Komentar
Nestorović reloaded: Bućkalo za somove
Doktor Branimir Nestorović predstavio je još bolji i noviji pokret „Mi snaga naroda“ i opet će na izborima glumiti opoziciju. I opet će odneti neke glasove
Kada neko gleda zanesenim ili praznim pogledom, a u našem je društvu, obično ga (se) pitamo, gde li su mu odlutale misli? To zvuči veoma romantično, ali možda su takva vremena prošla. Pogled u daljinu uskoro bi mogao biti znak da osoba upravo razmenjuje elektronsku poštu ili proverava postove na Fejsbuku.
Naime, baš ta kompanija, Fejsbuk, objavila je da ima tim od 60 ljudi koji se bavi istraživanjem kako da upravljamo aplikacijama isključivo snagom svojih misli, odnosno pomoću moždanih talasa koje očitavaju senzori. Tvrde da su neverovatno blizu rešenja, tačnije već postoje funkcionalni senzori koji se ugrađuju u mozak, dok oni rade na čitačima koji bi se postavljali spolja, neinvazivno.
Ali, zašto bi bilo ko pri zdravoj pameti pristao da mu Fejsbuk tu pamet očitava i beleži u svoje memorije? U Fejsbuku veruju da razloga ima mnogo, a prednjači naše nepristojno ponašanje u društvu, potreba da odgovaramo na poruke i mejlove pred drugim ljudima koji očekuju našu punu koncentraciju. Umesto toga, a zahvaljujući njihovom projektu, mogli bismo da šaljemo ili čitamo mejl, a da telefon ne pipnemo, sve gledajući sagovornika pravo u oči.
Uz malo vežbe, tvrde, naučili bismo da upravljamo aplikacijom kako se ne bi dogodilo da neki nesređeni tok misli ode u poruku, ili da Fejsbuk beleži sve što mi mislimo i slaže to negde kako bi to kasnije upotrebili u marketinške svrhe ili prodali nekoj političkoj kampanji. Upravo od toga strahuju borci za privatnost koji veruju da bi uvođenje ovakvog sistema stvarno bilo previše. A već preliva.
Pokretanje interneta mislima, međutim, nije obavezno zastrašujuće. To bi moglo da bude od ogromnog značaja za osobe koje ne mogu da se koriste rukama. Bilo zato što su trajno nesposobni (invalidi, kvadriplegičari), bilo zato što obavljaju posao koji zahteva da im ruke budu zauzete, a da istovremeno komuniciraju sa nekim. Na primer, vozači, mehaničari koji traže rešenje za neki problem ili čak hirurzi koji se konsultuju sa kolegama tokom operacije.
Druga mogućnost su situacije u kojima ne želimo da okolina zna da se dopisujemo ili ne želimo nekoga da uznemiravamo. Recimo u avionu, vozu ili nekoj čekaonici. Posebno je korisno ako ne bismo da neko iz naše okoline slučajno sa ekrana očita nešto što pišemo u poverenju. Pod uslovom da hakeri ne dohakaju način da nam uđu direktno u misli i odatle prekopiraju sve što im se dopada. Kada smo se već prepustili nekakvom softveru.
I oni koji su za i oni koji su protiv „mentalnog Fejsbuka“ imaju dobre argumente, svako će lako smisliti situaciju u kojoj bi mu ovakav pristup dobro došao kao i priliku u kojoj bi zažalio što je ikada pristao na tako nešto.
Ali zamislite samo sve one ljude koji su danas zgrčeni nad ekrančićem u kafiću kako udobno zavaljeni gledaju u neku udaljenu tačku. Samo još da nam Fejsbuk objasni kako se slika selfi.
Doktor Branimir Nestorović predstavio je još bolji i noviji pokret „Mi snaga naroda“ i opet će na izborima glumiti opoziciju. I opet će odneti neke glasove
Naklapa se o tome ko će biti Brnabić umesto Brnabić, to jest predsednik nove vlade. Zašto, kad je potpuno svejedno
Četvrt veka od bombardovanja, niko ništa nije naučio. U Srbiji smo rešili da jedni drugima pričamo poluistine i svoje žrtve koristimo kao adute u produženom obračunu za „našu stvar“
Goran Vesić je na društvenoj mreži X rekao da je Tito srušio dve zgrade na čijem mestu sada stoji Generalštab jer su ga „podsećale na srpsku istoriju i stari poredak“, a da su ovi koji bi sad da sačuvaju to kulturno dobro isti takvi
Stanimir B. je okončao život zbog zverske torture u ćeliji zatvora Padinska Skela – državne ustanove u koju nikad i nikako nije smeo da dospe. Pravo pitanje zato glasi: gde mi to živimo? Jer Stanimir B. je slika u ogledalu i društva i svih nas
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve