Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
U beogradskoj Galeriji ULUS u toku je izložba beogradske umetnice Mile Gvardiol pod nazivom "Raskršća"
Izložba „Raskršća“ beogradske umetnice Mile Gvardiol, održava se u Galeriju ULUS u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu od 27. januara do 9. februara. Mila Gvardiol je docent na Fakultetu primenjene umetnosti, a doktorirala je na Univerzitetu umetnosti, na Odseku za digitalnu umetnost, 2012. godine. Pored rada na Fakultetu ima veoma živu izlagačku karijeru, ovo je njena dvadeseta samostalna izložba, a učestvovala je i u više od 150 grupnih, kao i na međunarodnim festivalima digitalne umetnosti i likovnim kolonijama.
U ULUS-u je izloženo 8 slika i 6 triptiha velikog formata, svi u tehnici akril na platnu i sve slike su nastale u poslednje dve godine. U razgovoru za „Vreme“ Mila Gvardiol kaže da je rođena i odrasla u novobeogradskim blokovima, okružena zgradama u nizu, seća se da je odmah po završetku Akademije verovatno pod uticajem takvog okruženja počela da razvija svoju prvu slikarsku fazu, koju je nazvala „Repeticije“. Tako je ušla u svet apstraktne umetnosti. Nekoliko godina kasnije, ne menjajući tehniku kroz koju se izražava, razvija svoju drugu fazu, „Svetlosti vitraža“, u kojoj takođe apstraktnim jezikom istražuje prelamanja svetlosti i boje. „Putujući predelima užičkog kraja i Mokre gore, nadahnuta prirodom, ulazim u sfere pejzažnog slikarstva i u svet imaginacije u kome figure sa slika mog oca, takođe slikara Gorana Gvardiola, umećem u svoje pejzaže. Ovu slikarsku fazu zovem ‘Predeli duše’“, kaže Mila.
Najnoviju seriju slika, koju možemo da vidimo u ULUS-u, naziva „Raskršća“: „Ovde istražujem prostor i dubinu, za razliku od prethodnih apstraktnih faza ‘Repeticije’ i ‘Svetlosti vitraža’ gde sam se više bavila ponavljanjima i koloristikom. Novi element koji uvodim je asocijativnost i otvorenost kompozicije, ovde se pogled posmatrača završava izvan formata slike, a odsustvo vidljivosti poteza četke i dalje je prisutno na mojim delima.“
„Raskršća“ je prvi put predstavila u novobeogradskoj Galeriji Blok 2014. godine, od tada slike rađene u veoma svedenom koloru razvija do jakih kolorističkih platana. „Kao umetnik, stalno nešto posmatram i smeštam u zamišljeni okvir slike. Na taj način su i nastala ova moja ‘Raskršća’. Više se ni ne sećam gde sam prvi put videla i doživela jednu ovakvu veliku raskrsnicu i potom je prenela na platno. Onda sam krenula da razmišljam o simbolici slike i uopšte o arhetipu raskršća, i na taj način su i nastajale ove slike. Svako ‘Raskršće’ je drugačije jer su i naše odluke i putevi različiti“. U predgovoru kataloga ove izložbe Dragan Jovanović Danilov o Milinim radovima piše: „Poliptisi Mile Gvardiol ukazuju na simboličku važnost raskršća. Jer, nisu li naša bića raskršća na kojima se suočavaju različiti aspekti naših identiteta? Sklona egzaktnoj opservaciji i analizi, Mila Gvardiol izbegla je opšta mesta i ikoničke patente geometrijske apstrakcije tako što je aktivirala individualnu mitologiju i ispovest unutrašnjeg vida. Ona, dakle, predočava unutrašnje duhovno i duševno raskršće i tako posmatraču osetljivog duhovnog sastava otvara nove likovne obzore prostorno-iluzionističke fenomenalnosti. Slikarsko polje ovde je sabirno mesto, raskrsnica, poligon, fundus mogućih puteva. To je mentalni i imaginativni prostor otvorenih i ogoljenih unutrašnjih cestâ. Beli i sivi putevi koji se prepliću na crnom mat tonu imaju sugestivnost nečeg vitalistički pokretljivog. Jednom autonomnom znakovnošću ovde je dinamizovano slikarsko polje koje u sebi nosi i nečeg od dalekog odjeka Ešerovih iluzionističkih, grafičkih metamorfoza…“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve