Prva dobra vest ove godine o Srbiji na političkoj međunarodnoj sceni tiče se kulture i obrazovanja. Naime, ovog utorka pre podne Radna grupa za proširenje (KOELA) Saveta EU koja se bavi zemljama kandidatima podržala je otvaranje poglavlja 26 u pregovorima sa Srbijom. Poglavlje 26, podsetimo, odnosi se na obrazovanje i kulturu, a krajem prošle godine Hrvatska je blokirala njegovo otvaranje iznoseći rezerve u pogledu prava hrvatske manjine kada je reč o obrazovanju na maternjem jeziku u Srbiji.
U Kancelariji za evropske integracije očekuje se da će do kraja nedelje usvajanje zajedničke pregovaračke pozicije za poglavlje 26 biti na dnevnom redu Komiteta stalnih predstavnika, a da će se naknadno zakazati Međuvladina konferencija na kojoj će poglavlje biti i otvoreno. Malta, koja predsedava EU, početkom ove godine potvrdila je agenciji Tanjug da se kao mogući termin razmatra kraj februara.
foto: www.zekaem.hr…Rakan Rushaidat u predstavi Hinkeman
Tih dana, na redakcijski mejl stizali su pozivi za premijere i gostovanja iz Hrvatske i drugih republika bivše Jugoslavije u Beogradu. Recimo, premijera dokumentarnog hrvatskog filma Gazda zakazana je u Domu omladine Beograda za 19. januar. To je film Darija Juričana o Ivici Todoriću i njegovom koncernu, film koji je 2015. godine bio treći najgledaniji film u Hrvatskoj iako su ga bojkotovali najveći televizijski lanac i sve komercijalne televizije. Zatim, iduće nedelje, 24. januara, Zagrebačko kazalište mladih uzvraća decembarsku posetu beogradskog Narodnog pozorišta gostovanjem na njihovoj sceni sa predstavom Hinkeman u režiji mladog Igora Vuka Torbice (rođen u Drvaru, a diplomirao režiju u Beogradu). Inače, predstava Hinkeman je prošle godine bila apsolutni pobednik dva festivala u Srbiji. U Užicu na poslednjem Jugoslovenskom pozorišnom festivalu osvojila je tri nagrade: za najbolju predstavu, za režiju i za najbolju mušku ulogu (Ozren Grabarica), dok je u Novom Sadu, na Internacionalnom festivalu alternativnog i novog teatra (INFANT) proglašena za najbolju predstavu u celini.
Tog istog dana, u Centru za kulturnu dekontaminaciju biće predstavljena knjiga Gradimira Gojera Summa theatralica i Pjesni iz Vallarse. Gradimir Gojer je bosanski režiser, teatrolog i pisac, a na rečenoj promociji o njemu će govoriti beogradski poznavaoci njegovog rada. Od pre desetak dana u „Krokodilovoj“ Kući za pisce je Lejla Kalamujić, spisateljica iz Sarajeva čiju je zbirku priča Zovite me Esteban objavila beogradska kuća „Red box“. U utorak, kad je javljeno o pomenutoj odluci KOELA, u ciklusu književnih večeri „Razgovori u knjižari“ koju organizuje „Beopolis“, gostovala je Lamija Begagić, autorka dve zbirke priča i novinarka iz Sarajeva, čiji je debitantski roman U zoni upravo objavljen u izdanju beogradske „Fabrike knjige“.
Navedene informacije i tekstovi iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji slede samo su nasumice izabrani detalji obimne priče o kulturi našeg prostora. I o tome da kultura nikako ne može da bude prepreka zajedništvu, odnosno da u suštini kultura i obrazovanje nisu ni bili sporni u poglavlju 26.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.