Loader

Slučaj Avala filma

23.april,10:32

Fimski radnici protiv prodaje prava na oko 600 igranih i dokumentarnih filmova snimljenih u Avala filmu Raprodati narativ Jugoslavije: CINEMA KOMUNISTO

„Avala film“, najveći filmski studio u nekadašnjoj Jugoslaviji, prodat je konzorcijumu „Filmski put“ po početnoj ceni od 980 miliona dinara. Ispred zgrade Agencije za privatizaciju protestovali filmski umetnici i radnici.

„Filmski put“ je bio jedini učesnik na aukciji za „Avala film“, koji je četiri godine bio u stečaju. Punomoćnik kupca nakon završene licitacije nije želeo da daje nikakve izjave o daljim planovima „Filmskog puta“.

U oglasu koji je objavila Agencija za privatizaciju, većina objekata prodatih javnim nadmetanjem ima odobrenje za izgradnju, dok je celokupno zemljište u državnoj svojini sa pravom korišćenja „Avala filma“.

Prodajom „Avala filma“ obuhvaćena su i producentska i druga prava koja se odnose na celokupnu produkciju i koprodukciju igranih (dugometražnih i kratkometražnih), dokumentarnih, eksperimentalnih, animiranih i reklamnih filmova i televizijskih serija.

U prodaju je uključen filmski katalog „Avala filma“ iz perioda od 1947. do 1992. godine, koji obuhvata više 200 igranih i 400 dokumentarnih filmova, počev od prvog jugoslovenskog ostvarenja – „Slavice“ iz 1947. godine.

Ispred Agencije za privatizaciju u Beogradu, gde je održana aukcija, danas se okupilo oko 50 filmskih radnika, nezadovoljnih što se prodaje „Avala film“. Studenti umetničkih fakulteta su održali performans koji su nazvali „Prvi i poslednji dan rimejka ‘Povratka otpisanih’“.

Nakon završetka prodaje oni su pokušali da uđu u Agenciju za privatizaciju, ali je policija to sprečila.

Na protestu su bili i režiseri Radoš Bajić i Srdan Golubović, direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović, a podršku je dao i urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović.

„Svi apeli koje smo imali prethodnih desetak godina nisu uspeli. Nekoliko ministara kulture, nekoliko vlada je imalo priliku da zaštiti nešto što se zove kulturna baština i to se nije desilo. Suočavamo se sa time da država nije želela da zaštiti nešto što je nacionalno blago“, smatra reditelj Srdan Golubović.

Reditelj Stefan Arsenijević rekao je da neke stvari nisu na prodaju. „Ja sada mogu da očekujem da Narodni muzej, s obzirom na to da nikako da se otvori, možda bi mogao da se otvori šoping-mol ili hotel. I da rasprodamo sve što imamo. Ovo što se danas desilo je rasprodavanje kulturne baštine i kulturnog identiteta“, naglašava Arsenijević.

Ispred Agencije za privatizaciju okupili su se i članovi Inicijative „Stop za privatizaciju“, koji se takođe protive privatizaciji „Avala filma“. Oni su delili materijale u kojima navode da se prodajom tog studija otuđuje deo javne infrastrukture koja je izgrađena zahvaljujući samodoprinosu svih građana i radu uloženom u radnim akcijama.

Prodaji „Avala filma“ prethodnih meseci usprotivili su se i srpski filmski radnici, ali nisu uspeli da izdejstvuju kod Vlade Srbije da kupac „Avala filma“ mora da ispuni uslov da nastavi da se bavi filmskom delatnošću.

I Jugoslovenska kinoteka je tražila da se filmski fond „Avala filma“ izuzme od prodaje, pozivajući se na Zakon o kinematografiji i Zakon o kulturnim dobrima.

Ministarsto kulture i informisanja juče je saopštilo da je preduzelo sve korake da zaštiti kulturna dobra i navelo da je Kinoteka propustila da jedan deo filmova dobije najviše stepen zaštite.

Na internetu se pod nazivom „Filmway“ DOO Beograd mogu pronaći informacije da je firma osnovana 25. marta 2015. godine i da je delatnost proizvodnja kinematografskih dela, audio-vizuelnih proizvoda i televizijskog programa.

( Avala film prodat za 980 miliona dinara, RTS, 22. aprila

Upravni odbor Jugoslovenske kinoteke i Kolegijum direktora Kinoteke jednoglasno su izrazili neslaganje sa prodajom Avala filma, koja uključuje i filmski fond, kao i „zabrinutost za dalju sudbinu jednog od najznačajnijih filmskih fondova decenijama vodeće kuće srpske i jugoslovenske kinematografije“.

To se ističe u zajedničkom saopštenju, povodom oglašene prodaje stečajnog dužnika „Jugoexport Avala film international a.d.“ javnim nadmetanjem, koje je zakazano za 22. april.

Upravni odbor JK i Kolegijum direktora sastali su se nakon što su primili Zaključak Privrednog suda u Beogradu, kojim se odbacuje kao nedozvoljen prigovor Kinoteke. Kinoteka je tražila „izricanje privremenih mera izuzimanja od unovčenja filmskog fonda“.

To znači da se prilikom prodaje preduzeća – stečajnog dužnika ne prodaju i prava na oko 600 igranih i dokumentarnih filmova snimljenih tokom decenija u studijima Avala filma.

„Kako je Jugoslovenska kinoteka decenijama čuvala i sačuvala ovaj fond zaštićene kulturne baštine, ukazujemo na veliku opasnost od njenog otuđenja, koje bi u slučaju prodaje stranim kompanijama moglo da završi van granica naše zemlje, čime bi se obesmislio višedecenijski rad ljudi koji su stvarali Avala film, ali i ulaganja Republike Srbije vezano za proizvodnju, zaštitu i očuvanje filmskog fonda“, ističe se u saopštenju.

Kako se dodaje, „plediramo da se ovakva stihijska prodaja povuče, jer se bojimo da ćemo u budućnosti doći u situaciju da fond koji je svojevremeno najvećim delom finansirala Republika Srbija, ponovo sredstvima budžeta otkupljujemo od nekoga ko ni na koji način nije učestvovao u njegovom stvaranju“.

Inače, UO Kinoteke i Kolegijum direktora pozdravljaju reakciju filmskih kuća i asocijacija, koji su dali podršku naporima da se spreči prodaja filmskog fonda Avala filma, te se zahvaljuje Asocijaciji filmskih reditelja Srbije, Udruženju filmskih producenata Srbije, Asocijaciji filmskih distributera pri Privrednoj komori Srbije, Udruženju filmskih umetnika, Udruženju dramskih umetnika, kao i ustanovama, istaknutim filmskim poslenicima i dobronamernim pojedincima koji su digli svoj glas povodom prodaje Avala filma i dali podršku Kinoteci u borbi za očuvanje filmskog fonda.

Ministarstvo kulture i informisanja je saopštilo da je preduzelo sve neophodne korake u okviru svojih nadležnosti radi zaštite kulturnih dobara u postupku prodaje Avala filma.

Ministarstvo je saopštilo da se čudi što je Privredni sud odbacio podnesak Kinoteke.

Istovremeno je ocenilo da je Kinoteka propustila da pokrene proceduru da jedan deo filmova dobije najviši stepen zaštite, kategoriju kulturno dobro od izuzetnog značaja.

FILMWAY D.O.O. BEOGRAD-VRAČAR

Status: Aktivno privredno društvo

Matični broj: 21093408

Pravna forma: Društvo sa ograničenom odgovornošću

Sedište: Opština: Beograd-Vračar | Mesto: Beograd-Vračar | Ulica i broj: Molerova 59

Datum osnivanja:25.03.2015

PIB: 108917717

Zakonski zastupnici

Fizička lica

Ime Prezime: Michel Babic

Broj pasoša: xxxx

Država izdavanja: Francuska

Lični broj:

Funkcija: Direktor

Samostalno zastupa:Da

Osnovni kapital

Upisani novčani kapital

60.000 RSD

Uplaćeni novčani kapital

60.000 RSD 25.03.2015

( FILMWAY D.O.O. BEOGRAD-VRAČAR , APR )

Saopštenje Udruženja filmskih umetnika Srbije

Udruženje filmskih umetnika Srbije podseća širu kulturnu javnost da namera države da proda Avala film nije novijeg datuma, da je takvih pokušaja bilo i ranije i da je samo pukom slučajnošću, odnosno zbog svoje zamršene vlasničke strukture, ovo preduzeće do sada izbeglo sudbinu Beograd filma, kao i Dunav filma, koji su u procesu „pljačkaške privatizacije“ na neslavan i žalostan način nestali sa kulturne mape Srbije.

Zbog toga Udruženje filmskih umetnika Srbije ukazuje sada, kao što je to činilo i pre deset godina prilikom pokušaja prve prodaje Avala filma, ali i pre četiri godina kada je ovo preduzeće otišlo u stečaj, da svi modaliteti transformacije i spasa Avale filma ni izdaleka nisu iscrpeni, zapravo o njima se na kreativan i odgovoran način nikada i nije javno razgovaralo.

Upravo zbog toga je u ovome trenutku nedovoljno boriti se za spas, izuzeće iz prodajne mase, samo filmskog fonda Avale filma, nego još uvek ima opravdanog razloga da se ako ne u celosti, onda bar pojedini resursi Avale filma najpre sačuvaju od prodaje, a kasnijim transformacijama vlasničke strukture akcionarskog vida (gde bi država zadržala većinski deo akcija) i malim ulaganjima, ti resursi revitalizuju i samim tim opstanu kao tehnička baza srpskog filma i kinematografije.

Kao najoptimalniji vid ove transformacije Udruženje filmskih umetnika Srbije je još 2011. godine predlagalo da se ispitaju sve zakonske i druge mogućnosti pripajanja dela resursa Avale filma Filmskom centru Srbije, ustanovi preko koje se i inače odvija budžetsko finansiranje kinematografije u Srbiji a koje je i samo u permanentnom provizorijumu (sa direktorom u v.d. statusu od svog osnivanja 2005. do danas).

Na ovaj način bi postojanje Filmskog centra Srbije bilo dodatno osmišljeno a što je najvažnije proizvodnja filma bi u Srbiji na taj način manje koštala. Novac koji država Srbija odvaja za kinematografiju više se ne bi odlivao van zemlje, što se sada čini, zbog nepostojanja tehničkih uslova za završnu obradu filma u nas, nego bi ostajao u zemlji. Da ne govorimo o mogućnostima dalje zarade u pružanju usluga stranim koprodukcijama itd. Ali sve ovo zahteva, pre svega, institucionalno angažovanje Ministarstva kulture Republike Srbije, koje nažalost sebe proglašava nenadležnim po ovom pitanju, što je u formalnom smislu možda i tačno, ali čije je angažovanje ovde, suštinski više nego neophodno.

( Saopštenje UFUS-a 19.04.2015.
)

Peticija

Ekipa nagrađivanog dokumentarnog filma „Cinema Komunisto“ pokrenula je.onlajn peticiju kojom traži da katalog „Avale filma“ bude nacionalizovan i dat na raspolaganje Jugoslovenskoj kinoteci.

U pozivu za potpisivanje peticije se između ostalog kaže:

„Uprkos mnogobrojnim pokušajima, srpska filmska javnost nije uspela u naporima da kod Vlade Srbije izlobira da kupac Avala filma mora ispuniti uslov nastavka filmske delatnosti.

Filmski katalog Avala filma (1947-1992) koji je takođe uključen u prodaju, broji preko 200 igranih i 400 dokumentarnih filmova, pobednike festivala u Kanu, Berlinu i Veneciji. Imajući u vidu da je Avala film producirala skoro polovinu jugoslovenskih filmova, ovakav potez znači da će značajan deo naše filmske baštine dopasti u privatne ruke.

Pokrenuli smo ovu peticiju u znak protesta zbog ovog beskrajno neodgovornog i nesavesnog primera nemara prema jugoslovenskom kulturnom nasleđu i njome izražavamo svoj zahtev da katalog Avala filma ne bude prodat, već nacionalizovan i dat na raspolaganje Jugoslovenskoj Kinoteci…“

Pokret „Dosta je bilo – Saša Radulović": "Avala film" prodat bivšem taksisti iz Pančeva

„Avala film“ je knjiški primer pljačkaške privatizacije koja je sprovedena u Srbiji uz direktno saučesništvo države. Ono što ga čini posebnim u odnosu na druge slične slučajeve, u kojima je država nekom privatnom investitoru „namestila“ dobar posao, jeste da smo u ovoj sumnjivoj prodaji izgubili filmsko blago, kulturno dobro od nacionalnog interesa.

Postavlja se pitanje ko je u državi, koja je imala sudbinu „Avala filma“ u svojim rukama, imao koristi u poslu od koga cela nacija ima samo gubitak?

„Avala film“ je kupila firma „Filmski put“, registrovana pre samo mesec dana sa kapitalom manjim od 500 evra. Tačnije, prema podacima Agencije za privredne registre, vlasnik firme je izvesni Mišel Babić iz Pariza. Međutim, cela njegova firma je 2. aprila 2015. godine stavljena pod hipoteku, što ukazuje da je pravi kupac u stvari vlasnik te hipoteke Saša Ćorović, bivši taksista iz Pančeva, a ne Mišel Babić.

U Registru založnog prava na pokretnim i nepokretnim pravima Zl. br. 4028/2015, 02.04.2015. godine, registrator je, odlučujući o registracionoj prijavi za upis založnog prava koju je podneo Mišel Babić, Francuska, doneo sledeće rešenje:

„Usvaja se registraciona prijava podneta dana 01.04.2015. godine u 13:51:47 časova, pa se registruje založno pravo sledeće sadržine:
PODACI O ZALOŽNOM POVERIOCU
Ime i prezime: Saša Ćorović
Prebivalište: Beograd (Vračar)
Poslovno ime: AUTO TAXI SAŠA ĆOROVIĆ PREDUZETNIK PANČEVO, BRAĆE JOVANOVIĆ 16A

Način na koji je „Avala film“ gurnut u stečaj 2011. godine, činjenica da je „Avala film“ imala više imovine nego obaveza, a da je država preko Agencije za privatizaciju, Agencije za osiguranje depozita i Poreske uprave, bila istovremeno i vlasnik i poverilac i upravnik, ukazuje na loše gazdovanje države, možda i svesne loše namere prema nekad najvećem filmskom studiju u Jugoslaviji.

Podaci o kupcu koji je registrovao firmu pre samo mesec dana sa kapitalom od 60.000 dinara, bivšem taksisti koji je vlasnik hipoteke i smešna cena po kojoj je dobio 37 hektara zemlje na Košutnjaku ukazuju na sumnju da u prodaji nisu bila čista posla.

Kad je utvrđivana početna cena od svega 8,2 miliona evra po kojoj je i prodata firma, pravo korišćenja vrednih 37 hektara procenjeno je na nula dinara. Procenjivana je samo vrednost 20.000 kvadrata trošnih objekata, a ona je ništavna. Kupac će, za razliku od „Avala filma“, moći da „bezvredno“ zemljište preimenuje u građevinsko, a to neodoljivo podseća na sve naše pljačkaške privatizacije.

Pokret „Dosta je bilo – Saša Radulović“ upozorava tužilaštvo da ispita sve okolnosti prodaje i odgovori na pitanje ko je izvukao korist iz posla od koga Srbija ima štetu.

(„Avala film“ prodat bivšem taksisti iz Pančeva Saopštenje Pokreta „Dosta je bilo – Saša Radulović“, 23. april 2015.)

Iz Arhiva Vremena: Zašto nam treba Avala film

Goran Marković, filmski reditelj i redovni profesor fakulteta dramskih umetnosti

„NIJE NI ČUDO ŠTO TAJ PRIMAMLJIVI PROSTOR U NAJLEPŠEM DELU GRADA SADA PRIVLAČI ČOPOR HIJENA KOJE, PRIVUČENE SMRADOM TRULJENJA, OBIGRAVAJU OKO LEŠINE“

Centralni filmski studio u Košutnjaku (Avala film) sagrađen je odmah posle Drugog svetskog rata, sa ogromnim pretenzijama. Teren, studiji i ostale zgrade, kao i oprema za snimanje, laboratorijsku i tonsku obradu bili su predviđeni za produkciju od oko 40 igranih filmova godišnje. Plan je bio da Beograd postane jedan od najvećih evropskih filmskih centara. Takva megalomanska ideja nikada nije realizovana, snimano je najviše desetak projekata godišnje, ali je beogradski „filmski grad“ polako postajao sve popularnije mesto na filmskoj mapi sveta. Šezdesetih i početkom sedamdesetih tu su snimane mnogobrojne koprodukcije, ponekad čitavi spektakli a, paralelno s tim, u Avali su radili i najvažniji domaći autori, zaključno sa protagonistima „crnog talasa“ kao što su Dušan Makavejev, Kokan Rakonjac i Saša Petrović (Žika Pavlović se jedini držao Centar filma). Do početka sedamdesetih, kada su pomenuti autori proterani iz kinematografije gvozdenom metlom, „Avala“ je bila veoma cenjen filmski studio sa izuzetno profesionalnom opremom i ljudstvom, što je možda u celoj stvari najbitnije.
A onda…

(Tekst Gorana Markovića Zašto nam treba Avala film << VREME | BR 782-783 | 29. DECEMBAR 2005. )

Nekad snimljeno u Avala filmu

Bled – Varna

1947
24 časa glavnog grada

1947
Slavica

1947
Sećanje na Njegoša

1947
Živa iz Idrije

1947
Prvi letovi

1948
Sofka

1948
Život je naš

1948
Besmrtna mladost

1948
Beogradski univerzitet

1948
Mađari u Jugoslaviji

1948
Makedonija

1948
Narodne pesme i igre

1948
Selo pod Kosmajem

1948
Slikarstvo

1948
Za bolju žetvu

1948
Pionir i dvojka

1949
Novi dom

1949
Aeromiting

1949
Majka Katina

1949
Praznik vazduhoplovstva

1949
Prve svetlosti

1949
Trudbenici na odmoru

1949
Ustanak u Srbiji

1949
Vojvodina

1949
Bratska pomoć

1950
Prvi maj 1950 godine

1950
Život fresaka

1951
Stevan Mokranjac

1951
Dečak Mita

1951
Dečak i zmaj

1951
Prica sa Vlasine

1951
Poslednji dan

1951
Da nas niko ne iznenadi

1951
Njena lutka crvenkapa

1951
Iz tehnike filma

1951
Ljudi našeg neba

1951
Let na smućkama

1951
Sportovi na vodi

1951
Oceanografski institut

1951
U sumama Srbije

1951
Naši najmlađi

1951
Borba sa strminom

1951
Budući umetnici

1951
Đerdap

1951
Mladost na trasi

1951
Oni preziru strah

1951
Prvi maj 1951 godine

1951
Sopstvenim snagama

1951
Srećno

1951
Tikveš

1951
Zemlja je čekala traktor

1951
Svi na more

1952
Jedan nas dan

1952
Obedska bara

1952
Prizrenski motivi

1952
Život i delo Tome Rosandića

1952
Na obalama Kvarnera

1952
Slike iz Slovenije

1952
Minareti i portali

1952
Hoja! Lero!

1952
Lanac je prekinut

1952
JAT

1952
Delo Tome Rosandića

1952
Dolinom Morave

1952
Pod senkom Helebarde

1952
Svadba

1952
Svinjogojstvo

1952
Vračar – Trgovinsko preduzeće na veliko

1952
Jugoslovenska Lutrija

1953
29. novembar 1943

1953
Daleko je sunce

1953
Tkanina

1953
Nevjera

1953
Opštinsko dete

1953
Voz 05-011

1953
Bila sam jača

1953
Borac i graditelj

1953
Ciganka

1953
Revija jugoslovenskih igara

1953
Nagrađeni trud

1954
Svinjska kuga

1954
Anikina vremena

1954
P.T.T.

1954
Utakmica godine

1954
Jovan Jovanović-Zmaj

1954
Alojzije Stepinac

1954
Balkan u borbi za mir

1954
Srebrna značka

1954
Sumnjivo lice

1954
Svetski jedriličarski šampionat

1954
Zemlja ustanka

1954
Pod Bukuljom

1955
Put

1955
Od Vranja do Vlasine

1955
Prinudna smena

1955
To je nas čovek

1955
Beograd

1955
RR – Zavodi, Niš

1955
Pesma sa Kumbare

1955
Erozija

1955
Hidrogradnja Vlasina

1955
Čuvaj se druže

1955
Hidraulična laboratorija

1955
Krvavi put

1955
Beton N – 103

1955
Jedan pogled na Jugoslaviju

1955
Krv slobode

1955
Otrov pod kamenom

1955
Smotra izgradnje

1955
Zemlja ce opet rađati

1955
Most

1956
Na domaku grada

1956
Veliki i mali

1956
Na snežnim vrhovima

1956
Potraga

1956
Milicija

1956
Mrežom i udicom

1956
Na poslednjem putu

1956
Vodenom ispašom

1956
Beogradsko novo sajmište

1956
Camping

1956
Cipelice na asfaltu

1956
Izgradnja Viskoze

1956
Oteto detinjstvo

1956
Freske

1957
Dubrovački pasteli

1957
Impresije sa Kvarnera

1957
Nevesta Jadrana

1957
Osmeh zemlje

1957
Beogradski sajam

1957
Srednjevekovna arhitektura u Srbiji i Makedoniji

1957
Pop Ćira i pop Spira

1957
Dug savesti

1957
Bolja nega-vise mleka

1957
Nevidljivi put

1957
Potrazi Vandu Kos

1957
Subotom uveče

1957
Svetli grobovi

1958
Četiri kilometra na sat

1958
Devojka sa naslovne strane

1958
Aleksa Dundić

1958
Kad se dignu magle

1958
Deca sa granice

1958
Poste – restante

1958
Putevi

1958
Tramvaj dvojka

1958
Istina u okovima

1959
Vetar je stao pred zoru

1959
Jugo

1959
Sam

1959
Campo Mamula

1959
Četiri decenije

1959
Osma vrata

1959
Zajednički stan

1960
Ljubav i moda

1960
Beograd 1960

1960
Boje na asfaltu

1960
Nevidljiva pomoć

1960
Od rude do urana

1960
Nuklearne masine

1960
Nuklearni reaktori

1960
Istraživanje uranovih ruda

1960
Bolje je umeti

1960
Diližansa snova

1960
Mi odlučujemo

1960
Rat – ratu

1960
Sreća u torbi

1961
Zvezda… Zvezda

1961
Luke su vrata sveta

1961
Snaga masina je čovek

1961
Voda je belo zlato

1961
Dvoje

1961
Glamočko – Nemo – Komitsko

1961
Igre iz Vojvodine

1961
Makedonsko veselo oro

1961
Rugovo – Šota

1961
Slavonske igre

1961
Uzavreli grad

1961
Strma ulica

1961
Večeras u šest

1961
U tim danima

1961
Nema malih bogova

1961
Eci, pec, pec

1961
Izbiračica

1961
Karolina Riječka

1961
Pedagoška bajka

1961
Pesma

1961
Prvi građanin male varoši

1961
Legenda o Eneji

1962
Taras Buljba

1962
Zvižduk u osam

1962
Col ferro e col fuoco

1962
Ponesi me mašto

1962
Od drveta do viskoznih materijala

1962
Junaci sportskih arena

1962
Gep istraživanja u zemlji i inostranstvu

1962
Branko Krsmanović

1962
Pomgrad

1962
Kočijaši

1962
Zene proizvođači i upravljači

1962
Čudna devojka

1962
Velika hota

1962
4000 milja daleki

1962
Dr

1962
Kosta

1962
Obračun

1962
Prekobrojna

1962
Prozor u svet

1962
Sasa

1962
Sibirska Ledi Magbet

1962
Stubovi maste

1962
Koncert na četiri kontinenta

1963
I compagni

1963
Građevinske masine

1963
Poslednji krik

1963
Svet u retorti

1963
Radopolje

1963
Mensch und Bestie

1963
Solista

1963
Verführung am Meer

1963
Dani

1963
Stari zvuci

1963
Kosovsko crno zlato

1963
Prepreke su mnogobrojne

1963
Traktor TG-50 II

1963
Život na pesku

1963
Ferien wie noch nie

1963
Desant na Drvar

1963
Dve noći u jednom danu

1963
Operacija Ticijan

1963
Pesnici pred sudom

1963
R.T.B. Bor

1963
Trening

1963
Zemljaci

1963
Sette a Tebe

1964
Freddy und das Lied der Prärie

1964
Der Schut

1964
Marš na Drinu

1964
Lito vilovito

1964
Put oko sveta

1964
Službeni položaj

1964
Old Shatterhand

1964
Čovek iz hrastove sume

1964
Favorit

1964
The Long Ships

1964
Herrenpartie

1964
Itd

1964
Lovačkim stazama

1964
Samo igra

1964
Ajkula nežnog srca

1964
Izgradnja Bora

1964
Tamo gde bakar teče

1964
Zlatna kapija

1964
La fabuleuse aventure de Marco Polo

1965
Soldatuše

1965
Gorki deo reke

1965
Doći i ostati

1965
Tri

1965
Devojka

1965
Die Pyramide des Sonnengottes

1965
Genghis Khan

1965
Onkel Toms Hütte

1965
Čovek nije tica

1965
Der Schatz der Azteken

1965
Dogovor komunista – VIII Kongres SKJ

1965
Inspektor

1965
Portrait in Terror

1965
Kako su se voleli Romeo i Julija?

1966
Die Nibelungen, Teil 1 – Siegfried

1966
Kommissar X – In den Klauen des goldenen Drachen

1966
Tople godine

1966
Povratak

1966
San

1966
Stićenik

1966
Vreme ljubavi

1966
Pre rata

1966
Roj

1966
The Boy Cried Murder

1966
Andremo in città

1966
Kommissar X – Jagd auf Unbekannt

1966
Blood Bath

1966
Orlovi rano lete

1966
Graf Bobby, der Schrecken des wilden Westens

1966
All’ombra delle aquile

1966
Die Zeugin aus der Hölle

1966
Most

1966
The One Eyed Soldiers

1966
Vojnik

1966
Dobar vetar ‘Plava ptico’

1967
Ljubavni slučaj ili tragedija službenice P.T.T.

1967
Dim

1967
Bokseri idu u raj

1967
Bomba u 10 i 10

1967
Palma među palmama

1967
Skupljači perja

1967
Die Nibelungen, Teil 2 – Kriemhilds Rache

1967
La vingt-cinquième heure

1967
I fantastici 3 $upermen

1967
Fruits amers – Soledad

1967
Hermann der Cherusker – Die Schlacht im Teutoburger Wald

1967
Biće skoro propast sveta

1968
Bekstva

1968
Uzrok smrti ne pominjati

1968
Višnja na Tašmajdanu

1968
Kad golubovi polete

1968
Delije

1968
Podne

1968
Nevinost bez zaštite

1968
Gates to Paradise

1968
Comandamenti per un gangster

1968
Stojanka majka Knezopoljka

1968
Sirota Marija

1968
Ima ljubavi, nema ljubavi

1968
Pohod

1968
Sveti pesak

1968
Castle Keep

1969
Kros contri

1969
Rani radovi

1969
Oseka

1969
Tajna vecera

1969
Fräulein Doktor

1969
Tribun

1969
Vrane

1969
Zazidani

1969
Lisice

1970
Appuntamento col disonore

1970
Španija

1970
Burduš

1970
Kelijevi junaci

1970
Mrtvo blago

1970
Lilika

1970
Ostrog

1970
Bombaši

1973
Paja i Jare

1973
Saniteks

1973
Partizani

1974
Derviš i smrt

1974
Boje i zvuci

1974
„Partizani“

1974
Zimovanje u Jakobsfeldu

1975
Kičma

1975
Naivko

1975
Ruke

1975
Povratak otpisanih

1976
Salaš u malom ritu

1976
Svedočenja

1977
Ratni požari

1977
Bestije

1977
Ljubavni život Budimira Trajkovića

1977
Tren

1978
Dvoboj za južnu prugu

1978
Nije nego

1978
Ljubav i bijes

1978
Miris zemlje

1978
Tigar

1978
Trener

1978
Drugaricine

1979
Osvajanje slobode

1979
Pušenje i zdravlje

1979
Jovana Lukina

1979
Radio Vihor zove Anđeliju

1979
Rad na određeno vreme

1980
Srećna porodica

1980
Osam kila sreće

1980
„Svetozar Marković“

1980
Zdravo srce za dug život

1980
Banović Strahinja

1981
Šesta brzina

1981
Dorotej

1981
Berlin kaputt

1981
Dečko koji obećava

1981
Kraljevski voz

1981
Sablazan

1982
Smrt gospodina Goluze

1982
Daleko nebo

1982
Moj tata na određeno vreme

1982
Savamala

1982
Prva pomoć

1983
Timočka buna

1983
Halo taxi

1983
Stepenice za nebo

1983
Još ovaj put

1983
Le prix du danger

1983
Mahovina na asfaltu

1983
Kraj rata

1984
Groznica ljubavi

1984
The Secret Diary of Sigmund Freud

1984
Vreme leoparda

1985
Jagode u grlu

1985
Nije lako sa muškarcima

1985
Orkestar jedne mladosti

1985
„Quo Vadis?“

1985
Protestni album

1986
Nanule

1986
Gli occhiali d’oro

1987
U ime naroda

1987
Dogodilo se na današnji dan

1987
„Lo scialo“

1987
Već viđeno

1987
The Dark Side of the Sun

1988
Zvezdana noć

1988
Tajna manastirske rakije

1988
„Dome, slatki dome“

1988
Laibach: Pobeda pod suncem

1988
Remington

1988
Zaboravljeni

1988
Boris Godounov

1989
Vampiri su među nama

1989
Beyond the Door III

1989
Kako je propao rokenrol

1989
Atoski vrtovi – preobraženje

1989
Sabirni centar

1989
Najbolji

1989
Hamburg Altona

1989
„Around the World in 80 Days: Episode #1.3“

1989/I
„Around the World in 80 Days: Episode #1.2“

1989/I
„Around the World in 80 Days“

1989/I
„Around the World in 80 Days: Episode #1.1“

1989/I
Cubok

1990
Početni udarac

1990
Red i mir

1990
Noć u kuci moje majke

1991
„Zaboravljeni“

1991
Uvod u drugi život

1992
Mi nismo anđeli

1992
Velika frka

1992
Tito i ja

1992
Policajac sa Petlovog brda

1992
Bolje od bekstva

1993
Pun mesec nad Beogradom

1993
S one strane nemira

1993
Paket aranžman

1995
Ćuprija

1995
Svetlost u A – duru

1995
Tanatofobia ili mašina je mrtva

1996
Buđenje proleća

1997
Do koske

1997
Senke uspomena

2000

(Videti takođe: Produkcija Avala filma )

CINEMA KOMUNISTO

CINEMA KOMUNISTO istražuje mitove koji su podupirali Jugoslaviju i način na koji su se fikcija i stvarnost razišli sve do konačnog kolapsa. Danas su od toga ostale samo scenografije koje trule u zaboravljenom filmskom studiju i filmski inserti o zemlji koja više ne postoji. U ovoj elegantno konstruisanoj mašini sećanja, o tome kako je zvanični narativ Jugoslavije kreiran na filmskom platnu svedoče Titov lični kinooperater tokom 32 godine – Leka Konstantinović, Titov omiljeni režiser – Veljko Bulajić, najveća jugoslovenska filmska zvezda – Bata Živojinović, Orson Welles, Yul Brynner, Richard Burton…

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve