Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
"Ako verujete da zaposlenost može snažno da raste bez rasta proizvodnje, onda ništa", "Vreme", br. 1379
Povodom teksta „Ako verujete da zaposlenost može snažno da raste bez rasta proizvodnje, onda ništa“, objavljenog u časopisu „Vreme“ od 8.6.2017, u kom profesor Pavle Petrović pokazuje nedostatak elementarnog razumevanja statističkih podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti, podsetio bih ga neke od brojnih eksplikacija aktuelnih kretanja na tržištu rada u Srbiji objavljenih u prethodnom periodu:
„Nisu svi poslovi jednaki: kako ne čitati pogrešno statistiku radne snage u Srbiji“, Ekonomika industrije, mart 2016. Autori: Mihail Arandarenko i Dragan Aleksić.
„Zaposlenost u Srbiji između tražnje za radom i ponude rada“, savetovanje Naučnog društva ekonomista Srbije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, decembar 2016.
Autori: Mihail Arandarenko, Miladin Kovačević i Dragan Aleksić
„Da li još uvek ima prostora za sumnju u pozitivna kretanja na tržištu rada?“, Makroekonomske analize i trendovi – MAT, br. 259. Autori: Miladin Kovačević i Vesna Pantelić
„Aktivna politika zapošljavanja u Srbiji“, Makroekonomske analize i trendovi – MAT, br. 259. Autori: Miladin Kovačević i Vesna Pantelić
„Objašnjenje rasta broja zaposlenih i nezaposlenih“, Makroekonomske analize i trendovi – MAT, br. 258. Autori: Miladin Kovačević i Vesna Pantelić
Saopštenje za javnost Republičkog zavoda za statistiku povodom pogrešne interpretacije podataka iz Ankete o radnoj snazi od strane Fiskalnog saveta na Kopaonik biznis forumu 2016. http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Reagovanje%20na%20pogresnu%20interpretaciju%20ARS%20podataka%20od%20strane%20FS.doc
Čak i ako zanemarimo pokušaj profesora Pavla Petrovića da ospori moju kompetentnost za bavljenje ekonomskim pitanjima, pošto izgleda da mu moja zvanja i funkcije koautora mesečnog izdanja Makroekonomske analize i trendovi (MAT), čiji sam suosnivač od početka (1994) i koji sada prilazi 270. broju (bez prekida), redovnog člana Naučnog društva ekonomista i autora uvodnih referata na savetovanjima ovog društva, direktora Republičkog zavoda za statistiku, člana Saveta guvernera Narodne banke Srbije, bivšeg vanrednog profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, naučnog savetnika u oblasti ekonomskih nauka i saradnika na najvažnijim projektima Ekonomskog fakulteta, člana Međunarodnog statističkog instituta itd. nisu dovoljna referenca, zanimljivo je da profesor P. Petrović ignoriše i zaključak Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije i Svetske banke, iznetog u publikaciji „Western Balkan Labour Market Trends 2017“, da veza između privrednog rasta i rasta zaposlenosti u postkriznom periodu izostaje ne samo u Srbiji već i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Detaljniji rad o ovoj i o drugim aktuelnim temama iz oblasti tržišta rada pripremaju stručnjaci Ekonomskog fakulteta i Republičkog zavoda za statistiku. Rad će biti objavljen u časopisu „Ekonomika industrije“ u narednom periodu.
Beograd, 8. 7. 2017.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve