Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Odavno je poznato da u Srbiji postoji niz firmi kojima se ne može, narodski rečeno, ni "štemajzom izbiti dinar iz džepa". Da li se i preduzeće "Ratko Mitrović – Niskogradnja" učlanilo u taj klub
Deluje neverovatno, ali ovoga puta se niko nije žalio da neka državna institucija nije uplatila novac izvođaču radova. Naime, preduzeće „Ratko Mitrović – Niskogradnja“ dobilo je planirana sredstva iz budžeta Skupštine grada Beograda za radove na rekonstrukciji ulica Mije Kovačevića i Ruzveltove, kao i Trga Slavija. Ipak, radnici ovog preduzeća obustavili su radove u četvrtak 13. jula na pomenutim lokacijama s obrazloženjem da im njihova firma nije uplatila zarade za februar i maj ove godine, kao ni naknade za putovanje do posla i nazad za mart, april, maj i jun, a da im ni knjižice od marta nisu overene. Ove informacije medijima je podelio predsednik sindikalne organizacije tog preduzeća Mile Čolić, što je potvrdio i nedeljniku „Vreme“. U petak po podne radovi su nastavljeni.
SINDIKAT VS. POSLODAVSTVO: „Prekinut je štrajk“, kaže Mile Čolić i dodaje: „Radnicima koji su direktno vezani za gradilišta puštena je majska plata, a režijskom osoblju i radnicima koji su na asfaltnoj bazi na Savskom nasipu nije. I dalje su svim zaposlenima ostali problem februarske plate i naknada za prevoz. U firmi je oko 400 radnika, a tu majsku platu dobilo je oko 60 do 70 odsto zaposlenih.“ S druge strane, preduzeće „Ratko Mitrović – Niskogradnja“ izdalo je saopštenje u kojem generalni direktor Ilija Đorđević tvrdi da je Čolić obmanuo novinare i da se lažno predstavio kao predsednik sindikalne organizacije tog preduzeća. „Čolićeva izjava je netačna, pristrasna, proistekla iz ličnog nezadovoljstva i želje za osvetom bivšem poslodavcu“, navodi Đorđević i dodaje: „Njemu je 2013. prestao radni odnos u MBA ‘Ratko Mitrović – Niskogradnja“ otkazivanjem ugovora o radu. Osnov za to je bio neopravdan izostanak s posla u martu 2013, a Čolić je posle otkazivanja ugovora o radu pokrenuo sudski spor koji je u toku.“ Direktor Đorđević je u telefonskom razgovoru za „Vreme“ potvrdio ove informacije i rekao: „Nije se desilo ništa. Ko kaže da radnici nisu radili u petak? Vi imate sve pogrešne informacije. Čovek koji je to dao, Mile Čolić, dao je Tanjugu pogrešne informacije, mi smo to demantovali i nema više šta o tome da se priča. Čovek koji je to sve dao nije zaposlen u ‘Ratku Mitroviću’ niti ima bilo kakve veze.“
Mile Čolić potvrđuje da je u sudskom sporu sa „Ratkom Mitrovićem“ i dodaje: „Međutim, ja sam legalno izabrani predstavnik Sindikata. Imam četiri pravosnažne sudske odluke za vraćanje na posao. Jedina moja krivica je to što sam predsednik Sindikata i zato što ih stalno pritiskam i upozoravam na nepravilnosti koje oni rade.“ Saša Torlaković, predsednik Sindikata građevinara u okviru Saveza samostalnih sindikata Srbije, čiji je član organizacija pod vođstvom Mileta Čolića, tvrdi da je za njih Čolić i dalje legitimni predstavnik: „Za nas je on kao sindikalac u radnom odnosu, zato što je to iživljavanje poslovodstva. Znači, Ilija (Đorđević) se tu malo pita, pita se (Branko) Miljković, bez obzira što je Ilija generalni direktor. Ako vi, na primer, imate četiri izvršne presude da se vratite u nedeljnik ‘Vreme’, a vaš poslodavac to neće, nego plaća kaznu, u kom ste vi statusu? Naš stav je da na taj način svaki poslodavac može da se iživljava nad predstavnikom Sindikata.“
PLATA I ISPLATA: Pomenuti Branko Miljković, koji se više pita, vlasnik je više preduzeća specijalizovanih za visokogradnju i niskogradnju, među kojima je i „Ratko Mitrović – Niskogradnja“. Krovna kompanija ovog biznismena sa severa Kosova je MBA „Miljković“, koja je angažovana na mnogim poslovima izgradnje i rekonstrukcije puteva i javnih ustanova u Kosovskoj Mitrovici, Leposaviću, ali i širom Srbije. U razgovorima sa partnerima, podizvođačima, dobavljačima koji su želeli da ostanu anonimni, „Vreme“ je doznalo da je sa Miljkovićem veoma teško raditi jer svi moraju propisno da se potrude da bi naplatili svoja potraživanja, ugovorima obavezana. To je, verovatno, razlog što se niko od njih ne čudi obustavi rada zaposlenih u Miljkovićevoj kompaniji zbog neisplaćenih zarada. Međutim, u pomenutom saopštenju preduzeća „Ratko Mitrović – Niskogradnja“ navodi se da je radnicima kompanije „isplaćena zarada za maj, da je prethodne godine isplaćeno 12 plata, a ove, uključujući majsku, ukupno sedam“.
Na pitanje kako se desilo da se u 2017. isplati sedam zarada posle samo šest meseci, Mile Čolić s rezigniranim osmehom kaže: „Oni računaju akontaciju, pa ostatak plate kao dve zarade. Moglo je da bude sedam isplata, ali sedam zarada nije moglo da se isplati.“ Čolić dodaje da je trenutna situacija još uvek neizvesna. Tvrdi da su radnici sto posto solidarni, da im je obećano da će februarska zarada biti isplaćena do ponedeljka, onda je produženo do utorka, a u utorak uveče, kad nastaje ovaj tekst, te potvrde nije bilo. Čolić kaže da firma tvrdi da će naknade za prevoz biti isplaćene u narednih desetak dana.
Za razjašnjenje nedoumice oko sedam zarada u toku 2017, kao i spekulacija da „Ratko Mitrović – Niskogradnja“ i njena majka-kompanija MBA „Miljković“ ne ispunjavaju prethodno preuzete finansijske obaveze, čitaoci „Vremena“ ostaće uskraćeni jer je, do zaključenja ovog broja, generalni direktor „Ratka Mitrovića“ Ilija Đorđević prestao da se javlja na telefon.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve