Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Putokaz ka reformama za novu Vladu Srbije
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
O bankarskom sektoru u Srbiji, inflaciji, rastu BDP-a i upozorenjima Fiskalnog saveta
Bankarski sektor u Srbiji pokazuje trend umerenog oporavka – tako pokazuje Izveštaj za IV tromesečje 2015. godine Sektora za kontrolu poslovanja banaka Narodne banke Srbije. Kako piše u ovom izveštaju, objavljenom sredinom maja, na kraju godine bankarski sektor je ostvario dobit od 9,7 milijardi dinara (pre oporezivanja), što je za 6,2 milijarde bilo više od učinka celog sektora u 2014. (takođe pre oporezivanja). Sedamnaest banaka (od 30) poslovalo je sa dobitkom, dok je 13 banaka zabeležilo neto gubitak u prošloj godini.
Prva na listi banaka sa najvećim dobitkom bila je Banca Intesa, koja je sama imala dobit kao i ceo sektor – 9,7 milijardi dinara. Prate je Unicredit banka sa 6,6 milijardi dinara dobiti, Raiffeisen banka sa 4,8 i AIK banka sa 3,4 milijarde. Kada je reč o gubicima, najlošiji rezultat zabeležila je Hypo Alpe-Adria banka sa minusom od 7,8 milijardi dinara na kraju 2015. Sledeća je Komercijalna banka koja je zabeležila gubitak od 6,4 milijarde, a Piraeus banka se zaustavila na minusu tek nešto manjem od četiri milijarde dinara.
Kada je reč o bankarskim kreditima, valutna struktura je i dalje u velikom obimu devizno indeksirana – udeo deviznih i devizno indeksiranih kredita na kraju 2015. bio je čak 74 odsto (od toga skoro 90 odsto u evrima), dok su krediti u dinarima činili tek nešto iznad jedne četvrtine svih kredita. Inače, dugoročni krediti čine više od tri četvrtine svih kredita (porast za tri procentna poena u odnosu na treći kvartal 2015).
Problematični – NPL-krediti, kojima smo posvetili ovomesečnu rubriku Abeceda ekonomije, na kraju godine iznosili su 424 milijarde, odnosno 21,6 odsto u ukupnim bruto kreditima. Od ovoga, najviše NPL-ova „duže“ privredna društva (skoro 200 milijardi, uz smanjenje za skoro tri procentna poena u poslednjem kvartalu), sledeća su nefinansijska pravna lica u stečaju (112 milijardi) i stanovništvo (73,4 milijarde). Najkritičnije industrijske grane su, prema ovom izveštaju, prerađivačka industrija (skoro 35 odsto udela u ukupnim problematičnim kreditima privrednih društava), trgovina (29,3 odsto) i građevinarstvo (14 odsto). Ipak, kako je NBS saopštila krajem meseca, Evropska komisija je tokom ministarskog dijaloga „pohvalila napore Narodne banke Srbije i Vlade Srbije na rešavanju pitanja problematičnih kredita i sprovođenju akcionog plana Narodne banke Srbije na tom polju“.
Depoziti su zabeležili rast tokom poslednjeg kvartala 2015, i to za 88 milijardi dinara (4,6 odsto), i sada iznose nešto iznad 2000 milijardi. Valutna struktura je slična kao i kod kredita – oko 70 odsto je udeo deviznih i devizno indeksiranih depozita (od toga, ponovo, skoro 90 odsto u evrima). U izveštaju stoji i da je ukupna štednja stanovništva smanjena za skoro tri milijarde dinara (ili 0,3 odsto) u poslednjem kvartalu, i sada iznosi oko 817 milijardi. Čak 95 odsto štednih depozita je u devizama, i ova štednja je pala za 6,5 milijardi obračunato u dinarima. Onih preostalih pet odsto predstavlja dinarsku štednju, koja je zabeležila rast od 3,7 milijardi u poslednjem kvartalu 2015.
Na kraju, Izveštaj NBS pokazuje da je bankarski sektor u Srbiji adekvatno kapitalizovan, sa 20,89 odsto adekvatnosti kapitala na nivou celog sektora, „što je daleko iznad regulatornog minimuma (12 odsto), kao i minimuma po Bazelskim standardima (osam odsto)“.
INFLACIJA: Nedelju dana nakon objavljivanja pomenutog Izveštaja o bankarskom sektoru, NBS je predstavila i Izveštaj o inflaciji. Kako je izjavila Ana Ivković, v. d. generalnog direktora Direktorata za ekonomska istraživanja i statistiku, očekivanja NBS za privredni rast Srbije su se povećala sa 1,8 odsto rasta BDP, koliko je prognozirano u februaru, na 2,3–2,5 odsto. „Rast bi trebalo da bude vođen investicijama, zahvaljujući nastavku realizacije infrastrukturnih projekata, povoljnijem investicionom ambijentu, nižim troškovima poslovanja po osnovu kamata za kredite i nižim cenama energenata, kao i izvozom. Očekujemo da će doprinos neto izvoza biti pozitivan, a ne neutralan, kao što smo očekivali u februaru. Na to nedvosmisleno upućuju kretanja u spoljnoj trgovini, koja su povoljnija od očekivanih – realni rast izvoza u prvom tromesečju ubrzan je na 13 odsto međugodišnje, dok je uvoz usporen na četiri odsto. To se može dovesti u vezu s ranijim stranim direktnim investicijama (SDI), koje su obuhvatale veliki broj manjih projekata u različitim oblastima prerađivačke industrije, koje sada beleže rast i proizvodnje i izvoza“, izjavila je tada Ivković.
U prilog ovoj prognozi NBS ide i fleš ocena o realnom međugodišnjem rastu BDP-a Republičkog zavoda za statistiku (RZS), po kome je ovaj rast u prvom kvartalu 2016. iznosio 3,5 odsto. Prema RZS-u, najveći realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru građevinarstva (15 odsto), sektoru industrije i snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama (6,6 odsto) i sektoru trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila, saobraćaja i skladištenja i usluga smeštaja i ishrane (4,1 odsto). Takođe, prema RZS-u, u aprilu je porastao i promet robe u trgovini na malo, i to za 7,4 odsto u odnosu na april 2015. (u tekućim cenama, a 9,6 odsto u stalnim cenama).
Međutim, NBS još uvek ne uspeva da drži pod kontrolom jednu od svoje dve osnovne funkcije – nivo inflacije je i dalje daleko niži od predviđenog koridora i u aprilu je iznosio 0,4 odsto. Ipak, Ana Ivković kaže da će to biti najniži nivo inflacije u 2016: „Prema našoj centralnoj projekciji, međugodišnja inflacija će u maju otpočeti rast, koji će voditi njenom povratku u granice cilja početkom sledeće godine. Nakon toga, trebalo bi da se stabilizuje na nivou koji je nešto viši od tri odsto“, izjavila je Ivković prilikom predstavljanja Izveštaja o inflaciji.
BRIGE FISKALNOG SAVETA: Uprkos tome što fiskalna kretanja u periodu januar–april 2016. ocenjuju kao „zadovoljavajuća“, članovi Fiskalnog saveta (FS) u svom redovnom mesečnom izveštaju izražavaju zabrinutost zbog kašnjenja u reformskom delu programa za ozdravljenje javnih finansija. Deficit opšte države na kraju aprila bio je 25 milijardi dinara, „što na prvi pogled izgleda kao upola manji fiskalni deficit od planiranog u ovom periodu“, uzimajući u obzir da se u prva četiri meseca obično ostvari oko 30 odsto ukupnog godišnjeg deficita (od planirane 164 milijarde, 30 odsto iznosi oko 50 milijardi). Ipak, s obzirom na neke jednokratne uplate u ovom periodu (skoro 13 milijardi dinara uplate licenci za 4G mrežu u januaru), kao i neisplaćivanje pet milijardi otpremnina zbog kašnjenja u racionalizaciji broja zaposlenih, FS zaključuje da je deficit u ovom periodu trajno umanjen za manje od 10 milijardi, što dovodi do ocene da su fiskalna kretanja bolja od planiranih: „Ukoliko se sličan trend rasta naplaćenih poreskih prihoda nastavi i u narednim mesecima, uz dobru kontrolu rashoda države, otvara se mogućnost da trajni fiskalni deficit u 2016. bude osetno manji od planiranih četiri odsto BDP-a“, piše u izveštaju FS-a.
Ipak, odmah sledi jedno veliko „ali“: „Održivost ostvarenih fiskalnih rezultata i uspeh čitave fiskalne konsolidacije presudno zavisi od reformi javnih preduzeća, koje prema dostupnim informacijama ne idu po planu. U EPS-u još uvek nije usvojena izmena kolektivnog ugovora koja bi omogućila otpuštanje prekobrojnih radnika (što je prema planu trebalo da se završi do kraja prošle godine), odlaže se najavljeno poskupljenje struje, a najnoviji statistički podaci potkrepljuju prethodne tvrdnje Fiskalnog saveta da zarade u ovom javnom preduzeću nisu pod kontrolom. U Železnicama reforme su započete 2015. godine podelom preduzeća na četiri nezavisne celine, ali se zastalo kad je došla na red prva bolna mera – racionalizacija broja zaposlenih. Najmanje je urađeno na reformama Srbijagasa, budući da su one još uvek samo u formi načelnih planova. (…) Još jednom ističemo da bi dalje odlaganje reformi najvećih javnih preduzeća i eventualno prevaljivanje njihovih ogromnih dugova na državu izvesno poništilo sve dosadašnje napore za ozdravljenje javnih finansija.“
FS navodi da kasne i druge važne reforme – racionalizacija broja zaposlenih u opštoj državi „jedva da je otpočela“, i posle kraja maja neće biti završen proces privatizacije, a ukoliko država nastavi da pomaže poslovanje RTB Bora, Resavice, PKB-a i Galenike, to bi moglo da košta budžet dodatnih 200 miliona evra godišnje.
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Zbog narušenog zdravlja Željko Veselinović mora da prekine štrajk glađu. Posle 10 dana štrajka, Marinika Tepić je u fazi koja može da bude rizična po zdravlje
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve