najprimećenija knjiga i zbog svojih dimenzija, a ne samo zbog broja raskošnih reprodukcija i značaja predstavljenih umetničkih dela. Naime, ova knjiga ima 978 strana, teška je oko 10 kilograma, njena visina je 42, širina 32,5 a dubina 6 centimetara – ubraja se među najveće na svetu.
Objaviti knjigu ovakvog obima, kvaliteta i važnosti u Srbiji, pravi je podvig. „Datastatus“ postoji 22 godine, objavljuje stručnu i akademsku literaturu. U regionu je lider u izdavanju knjiga iz medicine, stomatologije i farmacije zbog licencnih i originalnih naslova koji se koriste u univerzitetskoj nastavi, a u Srbiji i po knjigama iz ekonomije i menadžmenta. Jedini je izdavač knjiga o sportu i zdravom životu. Otkud izdavaču ovakvog profila ideja da objavi Muzej umetnosti? Jelena Ćetković, direktorka razvoja „Datastatusa“, kaže da su pre dve godine počeli da objavljuju enciklopedije i slična kapitalna izdanja, kao i knjige za decu i to upravo „Fejdonove“ naslove. „Preveli smo njihove poznate knjige Arhitektura iz ugla jednog goluba i Knjiga o umetnosti za decu u dva toma, ubrzo se ispostavilo da smo i mi i oni zadovoljni saradnjom, pa je Muzej umetnosti usledio kao njen nastavak. U zemlji u kojoj imate deficit dostupnih muzejskih postavki i deficit budžeta za organizovanje velikih izložbi, smatrali smo da će ovakva knjiga biti dobro rešenje.“ Jelena Ćetković priča da su pregovori sa „Fejdonom“ trajali godinu dana, da su, između ostalog, angažovani prevodioci i stručni saradnici za svaku oblast, da se ispostavilo da postoje dela nepoznata našoj stručnoj javnosti, da je ceo proces štampe nadgledao „Fejdon“ u štampariji s kojom on sarađuje, i da je, dakle, ceo proces nastanka srpskog izdanja Muzeja umetnosti bio podvig za naše uslove.
…Rubens
„Fejdonovo“ izdanje Muzeja umetnosti realizovano je više od deset godina. Gotovo stotinu stručnjaka iz različitih oblasti umetnosti i arheologa iz sveta istraživali su i birali dela prema njihovom značaju za istoriju svetske umetnosti i baštine kojoj pripadaju. Izabrali su, kao što je rečeno, više od 2700 slika, grafika, skulptura, fresaka, tapiserija, radova u bojenom staklu, paravana, keramike, ilumiranih rukopisa, fotografija, instalacija, performansa iz velikih i malih muzeja, državnih institucija kulture i privatnih zbirki, poznatih i nepoznatih kolekcija. Među njima su i dela prvi put obnarodovana u ovoj knjizi, na primer delovi oltarske slike Maestra iz 14. veka italijanskog umetnika Duča, ili slika Žorža Braka čija je vlasnica nakon dugogodišnjih pregovora sa izdavačem pristala da je prvi put javno izloži upravo u Muzeju umetnosti. Pomenimo da su iz Srbije u Muzeju umetnosti izložena dva dela: skulptura Praroditeljka iz Lepenskog vira i Ritam 5 Marine Abramović.
Nije nevažno navesti i sledeću informaciju: za samo dva meseca pretprodaje, dakle putem oglasa, kupljeno je 500 primeraka Muzeja umetnosti. U vreme interneta, nepovoljne kupovne moći i opšte nezainteresovanosti, ovo je lepa vest.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bijonse nas na albumu “Cowboy Carter” vodi kroz kompleksnu istoriju odnosa crne i bele Amerike, dajući nam do znanja kako su mnoge naoko tradicionalno “bele” stvari imale zapravo svoje tamnopute pionire, heroje i publiku. Ovo je velika ploča, bez ikakve sumnje
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!