Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Sa stanovišta onoga što su predstavnici vlade, odnosno njen predsednik, obećali građanima, samo uvidom u jedan pisani i javno dostupni dokument kakav je Ekspoze, može se videti da dosta obećanog nije ispunjeno uopšte, da nije ispunjeno u planiranom roku ili nije ispunjeno na način kako je to zamišljeno i planirano
Krajem aprila 2015. godine navršiće se tačno godinu dana otkad je formirana aktuelna vlada Srbije, sa Aleksandrom Vučićem na čelu i to je dobar momenat da se sumiraju učinci njenog rada u protekloj godini.
Vlada Srbije izabrana je u Narodnoj skupštini 27. aprila 2014. godine, velikom većinom glasova narodnih poslanika i u rekordno brzom roku nakon izbora. Dobar izborni rezultat Srpske napredne stranke ubrzao je pregovore o formiranju vlade, na čije čelo je došao Aleksandar Vučić, dotadašnji prvi potpredsednik. Iako je, formalno posmatrano, tada izabrana nova vlada, u kontekstu političkih stranaka koje se u njoj nalaze, reč je o vladi snažnog političkog kontinuiteta sa vladom iz 2012. godine, kada je, suštinski, došlo do promene na političkoj sceni u Srbiji.
Zbog te činjenice, bilo kakvo praćenje i merenje učinaka ove vlade ne može da zanemari obećano i učinjeno u periodu od 2012. pa do 2014. godine. Na taj način treba i ocenjivati rad prve godine ove vlade, koja se, uprkos promenama i rekonstrukcijama od 2012. godine do danas, nalazi pod jakim i dominantnim uticajem jedne političke stranke, tačnije jedne političke ličnosti – premijera.
Koliko je izborna podrška u prvih godinu dana vlade iskorišćena za sprovođenje očekivanih reformi u oblastima od značaja za građane – ekonomiji (javnim finansijama i privredi), borbi protiv korupcije, zdravstvu i prosveti – osnovna je tema BIRN ovog monitoringa. Glavni okvir za procenu učinaka su obećanja koja je premijer dao u svom ekspozeu pred Skupštinom; osim toga, praćenje obećanog i učinjenog BIRN zasniva i na rezultatima projekta kojim prati rad vlade još od 2012. godine, a koji pokazuje da je reč o kontinuitetu, odnosno o odgovornosti ne za jednogodišnje, već za trogodišnje vođenje države.
Sa stanovišta onoga što su predstavnici vlade, odnosno njen predsednik, obećali građanima pre godinu dana, može se utvrditi da je ispunjen samo manji deo toga. Uprkos stalnim nastojanjima da ubede javnost da su rezultati izuzetni, samo uvidom u jedan pisani i javno dostupni dokument kakav je Ekspoze, može se videti da dosta obećanog nije ispunjeno uopšte, da nije ispunjeno u planiranom roku ili nije ispunjeno na način kako je to zamišljeno i planirano. Razloga za to je više: od nerealnih obećanja, koja verovatno i nisu mogla biti ispunjena a da to ne proizvede loše efekte, preko odsustva političke volje i znanja, pa do odsustva podrške da se nešto što je obećano sprovede.
Bez obzira na razloge, mediji i organizacije civilnog društva treba stalno da podsećaju građane i javnost na to šta je obećano pre samo godinu dana. To će, možda, u nekom trenutku dovesti i do jačanja odgovornosti za izgovoreno i (ne)učinjeno.
Kompletan tekst monitoringa iz pet ključnih oblasti koji je BIRN uradio možete pronaći na veb-portalu BIRN-a na adresi www.meravlade.rs, kao i priloge koje objavljujemo o ovom broj nedeljnika „Vreme“.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve