Zahvaljujući Matijasu Šultajsu Zabeleške matorog pokvarenjaka su prevashodno likovna kompozicija koja na preko 100 tabli nosi sav očaj, usamljenost i krhotine američke stvarnosti viđenih očima Čarlsa Bukovskog iz najeksplozivnije faze njegovog stvaralaštva
Čovek neuredne brade i kose, života označenog alkoholom, cigarama, jeftinim ženama i prljavim talogom davno propalog američkog sna, gonjen neutaživom željom da piše i stvara – Čarls Bukovski je sve samo ne ukalupljeni pisac bestselera. Neponovljiv je i zbog talenta, kog je imao na pretek, i zbog činjenice da je malo ko spreman da svoju svakodnevicu ispuni tom količinom očaja i ispljune je u lice čitalaca.
Nezamisliv je spoj okolnosti koji je od povučenog mladića iz braka američkog vojnika i Nemice, lica večno stigmatizovanog teškim oblikom akni, stvorio jednog od najvećih pisaca druge polovine XX veka. Podjednako oštar prema sebi koliko i prema svima oko sebe, Bukovski je od fragmenata svog života, ne izostavljajući ni najmanji gnusan detalj, mešajući fikciju i stvarnost čudniju od fikcije, stvorio nadrealnu realnost svojih priča, romana i pesama čiji se sadržaj može videti na ulici bilo koje moderne metropole. Otkrivanje stvarnog sveta je daleko lakše kroz knjige etabliranog pisca nego na sopstvene dve noge gacajući kroz trulež i kal na čijim temeljima je sagrađen američki san.
Pritom, od Pošte, preko Bludnog sina, pa sve do Barske mušice i Holivuda, Bukovski je uspevao da pomera granice pisanog medija, ali za njegovo ključno, i najkontroverznije delo mogu se smatrati Zabeleške matorog pokvarenjaka, nastale na osnovu kolumni koje je objavljivao u „Open sitiju“ i „Los anđeles fri presu“.
Ova knjiga Čarlsa Bukovskog je zapravo svojevrsni „slobodan pad“, pisanje bez zadrške i granica, uz punu umetničku slobodu i mogućnost eksperimentisanja van društvenih normi. Pisac Faktotuma ili Bludnog sina, koji uz vidno gnušanje drži književne večeri buntovnim studentima koji su među prvima prigrlili njegov talenat, zapravo je tada već ostvareni pisac na utabanom putu ka svetskoj slavi..
Upravo ovaj segment stvaralaštva Bukovski prepušta u iskusne crtačke ruke Matijasa Šultajsa, nemačkog strip autora i, kako se obično smatra, partnera u opijanju. Na osnovu ovog prijateljstva nastale su prve poznate strip adaptacije nekog dela Čarlsa Bukovskog, i to uz njegovu saglasnost. Nakon Šultajsa, jedino je čuveni Robert Kramb imao priliku da dobije ličnu dozvolu za stripovsku adaptaciju nekog njegovog dela, dok je kinematografsko iskustvo samog Čarlsa Bukovskog tokom snimanja Barske mušice daleko poznatije od filma.
Dve zbirke stripova, Der Lange Job i Kaputt in der City (1984), koje zajedno potpisuju Čarls Bukovski i Matijas Šultajs, obuhvataju ukupno osam kratkih stripova iz zbirki priča Notes of dirty old man, Tales of ordinary madness i South of no North. Šultajs ostavlja svoj pečat na ovim stripovima istom snagom i energijom kojom su napisane same priče. Sasvim zasluženo, Šultajsov stil neretko porede sa Mebijusovim. I stvarno, od kompozicije i skica, pa sve do samog stila senčenja šrafurama, Šultajsovi crteži se savršeno uklapaju u duh pripovedanja Čarlsa Bukovskog. Posebno je dragoceno Šultajsovo režiranje kadrova i uklapanja široke palete kompozicijskih rešenja, od domišljatog menjanja rakursa u narativnom toku pa sve do isprobavanja perspektive iz različitih lica u naraciji. Dok su pojedine priče, poput Dva alkosa, crtački svedene, kod drugih se stiče utisak nestvarnog detaljisanja, i čitalac je konstantno vođen oscilacijama u crtežu kroz tematski široku paletu tema tipičnih za Bukovskog.
Izdavačka kuća Makondo iz Beograda objavila je nedavno obe zbirke stripova u integralnom izdanju pod nazivom Zabeleške matorog pokvarenjaka, čime je i domaća publika dobila priliku da pročita ovo izvanredno ostvarenje devete umetnosti, u prevodu Ivane Radić. Kao i u originalu, kolekciju integralnog izdanja čini osam priča: Henri Beket, Njujork za 95 centi na dan, Izlet u Nju Orleans, Dva alkosa, Kid Stardast, Ubice, Kurva od 150 kila i Tito i Bejbi.
Zbirka Zabeleške matorog pokvarenjaka je svakako više od stripa. Zahvaljujući izvanrednom crtežu Matijasa Šultajsa ovo ostvarenje je prevashodno likovna kompozicija koja na preko 100 tabli nosi sav očaj, usamljenost i krhotine američke stvarnosti viđenih očima Čarlsa Bukovskog iz najeksplozivnije faze njegovog stvaralaštva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bijonse nas na albumu “Cowboy Carter” vodi kroz kompleksnu istoriju odnosa crne i bele Amerike, dajući nam do znanja kako su mnoge naoko tradicionalno “bele” stvari imale zapravo svoje tamnopute pionire, heroje i publiku. Ovo je velika ploča, bez ikakve sumnje
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!