Loader

Hillary Leaks i «Putinov agent»

28.jul,23:04

«Hakovana» elektronska pošta govori o tome kako je vrh Demokraske sranke minirao kandidata Barnija Sandersa konkurenta Hilari Klinton, čiji je štab za hakovanje elektronske pošte optužio Putina Tramp: Rusijo, ako čuješ, pronađi 33.000 ilegalno obrisanih mejlova Hilari Klinton... Nominacije i demonstracije

Vikiliks je u petak 22. jul 2016. objavio 19.252 e-mail-a i 8034 priloga iz vrha Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC) u novoj Hillary Leaks seriji koja pokazuje da su demokratski zvaničnici favorizovali Hilari Klinton tokom nadmetanja sa Bernijem Sandersom za demokratsku nominacuju.

Objavljena je pošta sedam ključnih figura u DNC: direktora za komunikacije Luisa Mirande (10770), finansijskog direktora Džordona Kaplan (3797), šefa finansija štaba Skota Komera (3095 pošte), direktora za finansijske podatke i strateške inicijative Danijela Pariša (1472), finansijskog direktora Alen Zaharija (1611), višeg savjetnika Andrjua Rajta (938) finansijskog direktora za Severnu Kaliforniju Roberta (Erika) Stouva (751). E-mail poruke pokrivaju period od januara 2015. godine do 25. maja 2016. godine.

Nekoliko mejlova ukazuju na to da su zvaničnici, uključujući predsednicu Debi Vaserman Šulc bili uznemireni zbog toga što kampanja Bernija Sandersa napredovala. Kad je izbio skandal, ona je podnela ostavku.

Kad je skandal eksplodirao na društvenim medijima Sandersove pristalice su izražavale bes i frustracije zbog novih indicija da e-mail poruke ukazuju da je stranka dosluhu sa kampanjom Klintonove i u zaveri protiv senatora. Neki su čak pozivali Sanders da opozove svoju podršku na pretpostavljenom demokratski kandidat.

Kada je Sanders pre početka nacionalne konvencije Demokratske stranke 25. jula u Filadelfiji pozvao svoje pristalice da glasaju za Hilari Klinton, bio je izviždan.

Demokratska konvencija u Filadelfiji počela je nadvikivanjem pristalica Beni Sandesa i Hilari Klinton. Uz povike „Hell no Hillari“ i „Feel the Bern“ i pokazivanje transparenta na kojima je pisalo „Bernie“ i „E-MAILS“, „Never Hillary“, 2Just Go to Jail Hillary“, „You Lost Me at Hillary“ pristalice Bernija Sandersa su demonstrirale, ulicama Filadelfije, ispred sale i u Sali u kojoj je održavana demokratska konvencija, a bilo je i skandiranja protiv TPP, Trans-pacifističkog partnerstva. O Hilari Klinton su govorili: „Ona je simbol ljudi koji su vodili ovu zemlju u poslednjih 30 do 40 godina…“ Policija je uhapsila 40 osoba.

I tokom prva dva sata demokratske konvencije 1846 delegata koji podržavaju kandidaturu senatora Vermonta Bernija Sandersa je zviždalo, vikalo i prekidalo govornike. Umirili su se tek kada je Sanders izašao za govornicu u Vels Fargo cenru i pozvao na jedinstvo.

Vrh demokratske stranke se izvinio zbog nekorektnosti u elektronskoj prepisci.

Većinu iscurele e-pošte je napisalo sedam istaknutih članova Demokratskog nacionalnog komiteta: viši savetnik Endrju Rajt, nacionalni direktor finansija Džordon Kaplan, šef finansijskog osoblja Skot Kamer, finansijski direktor Robert Stouv, finansijski direktor podataka i strateških inicijativa Danijel Pariš, finansijski direktor Alen Zakari.

Jedan mejl, koji je napisao 5. maja direktor za komunikacije DS Luis Miranda, predlaže se da Sandersa pitaju da li on veruje u Boga, pošto je on izbegavao to pitanje rekavši da ima jevrejsko nasleđe, a ona mislim da je pročitala da je ateista, a da njeni južnjački baptisti neće praviti razliku između Jevreja i ateista.

Pre izbijanja ovog skandala bilo je dobro poznato da je bilo trenja između Sandersa aparata Demokratske stranke. Tokom primarne bitke, Sanders i njegove pristalice su optživali vrh Demokratske stranke da navija za Hilari Klinton.

Posle izbijanja skandala bes Sandersovih pristalica je porastao, pa su čak izžvizdali Sandersa kada je pozvao pristalice da glasaju za Hilari Klinton, kako Donald Tramp ne bi postao predsednik Amerike.

U senci skandala objavljeni su rezultati sondaža javnog mnjenja po kojima Donald Tranp u odnosu na Hilari Klinton vodi sa 44:39 odsto.

Volstrit Džornal je u martu objavio rezultate sondaža, po kojima 33 odsto pristalica Bernija Sandersa neće glasati za Hilari Klinton.

„Putinov agent“

Očito da bi se nekao prikrio skandal i kontrolisala šteta aktivisti kampanje Hilari Klinton su pokušali da promene temu i da u igru uvedu u američkim medijima „dežurnog američkog arhineprijatelja“, predsednika Rusije Vladimira Putina.

Pokušali su pažnju fokusiraju na sumnje da su u elektronsku poštu demokrata provalili ruski hakeri i optužili su Rusiju da se meša u američke predsedničke izbore 2016. rekavši svojim hakerima da ukradu poštu Demokratskog nacionalnog komiteta ( DNC) objave ih i da tako podstaknu nejedinstvo u stranci i pomognu Donaldu Trampu.

Menadžer kampanje Hilari Klinton Robi Muk , izjavio je da stručnjaci govore da su ruski državni akteri provalili u DNC , ukrali i objavili e-poštu. Zbog nekih podataka (mregadata) koji ukazuju na ruske hakere FBI vodi istragu o hakovanju pošte demokrata.

Po tvrdnjama iz tabora Hilari Klinton ruski predsednik Vladimir Putin na taj način pokušava da režira američke izbore u korist svog navodnog favorita Donalda Tranpa.

Savetnik za spoljnu politiku i predsedničkog kandidata Hilari Klinton Džejk Saliven rekao je novinarima zašto, po njegovom mišljenju, ruske vlasti vole republikanskog kandidaa Donalda Trampa:

„Podrške Hilari Klinton našim saveznicima u Evropi, energetskoj sigurnosti, njena pozicije za odbranu demokratije i ljudskih prava širom sveta – ne može držati nekoga u Kremlju. Pogledate poziciji Trampa o ovim pitanjima i o Vladimiru Putinu i sami odlučite šta će biti odgovor na vaše pitanje“, – rekao je Saliven.

Njujork tajms u članku «As Democrats Gather, a Russian Subplot Raises Intrigue ispod velike Putinove slike piše kako je ruska zavera povećala intrige pred demokratsku konvenciju, kako je dokazivanje ko je izvršio hakerski napad izuzetno teško, ali da su istraživači zaključili da je Demokratski nacionalni komitet provaljen od strane istih aktera koji stoje iza prethodnih ruskih sajber operacija u Beloj kući, Stejt departmentu i Generalštabu prošle godine.To su, po NJujork tajmsu, grupe koje se nazivaju „Cozy Bear“ ili „APT 29“ i „Fancy Bear,“ zvana „APT 28″…

Konkurencija toj provali pošte demokratskog izbornog štaba je, po NJujork tajmsu, samo svojevremeni napad na Kancelarije za upravljanje kadrovima od strane kineskih hakera pod pokroviteljstvom države, ili napad na Soni Pictures Entertainment, za koji Obama okrivio na Severnu Koreju.

Po Njujork tajmsu metapodaci iz objavljenih e-poruka ukazuju na to da su dokumenti prošli kroz ruske kompjutere, pa su ruske obaveštajne agencije i dalje glavni osumnjičeni iako je jedan haker-pojedinac preuzeo odgovornost za davanje e-pošte Vikiliksu. Njujork Tajms piše da se ne može proceniti da li je gospodin Putin naredio da se izvrše te krađe, ili samo aparatčici koji su smatrali da bi ga to moglo učiniti zadovoljnim.

Vašington post je citirao stručnjake za računarsku sigurnost koji su tvrdili da je sedište mreže hakera koji su se infiltrirali u mrežu Demokratske stranke, navodno povezani sa Rusijom . U kompaniji CrowdStrike su tvrdili da je reč o grupama Cozy Bear i Fancy Bear, koje su po američkim tvrdnjama mogle biti povezane s ruskim FSB i GRU. Kasnije je odgovornost preuzeo haker-pojedinac pod nazivom Guccifer 2.0 koji je najavio da će ukradeni dokumenti biti publikovanы na Wikiliksu.

Republikanski kandidat za američkog predsednika Donald Trump je tvrdnju da su mu pomagali ruski hakeri šalom, naglasivši da takve gluposti koje su navodno ukrali Puinovi hakeri nije trebalo pisati:

„Nova šala u gradu – da Rusija organiovala otmicu katastrofalne e-pošte Demokratskog nacionalnog komiteta koju nije trebalo pisati ( glupo ! ) – I to se desilo zato što mi se sviđam Putinu… “ – napisao Trump na svom Tvitter-u.

Njegov sin, Donald Tramp Jr, bio je bio određeniji: „Ja ne mogu da se setim većih laži“, rekao je CNN-u.

Njujork tajms uvodi još jedan nivo intrige Manaforta, predsednika Trampove kampanječija je lobistička firmabila jedan od nekoliko američkih savetnika svrgnutog ukrajinskog predsednika Viktora F. Janukoviča, koji je sada u egzilu u Rusiji.

Prema sajtu RBK u Kremlju su isključili bilo kakvu povezanost ruskih državnih struktura sa američkim izbornim hakerisanjem. Na pitanje kako komentariše tvrdnje o mogućem uključivanju ruskih stručnjaka u objavljivanje dokumenata američke Demokratske stranke ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov, koji ponovo treba da se sastane sa američkim državnim sekretarom radi razgovora o nekim temama vezanim za sastanka lidera asocijacije južnoazijskih nacija ASEAN je kratko rekao:

Tramp: Rusijo, ako čuješ, pronađi 33.000 ilegalno obrisanih mejlova Hilari Klinton

Donald Tramp je na konferenciji za štampu u Doralu na Floridi pozvao ruske agente da pronađu e-poštu i njegovog demokratskog rivala Hilari Klinton, piše sajt američkog Nešenel pablik radija, ocenjujući to kao neviđen potez kandidata za predsednika i ohrabrivanje takvog stranog upada.

„Rusijo, ako slušaš, nadam si da si u stanju da pronađeš 30.000 e-poruka koje nedostaju“, rekao je predsednički kandidat republikanske stranke na konferenciji za novinare u Majamiju u sredu. „Mislim da ćete verovatno biti silno nagrađeni od strane naše štampe.“

Tramp je mislio na kontroverze koje okružuju privatni server koji je Hilari Klinton koristila dok je bila državni sekretar…

Bivši direktor CIA Leon Paneta nazvao Trampove komentare potpuno nečuvenim i doveo u pitanje njegovu odanost Sjedinjenim Državama. „Sada imamo predsedničkog kandidata koji u stvari traži od Rusa da se angažuju u američkoj politici“, rekao je reporterki CNN-a Kristijan Amanpur.

Štab kampanje Hilari Klinton je odgovorio s nevericom i besom na Trampove komentare.

„Ovo mora biti da je prvi put da je glavni predsednički kandidat aktivno ohrabrio strane sile da špijuniraju protiv njegovog političkog protivnika. To nije preterivanje, to su samo činjenice“, rekao je u saopštenju Džejk Saliven viši politički savetnik Klinton: „Ovo je otišao od toga da bude stvar radoznalosti, i stvar politike, da je pitanje nacionalne bezbednosti.“

Tramp je potom u novoj tviter poruci ponovio i malo precizirao i pojačao poruku: «Ako Rusija, ili bilo koja druga zemlja, ili osoba, ima 33.000 ilegalno obrisanih emajlova Hilari Klinton, možda bi trebalo da ih podeli sa FBI.»

( Trump Calls On Russia To Hack Into Clinton’s EmailsNational Public Radio, July 27, 2016)

„Ne bih želeo da koristim reči od četiri slova (psovke)“

Neka vrsta odgovora na te optužbe sa ruske strane je došla i kroz informaciju agencije RIA Novosti u kojoj je preneta tvitter izjava Edvarda Snoudena, nekadašnjeg saradnika američkih bezbednosnih agencija koji je dobio sklonište u Rusiji, da je američka vlada sankcionisala hakerisanje stranih političkih partija i organizacija. U informaciji RIAN se kaže da je Snouden, da bi potvrdio svoje reči, objavio link ka dokumentu od 16. jula 2010., koji je klasifikovan kao „tajna“ u kome se vidi lista država i međunarodnih organizacija, kao i „stranih političkih organizacija“ i stranaka, uključujući i Narodnu stranku Pakistana, libanski pokreta Amal, „Muslimansko bratstvo“ sa sedištem u Egiptu, indijska Narodna stranka „Bharatiia Janata Parti“ i partija „Nacionalnog fronta spasa“ u Rumuniji…

Putin i Tramp su se, inače, u nekim izjavama pozitivno izrazili jedan o drugom, a prema američkim medijima prema Hilari Klinton ima velike rezerve zbog sumnje da je režirala svrgavanje vlasti Viktora Janukoviča u Ukrajini i aktivnosti prozapadne demokratske opozicije u Moskvi.

Neki od ruskih političara (predsednik Komiteta Dume za spoljnu politiku Konstantin Kosačov) su izjavljivali da je sa Trampom moguće uspostaviti saradnju, mada izgleda da je on bez političkgh iskustva, sklon da odluke donosi spontano, što u politici često nije dobro. Ako bude izabrana Hilari Klinton, koja je Rusima poznata, Kosačov kaže da će odnosi SAD i Rusije ostati na nivou najnižeg stepena sukoba i nerazumevanja.

Tokom konvencije u Klivlendu, američki predsednički kandidat Donald Tramp je dao intervju za Njujork tajms, u kome se pitao zašto Sjedinjene Države daju besplatnu pomoć svojim NATO saveznicima, a mnoge članice NATO-a ne plaćaju račune. Zbog toga su ga američki mediji nazvali „agentom Putina.“ Autor teksta u Vašington postu, Džnifer Rubin, milijardera Trampa naziva „slugom od Putina.“ Prema magazinu Slate, pravi pobednik glasanja u Republikanskoj partiji je Putin. Džefri Goldberg u Atlantiku kaže da je jasno da je Tramp de fakto agent Vladimira Putina.“ (Pol Krugman je Trampa nazvao „sibiskim agentom“).

( Search the DNC email database, Wikileaks)

(Videti takođe:

Poll: 33% of Sanders Supporters Wouldn’t Vote for Clinton, WSJ, 9.3.2016.

Police arrest 40 outside DNC after pro-Sanders demonstrators march in sweltering heat,Hartword Courant, 25.7.2016.

«As Democrats Gather, a Russian Subplot Raises IntrigueNYT, 26.7.2016.

«Агент Путина»: рассуждения Трампа напугали американские СМИ24 июля 2016.

Wikileaks Proves Primary Was Rigged: DNC Undermined Democracy, Obeserver, 25.7.2016.

WikiLeaks Emails Show DNC Favored Hillary Clinton Over Bernie Sanders During The Democratic Primary Haffington post, 23.7.2016.

‘Clinton as bad as Trump’ say Bernie backers

, BBC 25.7.2016.

<a href=" https://www.theguardian.com/us-news/2016/jul/26/democrats-convention-day-one-philadelphia-drama" target="_blankDemocratic convention: early drama steadied by passion-filled end to day one

Guardian, 26.7.2016.

Советник Клинтон объяснил, почему „Кремлю больше нравится Трамп“, RT, 25.7.2016.

Трамп назвал шуткой заявления, будто ему помогают „русские хакеры“, RIAN, 15.7.2016.

Сноуден опубликовал секретный доклад о кибератаках США на зарубежные партии, RIAN, 25.7.2016.

Косачов: Шанса за боље односе Русије и САД у случају победе Трампа, Спунтник 25.7.2016.

Советник Клинтон объяснил, почему „Кремлю больше нравится Трамп“, RIAN, 25.7.2016.

Лавров ответил на заявления о следе России во взломе почты Демпартии США РБК, 26.7.2016.

Democrats trying to ‘deflect horror & stupidity of WikiLeaks disaster’ – Trump

Published time: 27 Jul, 2016, RT, 27. 7. 2016.

Kremlin: Idea of Russia’s involvement in US Democratic Party mail hack is ‘absurd’, RT, 27. 6. 2016.

The Hawks’ Election Strategy: Pushing a New Cold War , National interest, 26.7.2016. )

Bil Klinton o svom životu sa Hilari, uz podsećanje RT na neke detalje koje je zaboravio

Bivši predsednik Bil Klinton je na nacionalnoj konvenciji Demokratske stranke održao dugačak govor u kome je između ostalog govorio o svojoj svoju romansu sa Hilari.

Sećao se 1971. godine, kada je na Jelu upoznao Hillari, devojku sa “ velikom plavom kosom, velikim naočarima, gotovo bez šminke“, kako ju je pratio po kampusu, pa kako je tri puta pokušao da je nagovori da se uda za njega. Predstavio je srećan brak porodičnih ljudi , što je formula da se privuku glasači srednje Amerike, itd.

Na sajtu ruske RT na engleskom se kaže da se to moglo dobro prodati nekome ko ne pamti aferu iz 1998. između Bila Klintona i pripravnice u Beloj kući Monike Luinski. RT u tom kontekstu daje reč reakcijama na internetu u kojima se govori o tome da je više pažnje trebalo posvetiti procesu impičmenta koji je usledio nakon otkrivenje afera koja je skoro dovela Moniku Luinski do ivice samoubistva.

RT između ostalog konstatuje da kada je Bil Klinton poslednji put podržao predsedničkog kandidata, to nije bilo dobro – pitajte Al Gora.

( Bill Clinton’s story of romcom relationship with Hillary leaves out a few details, RT, 27. 7. 2016 )

(Videti takođe: Seks, laži i politika << VREME | BR 649 | 12. JUN 2003. )

Nominacija i demonstracije

Demokratska partija je nominaovala Hilari Klinton za predsednika SAD. Za demokratsku partiju to je bio istorijski trenutak po tome što je Hilari Klinton prva žena nominovana za predsednika SAD.

Njen konkurent Bernie Sanders je u završnici odigrao zapaženu ulogu u uspostavljanju partijskog jedinstva. Nakon što su predstavnici 50 država saopštili kako su njihovi delegati glasali (roll call), što je pokazivalo da je Hilari Klinton dobila skoro hiljadu glasova više, on je istupio sa zahtevom da se dalji postupak glasanja, odnosno utvrđivanja rezultata obustavi, da se glasovi dati njemu ponište i da se Hilari Klinton nominuje aklamacijom (nomination by unanimous acclamation). Delegati su to učinili podizanjem ruku i uzvikom «yes».

Pošto su Sandersove pristalice napustile salu (oko 500 ljudi nije učestvovala u nastavku ceremonije) na kraju je preovlađivalo slavlje i bilo je manje znakova rascepa nego prvog dana kada su se dve grupe suprotstavljale zviždanjem i vikom.

Pre nego što je Berni Sanders priznao pobedu svog rivala, deo njegovih pristalica se ponašao fundamentalno drugačije – oko 300 njih je otišlo u pres centar, neki od njih su seli na pod, neki su zalepili trake preko usta usta i znakom „No vote!“ pokušavali da pokažu da je njihov stav ignorisan od strane rukovodstva Demokratske stranke.

Policija je pojačala prisustvo pred salom u kojoj je održavana konvencija i oko koje je bilo sporadičnih demonstracija Sandersovih pristalica.

Neki od delegata su tokom protesta pozivali na promenu izbornog sistema, a jedan od glavnih zahteva je ukidanje instituta tzv superdelegata. Naime, dok su obični delegati na konvenciji obavezni da glasaju onako kako je članstvo glasalo u državama koje predstavljaju, superdelegati nisu ograničeni ovim pravilom. Kao lokalni predstavnici stranačke elite, oni mogu da glasaju po svom nahođenju. Broj superdelegata obično uključuje istaknute partijske lidere, senatore, bivše predsednike. Među njima je bio i 42. američki predsednik Bil Klinton, koji je glasao za svoju ženu. Na kraju primarnih izbora Hilari Klinton je dobila 591 glasova superdelegata, dok je Sanders dobio 48. Hilari Klinton je osvojila više glasova i običnih delegata, ali bez glasova superdelegata njeno vođstvo bi bilo manje ubedljivo.

)Dеmocratic national conventioan, Guardian, 27. 7. 2016.

Мы не отступим без боя: сторонники Сандерса протестуют против выдвижения Клинтон РТ,
27 июля 2016.

Walk out & occupation: Sanders delegates stage walk out during DNC roll call RT,
27. 11. 2016)

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve