Loader

DOSIJE - Istraživanje Republičkog zavoda za statistiku

Kako tri generacije u Srbiji koriste vreme

25.decembar,19:59

Ko radi u kući, a ko ne; ko zarađuje novac za život, a ko radi u kući bez plate; kad ko spava, radi, uči i gleda TV

Publikacija „Kako tri generacije koriste vreme u Republici Srbiji, 2010/2011.“ nastala je na osnovu podataka dobijenih iz Istraživanja o korišćenju vremena koje je trajalo godinu dana, od 15. februara 2010. do kraja februara 2011, a anketiranje je obavljeno na teritoriji Republike Srbije, ali Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže pojedinim podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno).

Svaki ispitanik trebalo je da popuni dva dnevnika za dva unapred izabrana dana, s tim što je dnevnik trebalo popuniti za svaki desetominutni interval tokom 24 časa, i to od 4 sata ujutru. Na osnovu ovih podataka moguće je izračunati koliko je svaka od upisanih epizoda trajala i ko ju je obavljao. Uz pomoć dnevnika kao glavnog instrumenta istraživanja, evidentirana su četiri domena:

1.

Osnovna aktivnost: Šta ste radili?

2.

Paralelna aktivnost: Šta ste još radili?

3.

Lokacija ili prevozno sredstvo: Gde ste bili?

4.

S kim ste bili: Da li ste bili sami ili sa nekim koga poznajete?

U ovoj publikaciji predstavićemo kako tri generacije, odnosno kako mladi, lica srednjeg doba i starija lica koriste svoje vreme tokom 24 časa. Mladom populacijom smatraju se lica stara između 15 i 29 godina, populacijom srednjeg doba — lica između 30 i 64 godine, a pod starijom populacijom lica starosti 65 godinz i više….

Videti detaljnije:

Kako devojke i mladići koriste svoje vreme?

Žene i muškarci starosti od 30 do 64 – četiri sata plaćenog i četiri sata neplaćenog rada

U starijem dobu, od ranog jutra do 23.00 veći procenat žena je angažovan na neplaćenim poslovima…

Istraživanje RZS o korišćenju slobodnog vremena nudi obilje podataka o tome kako žene i muškarci u Republici Srbiji provode svoje vreme; gde su razlike najveće, a gde najmanje; ko radi u kući, a ko ne; ko zarađuje novac za život, a ko radi u kući bez plate?

Možemo zaključiti da muškarci, bez obzira na starost, imaju više slobodnog vremena tokom dana od žena, i to u proseku svaki dan najmanje po jedan sat, konstatuje se u predgovoru publikacije RZS čije nalaze donosimo u originalnim izvodima (izbor i redakcijska oprema originalnih delova DCV).

Dan samohrane majke potpuno je drugačiji nego dan penzionera, baš kao što je i dan nezaposlenog lica drugačiji u odnosu na dan zaposlenog, ili dan mlade osobe u poređenju sa danom starije.

Mladi u Srbiji, odnosno lica stara 15-29 godina, u proseku dnevno potroše na neku vrstu rada malo više od šest sati, i od toga više od dva sata na plaćeni posao, nešto manje od dva sata na neplaćeni posao i dva sata na učenje…

Kad govorimo o generaciji srednjeg doba, odnosno ispitanicima starosti 30-64 godine, oni dnevno u proseku, što je i očekivano, na neku vrstu rada potroše skoro osam sati, i to na plaćenim i neplaćenim poslovima po četiri sata. Aktivnosti ličnih potreba kod njih traju nepunih 11 sati, a slobodno vreme malo više od pet sati.

Starija generacija, odnosno lica koja imaju 65 i više godina, najviše vremena troši na ispunjavanje ličnih potreba — preko 12 sati. Zatim slede slobodne aktivnosti, kojima se bave skoro sedam sati, a u nekoj vrsti rada provedu oko pet sati. Kod ove starosne grupe potpuno je drugačiji odnos plaćenog i neplaćenog posla, jer oni na plaćenim poslovima potroše 46 minuta, a na neplaćenim preko četiri sata…

Istraživanje je, nažalost, potvrdilo stereotipe koji važe na ovim prostorima. Bez obzira na to da li su zaposlene ili ne, i kojoj generaciji pripadaju, žene dvostruko više vremena rade na neplaćenim poslovima u kući, a upola manje vremena provode na plaćenim poslovima u odnosu na muškarce. Impresivan je zbir sati i odnos vremena provedenog u plaćenom i neplaćenom poslu koji obavljaju žene i muškarci. Tako mlade žene u proseku ukupno rade šest i po sati, a muškarci pet sati i 45 minuta, s tim što žene tri sata provode u neplaćenim poslovima, a muškarci u plaćenim poslovima. Kada govorimo o stanovnicima Srbije starosti između 30 i 64 godine, očekivano je da oni najviše vremena dnevno potroše na neku vrstu rada, bilo da je on plaćen ili neplaćen, i to žene skoro osam i po sati, a muškarci malo više od sedam sati.

Kada govorimo samo o plaćenom poslu, muškarci su u proseku nepuna dva sata više angažovani od žena na tim poslovima — skoro pet sati, a žene malo manje od tri sata. Rad žena na plaćenim poslovima ne oslobađa ženu od kućnih poslova i one i dalje nose najveći teret. U neplaćenim poslovima žene u proseku provedu skoro pet i po sati dnevno, a muškarci malo manje od dva i po sata. Žene, dakle, dvostruko više vremena provode na neplaćenim aktivnostima. Može se zaključiti da žene, bez obzira na zaposlenje, obavljaju i poslove u kući, pa za žene koje su zaposlene to postaje takozvana „druga smena“. Starija populacija, u odnosu na druge starosne grupe, najmanje vremena provodi na plaćenim poslovima s obzirom da nju čine uglavnom penzioneri. Kad govorimo o neplaćenim poslovima, tu je najmanja razlika između polova. Žene u proseku provedu na neplaćenim poslovima malo manje od pet sati, a muškarci sat i po manje.

Na lične potrebe, koje obuhvataju osnovne i neophodne aktivnosti kao što su spavanje, konzumiranje hrane ili pića i lična higijena, najviše vremena „potroše“ lica starija od 65 godina: preko 12 sati, i to čine predstavnici oba pola. Oni i spavaju malo duže i više im vremena treba za obroke u odnosu na druge starosne grupe.

Mladi muškarci na lične potrebe potroše oko 11 sati, a devojke pola sata više. Stanovništvo starosti između 30 i 64 godine provodi u zadovoljavanju ličnih potreba skoro 11 sati, i to važi za oba pola.

Slobodno vreme je vreme koje mi sami određujemo kako ćemo ga provesti. Pod slobodnim vremenom podrazumeva se vreme provedeno sa porodicom ili prijateljima, bavljenje sportom, odlazak u bioskop, pozorište, gledanje TV-a, čitanje itd.

Najviše slobodnog vremena imaju, što je i očekivano, lica stara 65 i više godina, i to muškarci sedam i po sati, a žene jedan sat manje — šest i po sati. Zatim slede mladi: mladići malo više od sedam sati, a devojke šest sati. Najmanje slobodnog vremena imaju stanovnici srednjeg doba: muškarci šest sati, a žene četiri sata i 45 minuta.

Ovo istraživanje je važno i iz perspektive rodne ravnopravnosti, jer sadrži podatke o učešću žena i muškaraca u dnevnim aktivnostima. U poslednjih nekoliko decenija Istraživanje o korišćenju vremena postalo je instrument za posmatranje i ocenjivanje širokog spektra društvenih fenomena u mnogim zemljama, a najčešće za analizu neplaćenog rada žena u domaćinstvu. Cilj Usaglašenih preporuka za istraživanja o korišćenju vremena (Harmonised European Time Use Surveys — HETUS) iz 2008. godine bio je obezbeđivanje jedinstvenog pristupa procesu prikupljanja, obradi i predstavljanju podataka…

Izvor: Kako tri generacije koriste vreme u Republici Srbiji, 2010/2011. (How Three Generations Use Their Time in the Republic of Serbia, 2010/2011), RSZ, Beopgrad 2014; rukopis pripremile: Dragana Đoković — Papić Jovanka Stojanović; obrada podataka: Vesna Pantelić Vladica Janković

STARIJE OSOBE: Od ranog jutra do 23.00 veći procenat žena je angažovan na neplaćenim poslovima...


Stariji stanovnici Srbije najmanje vremena provedu na plaćenim poslovima, što je i očekivano, jer su oni u starosnom dobu kada većina njih uživa u penziji. Tako oni, u proseku, provode nepun sat na plaćenim poslovima i skoro da ne postoje razlike da li su u pitanju radni dani, dani vikenda ili svi dani.

Kao sledeće, predstavljamo aktivnosti neplaćenog posla koje uključuju vreme provedeno u tzv. kućnim poslovima (kuvanje, pranje sudova, čišćenje i spremanje kuće i drugi poslovi koji se obavljaju u kući ili za kuću). Starija lica u neplaćenim poslovima provedu više vremena radnim danima, i to malo više od četiri sata, dok u dane vikenda provedu malo manje od četiri sata. U proseku, oni provedu četiri sata dnevno obavljajući neku aktivnost koja se svrstava u neplaćene poslove.

U aktivnostima ličnih potreba, odnosno u spavanju i održavanju lične higijene, starija lica provedu više od pola dana, odnosno preko 12 sati dnevno. Radnim danima starija populacija na ovim aktivnostima provede 12 sati i 11 minuta, ali danima vikenda 10 minuta više.

Slobodno vreme je vreme provedeno u druženju sa porodicom ili prijateljima, gledanju TV programa, odmaranju ili dremanju, čitanju knjiga ili novina. Radnim danima starije osobe su provodile skoro sedam sati u aktivnostima slobodnog vremena, ali u dane vikenda 20 minuta duže. Sve u svemu, ne obazirući se na to da li je u pitanju radni dan ili dan vikenda, oni su u slobodnim aktivnostima u proseku provodili nešto manje od sedam sati.

Kako žene i muškarci u starijem dobu koriste svoje vreme?

Kada se posmatraju aktivnosti zabeležene samo radnim danima prema polu, kod lica starosti 65 i više godina, uočljive su razlike pre svega u obavljanju plaćenih i neplaćenih poslova. Žene su malo manje od pola sata obavljale plaćene poslove, a muškarci više nego duplo duže — jedan sat. Na drugoj strani, žene su radnim danima provodile skoro pet sati u neplaćenim poslovima, a muškarci tri i po sata.

Svojim potrebama – 12 sati

Kad je reč o ličnim potrebama, tu skoro da ne postoji razlika među polovima. I žene i muškarci su svojim ličnim potrebama radnim danima posvećivali skoro isto vremena, preko 12 sati, s tim što su žene to činile pet minuta duže nego muškarci.

U slobodnim aktivnostima žene su radnim danima provodile skoro šest i po sati, a muškarci sat duže — skoro sedam i po sati.

Slobodnog vremena žene imaju jedan sat manje od muškaraca radnim danima i, s obzirom na to da su skoro svi prijavili navedene aktivnosti, vrednosti su skoro iste i za prosečno vreme, i za vreme onih koji su ih i obavljali. Kada govorimo o glavnim aktivnostima tokom neradnih dana, odnosno dana vikenda, i tu postoje relativno značajne razlike među starijim licima prema polu. Tako, muškarci u plaćenim poslovima vikendom u proseku provode jedan sat, a žene manje od pola sata.

Značajne razlike u dužini trajanja neplaćenih poslova

Muškarci provode manje od tri sata u ovim aktivnostima, dok im žene posvećuju dva sata duže nego muškarci, odnosno skoro pet sati. To znači da su rodne razlike pri obavljanju neplaćenih, uglavnom kućnih poslova vidljive i među starijom generacijom, jer žene provode skoro petinu svog dana vikendom u neplaćenim, kućnim poslovima.

Najmanje razlike prema polu postoje među starijima kada se posmatraju aktivnosti u vezi sa ličnim potrebama. Žene vikendom provode samo devet minuta duže nego muškarci u aktivnostima spavanja, lične higijene, uzimanja obroka itd. Na drugoj strani, muškarci skoro osam sati provedu u druženju, gledanju TV-a, odmaranju itd., dok žene na to u proseku u toku dana vikenda posvete skoro šest i po sati.

U aktivnostima neplaćenog posla žene neradnim danima provedu u proseku skoro pet sati, a muškarci skoro tri sata. Ove poslove obavlja 93 odsto žena, naspram 84 odsto muškaraca. Kada se pogleda vreme onih koji su obavljali navedene aktivnosti, muškarci rade više od tri sata, a žene provode mnogo više vremena od muškaraca — preko pet sati.

S obzirom na to da je u aktivnostima ličnih potreba učestvovalo svih 100 odsto i žena i muškaraca, prosečno vreme provedeno u aktivnostima se ne razlikuje u odnosu na prosečno vreme onih koji su ih i obavljali…

Tako, muškarci od 65 i više godina provedu u proseku nešto malo više od jednog sata u plaćenim aktivnostima, za razliku od žena, koje provedu malo manje od pola sata. Ali žene provedu u neplaćenim poslovima skoro pet sati, za razliku od muškaraca, koji provedu malo više od tri sata…

Plaćeni poslovi starijih

Žene u proseku u plaćenim poslovima provode pola sata, a muškarci više nego duplo duže vremena. Skoro svaka osma žena je upisala ove aktivnosti i skoro svaki peti muškarac. Interesantno je da kada se pogleda prosečno vreme onih koji su i obavljali plaćene poslove, razlika u trajanju se povećava i iznosi sat i po u korist muškaraca…

Žene su u proseku obavljale aktivnosti neplaćenog posla nepunih pet sati, a muškarci malo više od tri sata. Te aktivnosti je obavljalo 94 procenta žena i, u odnosu na druge starosne grupe, veliki procenat muškaraca — 86 procenata. Sve u svemu, veliko učešće muškaraca u ovim aktivnostima povećalo je i vreme onih koji su obavljali te aktivnosti, i to za pola sata (tri sata i 10 minuta prema tri sata i 45 minuta). Žene su, u proseku, obavljale neplaćene aktivnosti manje od pet sati, a one koje su ih i obavljale — malo više od pet sati. S obzirom na to da je aktivnosti ličnih potreba i slobodnog vremena upisao veliki procenat anketiranih žena i muškaraca, skoro da nema razlike u između prve i treće mere za ove aktivnosti.

Kako stariji stanovnici Srbije koji žive u gradu koriste svoje vreme u odnosu na one koji žive na selu, i da li postoje razlike ili ne?

Stariji stanovnici koji žive u ostalim naseljima oba pola više vremena provode u plaćenim poslovima. Razlika se može pripisati i aktivnostima povezanim sa poljoprivrednim radovima, koji su u ovom istraživanju tretirani kao plaćeni posao. Žene u gradskim naseljima u proseku provedu samo sedam minuta u plaćenim poslovima, dok žene u ostalim naseljima u plaćenim poslovima provedu sedam puta više vremena. Muškarci u ostalim naseljima, u proseku, sat vremena duže provode u plaćenim poslovima nego njihovi vršnjaci u gradu (sat i po, u odnosu na pola sata u gradu).

Ako posmatramo vreme provedeno u neplaćenim aktivnostima, razlika u provedenom vremenu je ista i kod žena i kod muškaraca koji žive u gradu u odnosu na žene i muškarce koji žive na selu. Žene i muškarci u ostalim naseljima u proseku provedu 20 minuta duže u neplaćenim aktivnostima nego oni u gradu. Žene na selu u proseku dnevno provode u neplaćenim poslovima malo više od pet sati, a muškarci tri sata i 20 minuta. Žene u gradu provode četiri sata i 38 minuta, a muškarci skoro tri sata.

Lične potrebe su kategorija koja je skoro izjednačena i po polu i po tipu naselja, i iznosi malo više od 12 sati. Na drugoj strani, vreme provedeno u slobodnim aktivnostima je evidentno više zastupljeno među starijim stanovništvom u gradskim sredinama. Žene iz gradskih naselja provode u ovim aktivnostima skoro sedam sati, a iz ostalih malo manje od šest sati. Muškarci iz gradskih naselja skoro svakog dana sat i po više vremena provode u slobodnim aktivnostima (preko osam sati) u odnosu na muškarce u ostalim naseljima. Po podacima predstavljenim u grafikonu 3.6, stepen obrazovanja ima značajnu ulogu u korišćenju vremena i kod starijih lica. Naime, oni koji su završili više ili visoko obrazovanje, kao i oni koji imaju samo osnovnu školu ili manje, više vremena provode u plaćenim poslovima…

Muškarci sa najvišim obrazovanjem u plaćenim poslovima provedu više od jednog sata, sa osnovnom školom samo sedam minuta više, dok sa srednjom školom najmanje vremena provode na plaćenim poslovima (44 minuta). Žene sa visokim i osnovnim obrazovanjem u proseku rade malo više od pola sata, a žene sa srednjim obrazovanjem nisu ni prijavljivale da rade na plaćenim poslovima. U neplaćenim poslovima najviše učestvuju muškarci sa osnovnom i srednjom školskom spremom, preko tri sata, a najmanje sa visokim obrazovanjem — pola sata manje. Dok kod žena najviše vremena u kućnim poslovima provode žene sa srednjim obrazovanjem (preko pet sati), sa osnovnom školom pola sata manje, a najmanje žene sa visokim obrazovanjem…

U vremenu provedenom u ličnim potrebama prednjače i muškarci i žene sa osnovnom školom, preko 12 i po sati. Što je obrazovanje više, to se manje vremena provodi u navedenim aktivnostima. Tako žene sa visokim obrazovanjem skoro jedan sat manje provode u ovim aktivnostima u odnosu na ostale. Slobodnog vremena najviše imaju muškarci sa visokim obrazovanjem (preko osam sati), zatim slede oni koji su završili srednju školu (oko osam sati), a najmanje muškarci sa osnovnom školom (nepunih sedam sati). Kad su posredi žene, najviše vremena u slobodnim aktivnostima provode žene sa visokim obrazovanjem (više od sedam sati), a najmanje starije žene sa osnovnom školom (preko šest sati).

Žene tokom dana na putovanjima povezanim sa različitim aktivnostima provode u proseku 46 minuta, dok muškarci to čine pola sata više od njih — jedan sat i 18 minuta.

Žene u proseku provedu malo više od pola sata u pešačenju, i to čini tri od pet žena. Muškarci u proseku provedu u pešačenju 12 minuta više od žena, odnosno to čini sedam od deset muškaraca, i zato je prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti za muškarce malo veće.

Tempogram Starijih

Kako starije stanovništvo Republike Srbije ženskog i muškog pola starosti 65 i više godine obavlja dnevne aktivnosti, radnim danima tokom 24 sata?

Podela između plaćenog i neplaćenog posla među polovima vidi se vrlo jasno na ovim tempogramima. Tokom dana, od ranog jutra do 18 časova, postoji veće učešće muškaraca u plaćenim poslovima u odnosu na žene, i to od jedan do sedam procenata.

Tokom celog dana, veći procenat žena je angažovan na neplaćenim poslovima, i to od ranog jutra do 23.00 h. Najveća razlika je od 11.00 h do 14.00 h oko 17 odsto, i uveče od 19.00 h.

Kad govorimo o slobodnom vremenu, muškarci preko celog dana imaju više slobodnog vremena nego žene. Najveća razlika je od 10.30 h do 13.30 h, i to od šest do 12 procenata, kada su žene najviše angažovane na tzv. kućnim poslovima. Od 19.30 h do 21.30 h skoro svaki drugi stariji muškarac i svaka druga starija žena svoje slobodno vreme provodi uz TV. Žene provode više vremena uz TV od muškaraca samo u periodu od 16.00 h do 18.00 h, i to od tri do osam procenata. Uobičajeno buđenje starijih lica radnim danima je u 7.00 h, kada skoro 50 procenata njih započinje svoj dan. Žene idu u krevet malo ranije od muškaraca, u 22.00 h, a muškarci pola sata kasnije, odnosno u 22.30 h (tri od četiri lica). Interesantno je da stariji muškarci više vole da svoj poslepodnevni odmor provedu u spavanju nego žene, i to radi svaki deseti muškarac, a tek svaka 17 žena.

U dane vikenda slika je skoro potpuno ista kao i radnim danima (tempogram 3.2). Razlog je što većina starijih lica provode svoje dane na sličan način bez obzira na to da li su to radni ili dani vikenda.

Vikendom su buđenje i odlazak na spavanje u skoro isto vreme kao i radnim danima. Hrana se konzumira od 5.00 h do 22.00 h.

Ženski neplaćeni posao dominira tokom celog dana, od ranog jutra do uveče. Veći procenat žena nego muškaraca obavlja neku vrstu kućnih poslova, naročito u periodu od 10.30 h do 13.30 h, kada se skoro svaka druga žena bavi nekim kućnim poslovima. Razlika između žena i muškaraca je od 20 do 25 procenata…

Muškarci imaju više slobodnog vremena od žena, i to naročito u periodu 10.30 h do 12.30 h, i razlika je od 12 do 16 procenata.

Najveći deo svog slobodnog vremena oba pola provode uz TV, i to najviše u večernjim časovima, od 19.30 h do 21.30 h, kada svaka druga žena i muškarac gledaju TV program.

Starija populacija i plaćeni i neplaćeni posao

Većina ljudi svakog dana obavlja neke aktivnosti koje se mogu klasifikovati kao produktivan rad. Za potrebe ove analize, prikazaćemo plaćeni i neplaćeni posao kao ukupan posao.

Žene skoro jedan sat duže od muškaraca dnevno provedu u nekoj vrsti posla: radnim danom rade oko pet i po sati, a muškarci nešto manje od pet sati. Ali odnos plaćenog i neplaćenog posla je na „štetu“ žena, jer muškarci u plaćenim poslovima provedu više od jednog sata, a žene duplo manje — pola sata. U dane vikenda, žene i dalje preko pet sati provedu u nekoj vrsti posla. Muškarci skoro sat kraće rade nego radnim danima, s tim što muškarci isto vreme provedu u plaćenim poslovima kao i radnim danima, a zato manje na neplaćenim poslovima…

Sve u svemu, bez obzira na to da li je u pitanju radni dan ili dan vikenda, žene u proseku u nekoj vrsti rada dnevno provedu malo više od pet sati, a muškarci tačno jedan sat manje. I opet je odnos plaćenog i neplaćenog posla na „štetu“ žena, jer one u neplaćenim aktivnostima provode skoro pet sati, a muškarci skoro dva sata manje. Međutim, muškarci duplo više vremena provode na plaćenim poslovima nego žene…

Kada je u pitanju mera prosečnog vremena, među polovima su vidljive razlike. Tako, žene u plaćenom poslu provode skoro pola sata dnevno, bez obzira na to da li je posredi radni ili neradni dan, a muškarci duplo duže (malo više od jednog sata). Svaka osma žena je zabeležila plaćeni posao i skoro svaki peti muškarac.

Kada se pogleda prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti, one žene koje su radile u plaćenim poslovima provodile su malo više od tri i po sata dnevno, a muškarci sat i poduže od njih.

Što se tiče neplaćenog posla, žene su u proseku skoro pet sati obavljale neplaćene, kućne poslove, a muškarci malo više od tri sata. Veliki procenat žena i muškaraca ubeležilo je neplaćene poslove u svoje dnevnike (94 i 86 procenata). Tako, one žene koje su obavljale neplaćene poslove, u proseku su ih obavljale preko pet sati, dok su se muškarci tim poslovima bavili sat i po manje. Ako se posmatra u koje su vreme stariji tokom dana obavljali plaćene poslove i njihov procenat u plaćenim poslovima, može se videti veće učešće muškaraca u odnosu na žene tokom celog dana. Na grafikonu se vidi da je u pitanju mali procenat, što je i očekivano, jer je reč o starijoj populaciji…

U periodu od 10.00 h do 10.30 h i od 16.00 h i 17.00 h, skoro svaki deseti muškarac i svaka dvadeseta žena su obavljali neki plaćeni posao…

Ukoliko pogledamo neplaćene poslove i učešće po polu, uočićemo veće učešće žena u odnosu na muškarce tokom celog dana. U 9.00 h svaka druga žena se bavi neplaćenim poslovima, dok to radi svaki treći muškarac. Razlika među polovima u toku dana je između devet i 19 procenata.

Interesantno je da se u 17.30 h isti procenat žena i muškaraca bavi neplaćenim poslovima — 22 procenta. U večernjim časovima žene i dalje dominiraju u neplaćenim poslovima, i to sve do 22.30 h, kada prestaju da se bave kućnim poslovima…

Generalno govoreći, žene skoro pet sati dnevno provode u neplaćenim aktivnostima, što je skoro dva sata duže nego muškarci. Ali, pored razlika u dužini bavljenja ovim aktivnostima među starijom populacijom oba pola, podaci govore i o različitoj strukturi aktivnosti među njima.

Više od dva sata dnevno žene provedu u aktivnostima bavljenja hranom, a muškarci samo pola sata. Što se tiče aktivnosti održavanja domaćinstva, razlika među polovima nije velika — samo 12 minuta (53 minuta za žene, naspram 41).

Jedino čime se muškarci skoro uopšte ne bave jeste pranje i peglanje veša (samo jedan minut), dok na te aktivnosti žene potroše u proseku pola sata. Muškarci dominiraju u aktivnostima koje su povezane sa baštovanstvom i brigom o kućnim ljubimcima i provode duplo više vremena od žena (52 minuta, naspram 25 minuta). Što se tiče ostalih aktivnosti, žene u putovanju u vezi sa neplaćenim poslom provode koliko i u kupovini i uslugama — 18 minuta. Muškarci malo više od žena provode u putovanjima vezanim za ove aktivnosti — 29 minuta, i 22 minuta.

Lične potrebe starijih lica

Pod ličnim potrebama, kao što je već pomenuto, podrazumevaju se neophodne aktivnosti poput spavanja, uzimanja obroka, brige o ličnoj higijeni, oblačenja, brijanja i drugih ličnih aktivnosti koje se upražnjavaju svakog dana…

Skoro polovinu dana lica starija od 65 godina provedu u obavljanju ličnih potreba – malo više od 12 sati. Razlika između žena i muškaraca skoro da nema. Žene u proseku u ovim aktivnostima provedu samo šest minuta duže od muškaraca.

U proseku, više od trećine dana žene i muškarci provedu u spavanju — preko devet sati.

43 minuta za kaficu

U konzumiranju hrane i pića, u proseku, i žene i muškarci provedu malo više od dva sata. S obzirom na to da je postojala mogućnost da se uključi i neka specifična nacionalna aktivnost, u Istraživanju o korišćenju vremena uključena je aktivnost pijenja kafe. Podaci pokazuju da starije žene u proseku dnevno provedu u pijenju kafe 43 minuta, a muškarci malo manje — 35 minuta. Interesantno je da je više žena nego muškaraca (za 6 odsto) prijavilo ovu aktivnost (80, odnosno 74 odsto), i one su, u proseku, šest minuta duže i pile kafu (54, odnosno 48 minuta). Na ostale lične potrebe, kao što su oblačenje, umivanje itd., u proseku se potroši malo manje od jednog sata, s tim što skoro da nema razlike među ženama i muškarcima…

U 4.00 h skoro sve žene i muškarci spavaju. Samo nekoliko procenata je budno i obavlja neke druge aktivnosti do 6.00 h. Razlika između žena i muškaraca je mala. Žene i muškarci bude se i idu na spavanje otprilike u isto vreme. U 7.00 h 62 procenta žena spava, odnosno 59 odsto muškaraca; jedan sat kasnije, taj procenat je mnogo manji i iznosi 24 odsto i za žene i muškarce.

Od 14 h do 15.30 h, što je i očekivano, starija populacija koristi popodnevni odmor za spavanje i to čini svaki deseti muškarac i svaka osma žena. Trećina žena je upisala da odlazi na spavanje u 21.00 h, a to je uradio i svaki četvrti muškarac. U 22.00 h to je učinilo 72 odsto žena i 68 odsto muškaraca, dok je u ponoć taj procenat veći — 99 odsto za žene i 97 odsto za muškarce.

Šta rade stari u slobodno vreme

Žene u proseku dnevno imaju skoro šest i po sati slobodnog vremena, dok muškarci imaju sat više.

Kada posmatramo slobodno vreme radnim danima, odnosno od ponedeljka do petka, u odnosu na dane vikenda, žene opet imaju manje slobodnog vremena nego muškarci.

Radnim danima razlika među polovima je nepun sat, dok je vikendom ta razlika skoro sat i po. Interesantno je da žene troše skoro isto vreme na slobodne aktivnosti i radnim danima i danima vikenda, dok muškarci imaju danima vikenda pola sata više.

…Starija lica u Srbiji najveći deo svog slobodnog vremena provode gledajući TV program. Žene u proseku dnevno gledaju TV program tri i po sata, a muškarci 20 minuta duže…

Sledeća aktivnost na koju se najveći deo slobodnog vremena potroši su društveni život i zabava, s tim što i žene i muškarci skoro isto vreme provode u ovim aktivnostima — oko dva sata. Kao što se i očekivalo, muškarci se više bave sportom i aktivnostima na otvorenom od žena. U proseku, žene provedu 17 minuta u nekoj fizičkoj aktivnosti, a muškarci 29 minuta. Od toga, najviše vremena se provede u šetnji, i to muškarci više od žena. Kada govorimo o čitanju, interesantno je da oba pola skoro isto vreme provedu i u ovoj aktivnosti, kao i u sportskim aktivnostima: žene 16 minuta, a muškarci 28 minuta. Najmanje vremena, što je i očekivano jer govorimo o starijoj populaciji, stariji troše na hobije i rad na kompjuteru: muškarci devet minuta u proseku, a žene samo tri…

Procenat žena i muškaraca koji provode vreme u slobodnim aktivnostima polako raste tokom dana. S obzirom na to da se podaci odnose na radne dane, očekivano je da starija populacija ima više slobodnog vremena od drugih starosnih grupa. Tako, u 10.30 h svaka treća žena, a skoro svaki drugi muškarac bavi se nekom slobodnom aktivnošću, s tim što je 12 procenata žena, odnosno 16 procenata muškaraca uz TV. Na grafikonu se vidi da preko celog dana muškarci imaju više slobodnog vremena od žena, osim u periodu od 16.30 h do 18.00 h. Najveća razlika među polovimaje u periodu od 19.00 h do 20.30 h, čak 12 procenata u korist muškaraca. Tokom večeri, učešće i dalje raste, sve do 20.30 h, kada se čak 65 procenata žena i 77 procenata muškaraca bave nekom slobodnom aktivnošću.

Veče uz TV
Od tog procenta, uz TV program je 58 procenata žena i 67 procenata muškaraca. Posle tog vremena, procenat onih koji se bave slobodnim aktivnostima naglo opada i u ponoć iznosi samo jedan procenat za žene, a tri za muškarce, i oni su uz TV program…

Dužina vremena provedenog u plaćenom ili neplaćenom poslu ne zavisi mnogo od procene zdravstvenog stanja. Kad govorimo o plaćenim poslovima, najviše vremena provode oni muškarci koji su se izjasnili da su srednje dobrog i žene koje su rekle da su dobrog zdravstvenog stanja.

Kad je posredi neplaćeni posao, interesantno je da najmanje u kući rade muškarci koji su se izjasnili da su dobrog zdravlja. Žene, bez obzira na zdravstveno stanje, i dalje najviše vremena provode u kućnim poslovima, najviše one dobrog zdravstvenog stanja.

Na lične potrebe više vremena potroše lica koja su se izjasnila da su srednjeg i lošeg zdravlja, i to oba pola…

Slobodnog vremena imaju najviše muškarci koji su se izjasnili da su dobrog zdravlja, i to preko osam sati, kao i žene koje su lošeg zdravlja — šest i po sati…

Podaci pokazuju da lica oba pola koja su izjavila da ne puše, više vremena provode u plaćenim poslovima u odnosu na ona koja puše. Obrnuta je slika kad govorimo o neplaćenim poslovima — u kući više rade ona lica koja konzumiraju cigarete.

Više vremena u aktivnostima lične nege provode starija lica koja ne puše. Kad govorimo o slobodnom vremenu, žene koje puše imaju više slobodnog vremena, a kod muškaraca je obrnuto…

VREME MLADIH: U 7 h ujutru 82 odsto devojaka i 75 odsto mladića spava, a u jedan sat posle ponoći budni su skoro svaki četvrti mladić i svaka šesta devojka

U plaćenom poslu, pod kojim se u ovom istraživanju podrazumeva vreme provedeno na glavnom i sporednom poslu, na pauzi za ručak, u putovanju na posao i sa posla, i u obavljanju drugih aktivnosti koje se odnose na posao, mladi radnim danima u proseku provedu malo manje od tri sata, a danima vikenda malo više od jednog sata. U proseku, mladi u Srbiji u plaćenom poslu provedu malo više od dva sata. U neplaćenim poslovima, pod kojima se podrazumevaju kuvanje, čišćenje i spremanje kuće, pranje i peglanje veša, popravke u domaćinstvu, kupovina, briga o deci i odraslima, putovanja u vezi sa neplaćenim poslom i dr., mladi u proseku provode nepuna dva sata i skoro da ne postoje razlike da li su posredi radni dani, dani vikenda ili svi dani.

Kao sledeće, predstavljamo aktivnosti učenja, i one uključuju vreme provedeno u nastavi u školi ili na fakultetu, u izradi domaćih zadataka, učenje u slobodno vreme, putovanje i ostale aktivnosti povezane sa učenjem. Najviše vremena u učenju mladi u Republici Srbiji provedu radnim danima — dva i po sata, a najmanje danima vikenda — nepun sat. U proseku, mladi provedu dva sata u učenju. Lične potrebe podrazumevaju spavanje, vreme provedeno u jelu i piću, kupanju, oblačenju, ali i u dremanju, ležanju u krevetu zbog bolesti i druge lične aktivnosti, i u tim aktivnostima se provede skoro pola dana. Radnim danima mladi na ovim aktivnostima provedu nepunih 11 sati, ali zato danima vikenda malo više od 12 sati. U proseku, kada se posmatra bilo koji dan, malo manje od 11 i po sati mladi su proveli u ličnim potrebama.

Slobodno vreme je vreme provedeno u druženju sa porodicom ili prijateljima, u zabavi, kulturi ili sportu, gledanju TV programa, odmaranju ili lenčarenju, u čitanju knjiga ili novina ili radu ili igri na kompjuteru, kao i vreme provedeno u sličnim aktivnostima i putovanju u vezi sa ovim aktivnostima. Radnim danima mladi su provodili malo više od šest sati u aktivnostima slobodnog vremena, a u dane vikenda skoro osam sati! Bez obzira na to da li je u pitanju radni dan ili dan vikenda, mladi su u proseku provodili nešto manje od sedam sati u slobodnim aktivnostima…

Kada se zabeležene aktivnosti posmatraju prema polu i samo radnim danima kod lica starosti od 15 do 29 godina, uočljive su razlike pre svega u obavljanju plaćenih i neplaćenih poslova. Devojke su manje od dva sata obavljale plaćene poslove, a mladići više nego duplo duže — skoro četiri sata. Na drugoj strani, devojke su radnim danima provodile skoro tri sata u neplaćenim poslovima, a mladići manje od jednog sata.

I u učenju su devojke bile istrajnije. Naime, devojke su učile skoro tri sata, isto koliko su provodile u neplaćenim aktivnostima, dok su mladići učili malo više od dva sata, odnosno pola sata manje nego devojke…

Devojke su se, na drugoj strani, svojim ličnim potrebama radnim danima posvećivale pola sata duže nego mladići. Odnosno, devojke su u aktivnostima ličnih potreba provodile 11 sati, naspram 10 i po sati, koliko su mladići u proseku provodili.

U slobodnim aktivnostima radnim danima devojke su provodile pet i po sati, a mladići sat vremena duže!

…Govoreći o glavnim aktivnostima tokom neradnih dana, odnosno dana vikenda, i tu postoje relativno značajne razlike među mladima prema polu. Naime, devojke u plaćenim poslovima vikendom u proseku provode nepun sat, a mladići skoro dva sata!

…Uočavaju se značajne razlike u dužini trajanja neplaćenih poslova. Tako, mladići provode nepun sat u ovim aktivnostima, dok devojke tome posvećuju tri puta duže vremena. Ovo znači da su rodne razlike pri obavljanju neplaćenih, uglavnom kućnih poslova vidljive i među mlađom generacijom, jer devojke provode osminu svog dana vikendom u neplaćenim, kućnim poslovima. Kad je reč o učenju tokom dana vikenda, i tu su devojke vrednije nego mladići. Naime, devojke uče u proseku vikendom jedan sat, a mladići malo više od pola sata.

Najmanje razlike prema polu postoje među mladima kada se posmatraju aktivnosti ličnih potreba. Devojke vikendom provode samo šest minuta duže nego mladići u spavanju, održavanju lične higijene, uzimanju obroka itd. Na drugoj strani, mladići skoro devet sati provedu u druženju, sportu, odmaranju itd., dok devojke tim aktivnostima u proseku u toku dana vikenda posvećuju malo više od sedam sati.

Podaci o korišćenju vremena za sve dane u sedmici: Mladići provedu u proseku nešto malo više od tri sata u plaćenim aktivnostima, za razliku od devojaka, koje u tim aktivnostima provedu sat i po vremena.

Međutim, devojke provedu u neplaćenim poslovima skoro tri sata, za razliku od mladića, koji provedu nepun sat.

…Kao i radnim danima, i danima vikenda devojke su učile pola sata duže u odnosu na mladiće. Devojke u proseku provedu više od dva sata u aktivnostima učenja, a mladići nepuna dva sata.

Najmanje razlike među polovima su u vremenu provedenom u ispunjavanju ličnih potreba, jer po podacima Istraživanja o korišćenju vremena devojke provode malo više od 11 sati, a mladići oko 11 sati.

Kad posmatramo aktivnosti slobodnog vremena, uočavamo da mladići i u njima provode sat vremena više nego devojke, odnosno mladići provedu više od sedam sati, za razliku od devojaka, koje provode oko šest sati…

Devojke u plaćenim poslovima provode sat i po, a muškarci više nego duplo duže vremena. Svaka peta devojka je obavljala neku od plaćenih aktivnosti, a među mladićima njih četiri od deset. Interesantno je da kada se pogleda prosečno vreme onih koji su obavljali plaćene poslove, razlika u trajanju se smanjuje i iznosi samo 40 minuta u korist mladića.

Neplaćeni posao devojke su u proseku obavljale nepuna tri sata, a mladići nepun sat, i te aktivnosti je obavljalo 84 odsto devojaka i 55 odsto mladića. Sve u svemu, veliko učešće u ovim aktivnostima devojaka povećalo je i vreme onih koji su obavljali te aktivnosti, i to za pola sata (nepuna tri sata prema nepunih tri i po). Mladići su, u proseku, obavljali neplaćene aktivnosti manje od sat vremena, a oni koji su ih i obavljali — sat i po…

Raspored časova

U satima i procentima

Prosečno vreme

%

Prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti
žene

muškarci

žene

muškarci

žene

muškarci
Plaćeni posao

01:27

03:10

21

42

06:53

07:33
Neplaćeni posao

02:49

00:50

84

55

03:22

01:31
Učenje

02:15

01:44

38

28

05:56

06:12
Lične potrebe

11:24

10:57

100

100

11:24

10:57
Slobodno vreme

06:02

07:16

99

100

06:07

07:16
Ostalo

00:00

00:00

4

5

00:24

00:15

Kada posmatramo učenje, devojke su u proseku svim danima provodile malo više od dva sata, a mladići nepuna dva sata. Učenje je upisalo više od trećine devojaka i malo više od četvrtine mladića. Ipak, gledajući meru koja se odnosi na vreme provedeno u aktivnostima, bez obzira na to da li je posredi radni ili neradni dan, devojke su u učenju provodile skoro šest sati, a mladići četvrt sata više od njih.

S obzirom na to da je aktivnosti koje se odnose na lične potrebe i slobodno vreme upisao veliki procenat anketiranih devojaka i mladića, skoro da nema razlike između prve i treće mere u prosečnom vremenu provedenom u ovoj vrsti aktivnosti (Prosečno vreme provedeno u aktivnostima i Prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti).

Plaćene i neplaćene aktivnosti mladih

…Devojke u proseku provode oko sat i po u plaćenim poslovima, i razlika u vremenu obavljanja plaćenih aktivnosti među devojkama iz gradskih ili ostalih naselja je mala — oko osam minuta u korist devojaka iz gradskih naselja. Mladići u gradskim naseljima provode manje od tri sata u plaćenim poslovima, a u ostalim naseljima sat više — čak četiri sata. Razlika se može pripisati i aktivnostima povezanim sa poljoprivrednim poslovima, koji su u ovom istraživanju tretirani kao plaćeni posao…

…Ukoliko sagledamo vreme provedeno u neplaćenim aktivnostima, devojke iz gradskih naselja su ih obavljale dva i po sata, a iz ostalih naselja jedan sat više. I vreme, tj. broj sati provedenih u neplaćenim aktivnostima, i razlika u provedenom vremenu među mladićima je manja u odnosu na razliku među devojkama. Naime, mladići iz gradskih sredina provode nepun školski čas, a mladići iz ostalih naselja malo više od jednog sata obavljajući neplaćene aktivnosti.

Kod grupe mladih interesantno je učenje prema polu i tipu naselja. Tako devojke iz gradskih naselja provode malo manje od dva i po sata, a devojke iz ostalih naselja dva sata učeći. Isto toliko vremena provode i mladići iz gradskih naselja, dok su oni iz ostalih naselja najmanje učili od svih kategorija koje poredimo — malo više od jednog sata!

Lične potrebe su kategorija koja je skoro izjednačena i po polu i po tipu naselja, i iznosi oko 11 i po sati za devojke i 11 sati za mladiće. Na drugoj strani, vreme provedeno u slobodnim aktivnostima je evidentno više zastupljeno među mladima u gradskim sredinama. Devojke od 15 do 29 godina iz gradskih naselja provode u ovim aktivnostima više od šest sati, a iz ostalih pet i po. Mladići više vremena provode u ovim aktivnostima od devojaka. Mladići iz gradskih naselja provode malo više od sedam i po sati, ali je to skoro sat više od mladića iz ostalih naselja…

Stepen obrazovanja ima važnu ulogu u korišćenju vremena mladih u Srbiji. Naime, oni koji su do svoje 29. godine završili više ili visoko obrazovanje, više vremena i provode u plaćenim poslovima.

Mladići sa najvišim obrazovanjem u plaćenim poslovima provedu više od pet sati, za razliku od devojaka, koje provode više od tri sata. Razliku od dva sata u plaćenim poslovima zadržavaju i mladi sa srednjom školom, jer su mladići provodili u plaćenim poslovima malo više od tri i po sata, a devojke sat i po. Najmanje vremena u plaćenim poslovima provodila su lica sa najnižim stepenom obrazovanja — sat i po mladići, a pola sata devojke. Ove razlike se mogu objasniti i činjenicom da se oni i dalje školuju, što će potvrditi i podaci koji se odnose na aktivnosti učenja, a i nižom zaposlenošću mladih sa nižim obrazovanjem.

U neplaćenim poslovima najviše učestvuju lica sa srednjom školskom spremom, a najmanje žene sa osnovnom školom, odnosno muškarci sa višim obrazovanjem. Devojke sa višim i visokim obrazovanjem u proseku provode nepuna tri sata u toku dana na neplaćenim poslovima, a mladići malo više od pola sata. Devojke sa srednjoškolskim obrazovanjem tri sata i trinaest minuta obavljaju neplaćene poslove, a mladići nepun sat. Devojke koje su kao najvišu završenu školu imale osnovnu školu neplaćenim poslovima posvećuju dva sata, a mladići školski čas…

Učenje
S obzirom na starost grupe koju analiziramo i na već prikazane podatke, nivo obrazovanja lica je u velikoj sprezi sa aktivnostima učenja. Tako, devojke sa najvišim obrazovanjem u učenju provode nepun sat, a mladići ni pola sata! Devojke sa srednjim obrazovanjem uče u proseku nepuna dva sata, a mladići malo više od sata. I, kao što se i očekivalo, lica ženskog pola sa završenom osnovnom školom u učenju provode najviše vremena — više od tri i po sata. Mladići su u učenju proveli više od tri sata, odnosno dvadesetak minuta manje od devojaka. U vremenu provedenom u ličnim potrebama prednjače devojke sa osnovnom školom, a što je obrazovanje devojaka više, to manje vremena provode u navedenim aktivnostima. Slično je i sa mladićima, s tim što je najmanja razlika između polova kod visokoobrazovanih (samo tri minuta, i to u korist mladića!). Kad je reč o licima sa osnovnom školom, razlika je oko dvadeset minuta, i to u korist devojaka, a devojke sa srednjom školom više od pola sata provode u zadovoljavanju ličnih potreba u odnosu na mladiće.

Slobodnog vremena najviše imaju mladići koji su završili srednju školu (skoro sedam i po sati), a najmanje mladići sa visokom i višom školom — nepunih sedam sati. Što se tiče devojaka, najviše vremena u slobodnim aktivnostima provode devojke sa osnovnom školom — više od šest sati, a najmanje sa srednjim obrazovanjem (skoro šest sati)…

Mladi tokom dana na putovanjima povezanim sa različitim aktivnostima provode u proseku manje od dva sata…

U proseku devojke provedu jedan sat u pešačenju, i to čini četiri od pet devojaka. Mladići u proseku provedu u pešačenju sedam minuta manje od devojaka, i ovo čini dve trećine mladića, te je prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti za mladiće i malo veće.

Putovanja

U satima i procentima

Prosečno vreme

%

Prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti
žene

muškarci

žene

muškarci

žene

muškarci
Hodanje pešice

00:59

00:52

81

68

01:13

01:17
Vožnja u javnom prevozu

00:24

00:21

32

26

01:16

01:23
Vožnja u putničkom automobilu

00:17

00:24

27

36

01:06

01:08
Vožnja biciklom

00:00

00:04

3

7

00:33

01:04
Ostala prevozna sredstva

00:01

00:04

2

5

01:07

01:33
Ukupno putovanje

01:44

01:47

94

95

01:50

01:53

Sledeće po zastupljenosti prevozno sredstvo za devojke je javni prevoz. One u proseku provedu malo manje od pola sata i, s obzirom da to čini jedna trećina njih, prosečno vreme devojaka koje su se i prevozile javnim prevozom iznosi više od jednog sata. Mladići u proseku provedu tri minuta manje od devojaka, ali s obzirom da to čini samo jedna četvrtina njih, prosečno vreme onih koji su se prevozili javnim prevozom je nešto duže — skoro sat i po. U vožnji putničkim automobilom devojke u proseku provedu malo više od četvrt sata, a mladići nepunih pola sata. Automobilom se prevozi svaka četvrta devojka i svaki treći mladić, a razlika u prosečnom vremenu onih koji su i obavljali te aktivnosti je mala — samo dva minuta.

Dnevni ritam mladih

Dnevni ritam predstavlja virtuelni prikaz dnevnih aktivnosti devojaka i mladića u Republici Srbiji tokom 24 sata. On pokazuje kako su izabrane aktivnosti populacionih grupa raspoređene u različito vreme tokom jednog dana. U dnevnicima su upisivani početak i završetak svake aktivnosti, odnosno epizode, i tako su se dobijale informacije o tome koje se aktivnosti i kada odvijaju tokom dana. Unete informacije o aktivnostima i vremenu kada su se odvijale prikazane su u grafikonu kojim se ilustruje raspored aktivnosti u različito vreme tokom dana. Grafički prikaz započinje u 4.00 h, kada velika većina populacije spava.

…Podela između plaćenog posla i neplaćenog posla među polovima vidi se vrlo jasno na ovim tempogramima. Tokom dana, od ranog jutra do 17.00 h, postoji veće učešće mladića na plaćenim poslovima u odnosu na devojke, i to od šest do 17 procenata. I tokom večernjih časova se zadržava veće učešće, ali je razlika manja — od jedan do četiri procenta. Interesantno je da su devojke u večernjim časovima, i to samo u periodu od 19.30 h do 21.30 h, u većem procentu angažovane na plaćenim poslovima nego mladići. Razlika u korist devojaka je mala — od jedan do četiri procenta.

Tokom celog dana, veći procenat devojaka je angažovan na neplaćenim poslovima, i to od ranog jutra do kasno uveče. Razlika je uglavnom 10-17%, a neznatno je manja uveče…

Kad govorimo o slobodnom vremenu, mladići preko celog dana imaju više slobodnog vremena nego devojke. Najveća razlika je u večernjim časovima, i to od 22.00 h uveče i iznosi od devet do 13 procenata.

Od 21.00 h do 21.30 h svaki treći mladi muškarac svoje slobodno vreme provodi uz TV, dok među devojkama to radi svaka peta.

Uobičajeno buđenje mladih radnim danima je između 7.30 h i 8.00 h, kada skoro 50 procenata njih započinje svoj dan. Devojke idu u krevet malo ranije — oko 23.00 h, a mladići pola sata kasnije, odnosno u 23.30 h.

Interesantno je da svaki deseti mladi stanovnik Republike Srbije u podne još spava, a isto toliko ih je budno u 2.00 h posle ponoći.

U dane vikenda, slika je potpuno drugačija… Razlog je što većina mladih koji rade ili idu u školu ove aktivnosti obavljaju radnim danima. Vikendom bi trebalo da imamo više vremena za slobodne aktivnosti, kao što su druženje sa porodicom, prijateljima itd.

Vikendom se duže spava, polovina njih je budna tek u 10.00 h ujutru. Zato se i ide kasnije na spavanje i podaci pokazuju da je tek oko polovina njih posle ponoći u krevetu. U 2.00 h posle ponoći 20 procenata mladih još je budno. Hrana se konzumira preko celog dana.

Ženski neplaćeni posao dominira tokom celog dana, od ranog jutra do kasno uveče, odnosno veći procenat devojaka nego mladića obavlja neku vrstu kućnih poslova, naročito u periodu od 9.00 h ujutru do 21.00 h uveče (najviše 10 do 21 procenat)…

Mladići imaju više slobodnog vremena od devojaka, i to naročito u periodu 13.00 h do 16.00 h, kao i u večernjim časovima (od 19.00 h do 21.00 h), a razlika je od 10 do 16 procenata.
Najveći deo svog slobodnog vremena pripadnici oba pola provode uz TV, i to najviše u večernjim časovima, kada svaka četvrta devojka, odnosno skoro svaki treći mladić gleda TV program.

Plaćeni i neplaćeni posao mladih

Većina ljudi svakog dana obavlja neke aktivnosti koje se mogu klasifikovati kao produktivan rad. Za potrebe ove analize spojićemo plaćeni i neplaćeni posao i nazvaćemo ga ukupan posao. Aktivnosti koje se obavljaju u kući, kao što su kuvanje, čišćenje, pranje sudova i slično, mogu se kategorisati kao vrsta produktivnog rada…

Mladići nekoliko minuta duže od devojaka dnevno provedu u nekoj vrsti posla radnim danom — oko četiri i po sata. Ali odnos plaćenog i neplaćenog posla je „na štetu“ devojaka, jer mladići u plaćenim poslovima provedu više od četiri petine vremena, a devojke više od trećine.

U dane vikenda, u nekoj vrsti posla devojke provedu više od tri i po sata, a mladići malo više od dva i po sata. I odnos plaćenog i neplaćenog posla ponovo je „na štetu“ devojaka, jer one u neplaćenim poslovima provedu skoro četiri petine vremena, a mladići manje od trećine. Kada posmatramo vreme provedeno u plaćenim i neplaćenim poslovima, devojke provode više od školskog časa u plaćenim poslovima, a toliko vremena mladići u dane vikenda provode u neplaćenim poslovima…

Sve u svemu, bez obzira na to da li je u pitanju radni dan ili dan vikenda, devojke u proseku u nekoj vrsti rada dnevno provedu malo više od četiri sata, a mladići tačno četiri sata. I opet je odnos plaćenog i neplaćenog posla „na štetu“ devojaka, jer one u neplaćenim aktivnostima provode skoro dve trećine vremena, a mladići samo jednu petinu…

Kada je u pitanju mera prosečnog vremena, među polovima su vidljive razlike. Devojke provode u plaćenom poslu sat i po dnevno, bez obzira da li je posredi radni ili neradni dan, a mladići više od tri sata. Svaka peta devojka je zabeležila plaćeni posao, odnosno skoro svaki drugi mladić. Međutim, kada se pogleda prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti, razlike su manje. One devojke koje su radile u plaćenim poslovima provodile su skoro sedam sati dnevno, a mladići samo pola sata više od njih.

Ako se posmatra neplaćeni posao, devojke su u proseku skoro tri sata obavljale neplaćene, kućne poslove, a mladići nepun sat. Više od četiri petine devojaka je ubeležilo neplaćene poslove u svoje dnevnike, dok je to uradilo malo više od polovine mladića. One devojke koje su obavljale neplaćene poslove u proseku su ih obavljale skoro tri i po sata, dok su se mladići tim poslovima u proseku bavili sat i po vremena…

Posmatrajući u koje su vreme mladi tokom dana obavljali plaćene poslove i učešće mladih u plaćenim poslovima u Republici Srbiji, može se videti veće učešće mladića u odnosu na devojke tokom celog dana, osim u večernjim satima (od 19.30 h do 22.00 h) kada devojke, zbog rada u trgovini, imaju veće učešće.

U periodu od 11.30 h do 13.00 h, skoro svaki drugi mladić je zabeležio neki plaćeni posao, kao i svaka treća devojka.

Najveća razlika u procentu bavljenja aktivnostima plaćenog posla između mladića i devojaka je u 12.30 h, kada više mladića nego devojaka (za 15%) radi plaćene poslove. Ali, interesantno je da u 21.00 h četiri procenata više devojaka nego mladića radi plaćene poslove, kao i da u 22.00 h skoro isti procenat i devojaka i mladića radi na plaćenim poslovima — pet procenata.

…Devojke koje putuju do i sa posla radnim danima provedu 72 minuta u putovanju, s tim što one koje putuju javnim prevozom provedu više od pola sata, odnosno 13 minuta više nego mladići. Po vremenu provedenom u putovanju, sledeća kategorija po značaju za devojke je putovanje pešice i one u proseku provedu 23 minuta hodajući do i sa posla…

U vožnji automobilom do i sa posla devojke u proseku provedu 12 minuta, oko tri minuta koristeći ostala prevozna sredstva (moped, čamac i sl.) i minut i po u vožnji biciklom.

Mladići skoro jedan sat provode u proseku u putovanju do i sa posla, s tim što najčešće koriste vožnju putničkim automobilom i javnim prevozom (oko 19 minuta). Treća po vremenu trajanja je kategorija hodanja pešice, potom slede ostala prevozna sredstava i vožnja biciklom…

Interesantno je da tokom prva dva sata od kada su beležene aktivnosti u dnevnike (od 4.00 h), nijedan mladić nije zabeležio ni jednu jedinu aktivnost neplaćenog posla. Između 22 i 26 procenata devojaka starosti od 15 do 29 godina obavlja neplaćene poslove u periodu od 10.00 h do 14.30 h. U tom periodu je najveće učešće i mladića na ovim poslovima, s tim što su ipak manje zastupljeni — između sedam i 10 procenata! Razlika u zastupljenosti zadržava se i tokom popodneva i večeri, s tim što neplaćeni rad devojaka pada ispod 15 procenata tek u 21.30 h…

Najveća razlika u procentu bavljenja aktivnostima neplaćenog posla između mladića i devojaka je u 11.30 h, kada 17 odsto više devojaka nego mladića radi neplaćene poslove. Interesantno je da ni u jednom jedinom trenutku mladići nisu imali veće učešće u neplaćenim aktivnostima u odnosu na devojke, kao i da su najmanje razlike u njihovom angažovanju u ranim jutarnjim časovima…

…Generalno govoreći, devojke skoro tri sata dnevno provode u neplaćenim aktivnostima, što je više nego tri puta duže nego mladići. Pored razlika u dužini bavljenja ovim aktivnostima među mladima oba pola, podaci govore i o različitoj strukturi aktivnosti među njima.

Skoro trećinu vremena, odnosno nepun sat devojke provedu u aktivnostima u vezi sa hranom, a skoro školski čas u brizi o detetu starosti do šest godina, jer skoro petina njih ima dete do šest godina. Kad je reč o aktivnosti održavanja domaćinstva, na to se potroši malo više od pola sata, i u ovim prvim trima aktivnostima devojke u proseku provedu malo više od dva sata. Na drugoj strani, mladići u ovim navedenim aktivnostima u proseku ne provedu ni pola sata u toku dana. Najviše vremena posvete održavanju domaćinstva — 13 minuta, šest minuta se bave hranom, a samo tri minuta brinu o detetu!
Kad je reč o ostalim aktivnostima, devojke u putovanju koje je povezano sa neplaćenim poslom provode 13 minuta, u kupovini i uslugama 12 minuta, a 10 minuta u pravljenju tekstila i brizi o njemu. U prve dve navedene aktivnosti mladići su proveli devet, odnosno sedam minuta, dok se poslednjom aktivnošću nisu ni bavili.

Lične potrebe devojaka i mladića

Pod ličnim potrebama, kao što je već pomenuto, podrazumevaju se aktivnosti kao što su spavanje, obroci, briga o ličnoj higijeni, oblačenje, šminkanje, brijanje i druge lične aktivnosti, i to su osnovne aktivnosti koje svi obavljamo tokom dana. Najveći deo dana, skoro polovina vremena, provede se u obavljanju ličnih potreba. Iz podataka u tabeli 1.4 vidi se da je to malo više od 11 sati. Razlika između devojaka i mladića je mala — samo pola sata, jer skoro isto vreme posvećuju ličnim potrebama. Tako, devojke u proseku u ovim aktivnostima provedu 11 i po sati, a mladići skoro 11 sati.
U proseku, mladi u Republici Srbiji spavaju oko osam i po sati, odnosno provedu u spavanju malo više od trećine dana.

U konzumiranju hrane i pića, u proseku, mladi provedu sat i po. S obzirom na to da je postojala mogućnost da se uključi i neka specifična nacionalna aktivnost, u Istraživanju o korišćenju vremena uključena je aktivnost pijenja kafe. Podaci pokazuju da devojke u proseku dnevno provedu u pijenju kafe 25 minuta, a muškarci malo manje — 21 minut. Interesantno je da je 10 procenata više devojaka nego mladića prijavilo ovu aktivnost (54, tj. 44 procenta), ali da se vreme onih koji su pili kafu među mladima ne razlikuje po polu (47, odnosno 48 minuta).

Troše vreme na:

U satima i procentima

Prosečno vreme

Učešće stanovništva u obavljanju aktivnosti

Prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti
1 1

žene

muškarci

žene

muškarci

žene

muškarci
Lične potrebe

11:24

10:57

100

100

11:24

10:57
Spavanje

08:39

08:30

100

100

08:39

08:30
Konzumiranje hrane/pića

01:32

01:29

100

99

01:33

01:31
Pijenje kafe

00:25

00:21

54

44

00:47

00:48
Ostale lične potrebe

01:10

00:56

99

97

01:10

00:58
(Stanovništvo starosti 15-29 godina prema polu )

Na ostale lične potrebe, kao što su oblačenje, umivanje itd., mladi u proseku provedu jedan sat, s tim što devojke na ove aktivnosti potroše u proseku 15 minuta više od mladića.

Budni noću

U 4.00 h, najveći procenat devojaka i mladića spava. Samo nekoliko procenata je budno i obavlja neke druge aktivnosti. Razlika između polova je mala. Devojke i mladići bude se i idu na spavanje otprilike u isto vreme. U 7.00 h oko 82 odst devojaka spava, a jedan sat kasnije, tj. u 8.00 h, taj procenat je manji i iznosi 58 odsto. Oko 75 procenata mladića spava u 7.00 h, a u 8.00 h spava 56 odsto.

Kad je reč o odlasku na spavanje, četvrtina devojaka je upisala 22.00 h, a to je uradio svaki peti mladić. Sat kasnije, u 23.00 h, spava 45 odsto devojaka i oko 38 odsto mladića. U ponoć je taj procenat mnogo veći i iznosi 66 odsto za devojke, a 57 odsto za mladiće.

Ali, u jedan sat posle ponoći skoro svaki četvrti mladić je budan (23 odsto) i skoro svaka šesta devojka (17 odsto).

Mladi i slobodno vreme

Devojke u proseku imaju malo više od šest sati dnevno za korišćenje slobodnog vremena (šest sati i dva minuta), dok su mladići više od sat vremena duže provodili u ovim aktivnostima u odnosu na devojke (sedam sati i 16 minuta). Kada posmatramo slobodno vreme radnim danima, odnosno od ponedeljka do petka, u odnosu na dane vikenda, mlade žene opet imaju manje slobodnog vremena u poređenju sa mladim muškarcima.

Radnim danima razlika među polovima je jedan sat, dok je vikendom ta razlika sat i po. Interesantno je što devojke vikendom koriste skoro isto onoliko vremena na slobodne aktivnosti koliko mladići imaju radnim danima…

Devojke u proseku dnevno gledaju TV program nepuna dva sata, a mladići 14 minuta duže od njih…
Sledeća aktivnost na koju se najveći deo slobodnog vremena potroši jeste društveni život i zabava, s tim što mlade žene potroše u proseku više od sat i po, a mladi muškarci dva sata. Kao što se i očekivalo, mladići se više vremena bave sportom od devojaka. Devojke u proseku provedu 42 minuta u nekoj fizičkoj aktivnosti, a mladići 53 minuta. Od toga se najviše vremena provede u šetnji, a razlika među polovima je mala.

Devojke skoro duplo više vremena provode u čitanju nego mladići. Mlade žene više vole da čitaju knjige, dok mladi oba pola novine čitaju u proseku isto vremena. Na hobije i rad na kompjuteru mladi muškarci u proseku odvoje jedan sat, a mlade žene 45 minuta…
Tako, u 10.00 h svaki deseti mladić i devojka bavi se nekom slobodnom aktivnošću, ali je njih samo jedan procenat uz TV. Procenat bavljenja slobodnim aktivnostima mladih raste tokom dana, i u podne se svaki peti, a u 15.00 h svaki treći predstavnik oba pola bavi slobodnim aktivnostima. Tokom večeri učešće raste, sve do 21.30 h, kada se čak 58 procenata devojaka i 76 procenata mladića bave nekom slobodnom aktivnošću. Od tog procenta, uz TV program je svaka peta devojka i svaki treći mladić. Posle tog vremena, procenat mladih koji se bave slobodnim aktivnostima se smanjuje i u ponoć iznosi 26 procenata za devojke, a 34 za mladiće, s tim da je osam procenata mladih oba pola u ponoć i dalje uz TV program…

SREDNJE DOBA: Pet i po sati neplaćenog rada...

***

Lica srednjeg doba radnim danima u plaćenom poslu provode više od četiri i po sata, u dane vikenda provedu više od dva sata, i to u proseku, tj. bilo da je u pitanju radni ili neradni dan, čini nepuna četiri sata.

Na drugoj strani, u neplaćenim poslovima stanovnici Republike Srbije u najboljim godinama u proseku provedu četiri sata, s tim što je razlika od devet minuta između radnih dana i dana vikenda u korist dana vikenda. Kao što se moglo i očekivati, na aktivnosti učenja se u proseku potrošilo jako malo vremena.

Podaci pokazuju da žene srednjeg doba u plaćenim poslovima provedu oko tri i po sata, a muškarci dva sata duže od njih — više od pet i po sati. Skoro toliko vremena, odnosno malo manje od pet i po sati, žene provedu u neplaćenim poslovima, dok se muškarci u proseku neplaćenim poslovima bave manje od dva i po sata…

I žene i muškarci u aktivnostima ličnih potreba u proseku provedu oko 10 i po sati i razlika je oko šest minuta u korist žena. Ali za slobodne aktivnosti tokom radnih dana muškarci su imali skoro pet i po sati, dok su se žene ovim aktivnostima bavile više od sat vremena kraće od muškaraca.

…U aktivnostima ličnih potreba muškarci srednjeg doba neradnim danima provode osam minuta duže nego žene (oko 11 i po sati), dok u slobodnim aktivnostima još više prednjače. Naime, muškarci na lične potrebe tokom vikenda dnevno odvoje malo više od sedam sati, i to je za sat i po duže nego žene. …

Ukoliko posmatramo vreme provedeno u aktivnostima ličnih potreba, razlike među polovima su neznatne — tri minuta su žene u prednosti, a ako posmatramo aktivnosti slobodnog vremena, videćemo da su muškarci u njima uživali skoro šest sati, što je više od sat vremena duže nego žene iste starosti…

Osnovne mere Istraživanja o korišćenju vremena pokazuju da srednja generacija najviše vremena provodi u poslu, plaćenom ili neplaćenom.

Tako žene u plaćenom poslu provedu u proseku tri sata, a muškarci skoro pet sati. S obzirom na to da procenat žena koje su obavljale plaćene aktivnosti iznosi 41, a procenat muškaraca 58, to povećava prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti, pa su i razlike među polovima manje. Tako, one žene koje su obavljale plaćene poslove, u njima su provodile više od sedam sati, a muškarci skoro osam i po.

U proseku su se žene bavile kućnim ili drugim neplaćenim poslovima pet i po sati, velika većina žena ih je i obavljala (98%) i zato je razlika između prve i treće mera i mala — samo pet minuta. Na drugoj strani, četiri od pet muškaraca je upisalo neplaćene poslove i tako se prosečno vreme onih koji su obavljali te aktivnosti, sa nepuna dva i po sata povećalo na tri sata.

Plaćeni i neplaćeni posao u slobodno vreme
.
U satima i procentima

Prosečno vreme

% aktivnih

Prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti
žene

muškarci

žene

muškarci

žene

muškarci
Plaćeni posao

02:57

04:52

41

58

07:16

08:27
Neplaćeni posao

05:29

02:22

98

80

05:34

02:58
Lične potrebe

10:48

10:45

100

100

10:48

10:45
Slobodno vreme

04:42

05:55

99

100

04:46

05:57
Ostalo

00:01

00:01

5

5

00:25

00:34

Činjenica da je samo jedan procenat anketiranih lica upisao aktivnosti učenja (ukupno njih 30!) dovoljna da se ova mera dalje ne analizira, pošto je posredi mali broj pojava…
Žene srednjeg doba troše tri minuta više vremena od muškaraca na lične potrebe, a muškarci malo više od sat vremena od žena na slobodne aktivnosti.

Žene starosti od 30 do 64 godine, bez obzira na to da li su u gradskim sredinama ili ne, u proseku provedu tri sata u plaćenim poslovima. Razlika je u 13 minuta u korist žena iz gradskih naselja. Podsećamo još jednom da su u aktivnosti plaćenog posla uključene i aktivnosti rada na poljoprivrednom imanju koje pripada porodici.

Na drugoj strani, među muškarcima postoji malo veća razlika, jer lica iz ostalih naselja u plaćenim poslovima provode pola sata duže (malo više od pet sati) u odnosu na muškarce srednje dobi iz gradskih naselja (četiri i po sata). Kada je reč o neplaćenim poslovima, muškarci iz ostalih naselja provode malo više vremena u odnosu na predstavnike srednje generacije iz grada, ali zato žene iz ostalih naselja provode skoro školski čas duže u odnosu na žene iz gradskih naselja…

Najmanje razlike među ispitanicima prema tipu naselja i polu, postoje za aktivnosti ličnih potreba. Tako, lica iz ostalih naselja u aktivnostima ličnih potreba, u odnosu na one iz gradskih naselja, provedu 12 minuta duže! Razlika između polova i kod jednih i kod drugih je tri minuta, i to u korist žena, naravno. Kao i kod mladih od 15 do 29 godina starosti, i kod lica srednje generacije ispitanici muškog pola su „više zauzeti“ aktivnostima slobodnog vremena, s tim što muškarci iz gradskih naselja provode skoro sat više u odnosu na ispitanike iz ostalih (skoro šest i po sati naspram pet i po). Sa ženama je situacija ista kad su posredi razlike po tipu naselja, s tim što žene iz gradskih naselja na slobodne aktivnosti potroše nepun školski čas više (skoro pet sati naspram više od četiri sata)…

Kada posmatramo plaćene aktivnosti muškaraca, najviše vremena u njima provode lica sa srednjim obrazovanjem (više od pet sati), zatim slede oni sa završenom osnovnom školom ili niže (nepunih pet sati), a najmanje vremena provode oni koji su najobrazovaniji (više od četiri sata). Kada se posmatraju plaćeni poslovi za žene srednje dobi, uočljivo je da najmanje u plaćenim poslovima učestvuju žene sa najnižim obrazovanjem (malo više od dva sata) i da vreme provedeno u ovim aktivnostima raste sa obrazovanjem žene (malo više od tri sata za žene sa srednjom školom, i više od tri i po sata za one sa višim, odnosno visokim obrazovanjem).

Ukoliko se pogledaju neplaćeni poslovi, i za žene i za muškarce je uočeno da što je obrazovanje više, vreme provedeno u ovim aktivnostima se smanjuje. Muškarci tako provode malo više od dva i po sata (oni sa najnižim obrazovanjem) do malo više od dva sata (lica sa najvišim obrazovanjem). Kada se posmatraju podaci za žene, među njima su uočljivije malo veće razlike. Tako one sa najnižim obrazovanjem na neplaćenim poslovima u proseku provedu malo više od šest sati. Žene sa srednjom školom provedu pet i po sati u neplaćenim aktivnostima, a one najobrazovanije malo više od četiri i po sata…

Isto pravilo važi i za vreme provedeno u ličnim potrebama — što lice ima viši stepen obrazovanja, ono provodi manje vremena u ovim aktivnostima. I za lica sa osnovnim obrazovanjem ili niže, i za one sa srednjim obrazovanjem, lica ženskog pola provode malo više vremena nego muškarci (pet odnosno dva minuta), ali samo žene sa višim, tj. visokim obrazovanjem provode manje vremena od muškaraca sa istim obrazovnim karakteristikama (14 minuta). Aktivnosti slobodnog vremena imaju pak obrnuti smer — što je lice obrazovanije, više vremena provodi u slobodnim aktivnostima, i to važi i za žene i za muškarce. Najobrazovanije žene imaju više od pet sati na raspolaganju u aktivnostima druženja, sportskim ili kulturnim aktivnostima, potom žene sa srednjom školom — više od četiri i po, a one sa osnovnom školom — četiri i po. Na drugoj strani, muškarci imaju nešto duže vreme za ove aktivnosti — najviše vremena imaju najobrazovaniji — sedam sati. Lica sa srednjom školom provela su u proseku više od pet i po sati, a sa osnovnom — pet i po. Interesantno je da razlike prema polu prema najvišem stepenu obrazovanja variraju od oko malo više od sat vremena za one sa osnovnom i srednjom školom u odnosu na muškarce sa istom školskom spremom, do preko 100 minuta za žene sa najvišim obrazovanjem u odnosu na muškarce sa istim obrazovanjem!

Vreme u prevozu

Pripadnice srednje generacije u proseku u putovanju provedu malo više od jednog sata, dok muškarci potroše skoro sat i po. Pošto je 85 odsto žena putovalo, prosečno vreme onih koje su putovale povećalo se na nepunih sat i po, dok su muškarci sa 93 odsto učešća u ovim aktivnostima prosečno vreme podigli samo za sedam minuta.
U proseku, skoro isto vreme u putovanju pešice provode i muškarci i žene, male su razlike u učešću lica u obavljanju ovih aktivnosti, pa su onda i razlike u prosečnom vremenu onih koji su ih obavljali — neznatne…

U vožnji putničkim automobilom svaka peta žena u proseku provede 13 minuta i prosečno vreme onih žena koje su i obavljale ove aktivnosti pređe jedan sat. Muškarci u proseku provedu nepunih pola sata u vožnji putničkim automobilom, dvojica od njih petorice obavljaju ovu aktivnost, i oni koji su ih obavljali prosečno provedu sat i 14 minuta.

Isto prosečno vreme žene srednjeg doba provedu u proseku vozeći se javnim prevozom, i pošto je njih 16 procenata zabeležilo ovu aktivnost, prosečno vreme onih žena koje su se vozile javnim prevozom iznosi sat i 22 minuta. Prosečno je svaki muškarac srednjeg doba u vožnji javnim prevozom proveo devet minuta, njih je 12 procenata to i zabeležilo, i prosečno vreme onih koji su se vozili javnim prevozom iznosi jedan sat i sedam minuta.

Vožnja biciklom koja je za žene trajala u proseku tri minuta i koju je praktikovalo osam procenata, za one koje su je obavljale trajala je nepun školski čas. Muškarci su, sa pet minuta u proseku i 10 procenata učešća u vožnji biciklom, stigli do prosečnih 52 minuta onih koji su i obavljali te aktivnosti. Kao poslednja na listi su ostala prevozna sredstva, i žene srednje generacije su se u proseku njima vozile samo jedan minut — to je činilo njih dva procenta, i u proseku su one koje su koristile ostala prevozna sredstva u njima provele jedan sat. Kada govorimo o muškarcima, u proseku su sredovečni muškarci u vožnji ostalim prevoznim sredstvima proveli pet minuta — to je činilo njih osam procenata. Prosečno vreme onih koji su se vozili ostalim prevoznim sredstvima iznosi jedan sat i sedam minuta.

Dnevni ritam srednje generacije

U 6.00 h svaka deseta žena srednje dobi radi plaćene poslove, a u 7.00 h svaka četvrta. Trećina žena, što predstavlja i najveći procenat, od 11.00 h do 14.00 h radi na plaćenim poslovima. U periodu od 10.00 h do 13.00 h tri od četiri žene obavljaju neku vrstu posla, plaćenog ili neplaćenog. U 10.30 h skoro svaka druga žena obavlja neku vrstu neplaćenog posla.

Na drugoj strani, od 11.00 h do 14.00 h svaki drugi muškarac obavlja plaćeni posao, dok od 9.00 h do 12.30 h svaki peti obavlja neki od neplaćenih poslova. Sve u svemu, najintenzivniji rad za muškarce je u vremenu od 9.00 h do 12.00 h, kada sedam od njih desetorice radi, i to bilo plaćeni bilo neplaćeni posao…
Interesantno je da u 4.00 h nijedno lice muškog ili ženskog pola nije upisalo jelo ili piće. U 19.30 h svaka šesta žena, a u 20.00 h svaki peti muškarac starosti od 30 do 64 godine nešto jede ili pije.

Slobodnog vremena žene imaju manje nego muškarci, jer u periodu od 16.00 h do 19.00 h kada su najintenzivnije slobodne aktivnosti, svaka peta žena je upisala ove aktivnosti (u 18.30 h — 21 procenat), dok je to učinio svaki četvrti muškarac (u 18.30 h — 28 procenata). Oko 21.00 h četiri od deset žena gleda TV program, dok to čini pet od deset muškaraca. Kada se posmatraju zajedno aktivnosti slobodnog vremena i gledanje TV programa, u isto ovo vreme to obavlja oko 55 procenata žena i 65 procenata muškaraca…

U dane vikenda, svaka deveta žena obavlja plaćene poslove, i to u prepodnevnim satima, dok od 8.30 h do 13.30 h to čini skoro svaki četvrti muškarac… Dok svaki četvrti muškarac od 10.00 h do 12.30 h obavlja neplaćene poslove, u isto vreme to obavlja svaka druga žena.

Kada se posmatraju zajedno svi poslovi, vreme od 10.00 h do 12.30 h u dane vikenda dve trećine žena provedu u nekoj vrsti posla, dok to čini oko polovine muške populacije srednje dobi. Oko 7.30 h svaka druga žena i svaki drugi muškarac već su ustali i obavili svoje jutarnje aktivnosti. Podaci pokazuju i da u 14.00 h oko 20% i muškaraca i žena srednje dobi jede ili pije, iako se to obavlja tokom svih 24 sata. U periodu od 16.00 h do 18.00 h svaka treća žena se bavi nekom od slobodnih aktivnosti. Tokom popodneva i večeri gledanje TV programa preuzelo primat, da bi u 21.30 h skoro svaka druga žena (47 procenata) bila pred malim ekranom. I trećina muškaraca u periodu od 16.00 h do 19.00 h bavi se slobodnim aktivnostima, a u isto vreme kad i žene više od polovine muškaraca gleda TV program (52 procenta).

Plaćeni i neplaćeni posao srednje generacije


I vikendom žene rade duže od muškaraca, i to za sat i po duže, s tim što četiri petine ženskog posla čine neplaćene aktivnosti, dok se kod muškaraca plaćeni poslovi obavljaju u 54 procenta.

Kada se posmatraju svi dani, sredovečne žene u proseku rade sat i petnaest minuta duže od muškaraca, s tim što dve trećine vremena žene provedu u neplaćenim poslovima, a muškarci u plaćenim…

Žene u proseku provode skoro tri sata na plaćenim poslovima, a pet i po na neplaćenim. Muškarci pak provedu skoro pet sati u plaćenom radu i manje od dva i po u neplaćenom…

Plaćeni i neplaćeni posao

U satima i procentima onih koji ih obavljaju

Prosečno vreme

%

Prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti
1 1

žene

muškarci

žene

muškarci

žene

muškarci
Plaćeni posao

02:57

04:52

41

58

07:16

08:27
Neplaćeni posao

05:29

02:22

98

80

05:34

02:58

Kada se posmatraju učešće lica ženskog i muškog pola srednjih godina u ovim aktivnostima i prosečno vreme onih koji su i obavljali te aktivnosti, vidi se da dve od pet žena radi na plaćenim poslovima i da one koje rade provedu više od sedam sati. Tri od pet muškaraca je obavljalo plaćene poslove i oni u njima prosečno provedu osam i po sati.
Kad su posredi neplaćeni poslovi, samo dva procenta žena ih nije obavljalo i zato se malo i razlikuju prva i treća mera (pet minuta). Četiri od pet muškaraca je obavljalo neplaćene poslove i oni koji su ih obavljali u njima su u proseku proveli tri sata…
Od 11.00 h do 14.00 h svaka četvrta žena radi na plaćenim poslovima, dok od 9.00 h do 14.00 h radi oko 40 procenata muškaraca.

Podaci pokazuju da tokom celog dana na plaćenim poslovima radi više muškaraca nego žena. U 10.30 h i 14.30 h najviše — 16 procenata muškaraca radi više od žena.

Koliko vremena i u kom prevoznom sredstvu populacija Republike Srbije provodi u vožnji do i sa posla?

Žene u javnom prevozu, što je najčešći vid prevoza za njih, provedu u proseku malo ispod pola sata, a muškarci manje od 15 minuta. Žene u pešačenju do i sa posla u proseku provedu 16 minuta, a muškarci 13.
Žene u vožnji putničkim automobilom provedu u proseku 10 minuta, a muškarci malo manje od pola sata, i to predstavlja njihov najzastupljeniji vid prevoza do i sa posla (39 procenata).

Sledeći vid prevoza je vožnja biciklom, i u njoj žene i muškarci u proseku provedu malo više od tri minuta. Ostala prevozna sredstva (moped, čamac i sl.) žene u proseku koriste manje od tri minuta, a muškarci skoro sedam. Javnim prevozom do i sa posla ide svaka treća žena i svaki peti muškarac i, u proseku, i jedni i drugi provedu malo više od jednog sata. Kolima ide svaka četvrta žena i skori svaki drugi muškarac — prosečno vreme za žene je 41 minut, a za muškarce oko 56 minuta. Sedam procenata žena je prijavilo da ide biciklom do i sa posla, a osam procenata muškaraca…
Između 10.00 h i 12.00 h svaka druga žena je obavljala neku od neplaćenih aktivnosti i to predstavlja najveće učešće žena. Gotovo u isto vreme, najveću zastupljenost je ostvarilo malo više od petine svih muškaraca. U ovom periodu je i najveća razlika u učešću među polovima — oko 25 procenata više žena nego muškaraca obavlja neplaćene, kućne poslove.

Skoro sve vreme tokom dana i noći učešće žena u neplaćenim aktivnostima znatno veće nego muškaraca, a procenat pada ispod pet u periodu između 23.00 h i 6.30 h, a samo u nekoliko vremenskih tačaka učešće muškaraca malo je veće nego žena (od 3.00 h do 5.00 h)…
Ukupno, žene provedu pet i po sati, a muškarci manje od dva i po sata u obavljanju neplaćenih poslova. Najviše vremena žene provedu baveći se hranom — dva i po sata, a muškarci samo dvadeset minuta.

Na održavanje domaćinstva žene „potroše“ još nepun sat, a muškarci samo pola sata, i to su neplaćene aktivnosti u kojima muškarci provedu najviše vremena…

Na pravljenje tekstila i brigu o njemu ženama u proseku prođe još pola sata, nešto manje od toga i na brigu o detetu, na šta muškarci potroše 14 minuta. I jedni i drugi u putovanju povezanom sa neplaćenim poslom provedu oko 20 minuta, kao i na kupovinu i usluge.
Neplaćene aktivnosti kojima se muškarci starosti 30-64 godine u proseku nešto duže bave nego žene jesu baštovanstvo i briga o kućnim ljubimcima, kao i izgradnja i popravke, za koje su muškarci ipak bili znatno duže angažovani nego žene.

Lične potrebe srednje generacije

Na lične potrebe (spavanje, obroke, ličnu higijenu i dr.) žene u proseku potroše tri minuta duže nego muškarci, dva minuta duže u spavanju i pet minuta duže u konzumiranju hrane ili pića. S obzirom na to da je za sve ove aktivnosti učešće 100 procenata, isto je i prosečno vreme onih koji su te aktivnosti i obavljali. U ispijanju kafe, što je kao specifična aktivnost prikazana na nivou 2, žene u proseku provedu nepun školski čas, a muškarci malo više od pola sata. S obzirom na to da je ove aktivnosti upisalo četiri od pet žena, i tri od četiri muškarca, prosečno vreme žena koje su i pile kafu je poraslo za 11 minuta, a muškaraca za 13.

U satima i procentima

1 1

žene

muškarci

žene

muškarci

žene

muškarci
Lične potrebe

10:48

10:45

100

100

10:48

10:45
Spavanje

07:59

08:01

100

100

07:59

08:01
Konzumiranje hrane/pića

01:55

01:50

100

99

01:55

01:50
Pijenje kafe

00:43

00:34

80

73

00:54

00:46
Ostale lične potrebe

00:52

00:52

97

97

00:53

00:54

Na ostale lične potrebe i jedni i drugi potroše nepun sat i, s obzirom na to da je jako visok procenat lica upisao ove aktivnosti, prosečno vreme onih koji su ih i obavljali neznatno je veće…

Veći procenat žena nego muškaraca srednje generacije spava i obavlja aktivnosti ličnih potreba od 22.00 h do 7.00 h (od 5.30 h do 7.30 h čak više od šest procenata), dok muškarci imaju za tri procenta veće učešće u spavanju tokom dana — od 13.00 h do 19.00 h. Objašnjenje za ovo može biti i noćni rad, koji u većem broju obavljaju muškarci.
U 7.00 h oko polovine i jednih i drugih još spava, dok u 7.30 h taj procenat padne na jednu trećinu. Više od dve trećine srednje generacije upisalo je da odlazi na spavanje u 23.00 h.

Srednja generacija u slobodno vreme…

Žene srednje generacije imaju manje slobodnog vremena nego muškarci. U proseku, odnosno bilo kojim danom, imaju ga za oko 70 minuta manje…

Radnim danima žene u slobodnim aktivnostima provedu u proseku sat manje nego muškarci, dok „jači“ pol za sebe u dane vikenda obezbedi sat i po više vremena za TV program, druženje, čitanje ili neki hobi.

Na slobodno vreme žene u proseku potroše nepunih pet sati, a muškarci skoro šest…
Gledanje TV programa dominira slobodnim aktivnostima i na njega se potroši polovina ukupnog slobodnog vremena. Četvrtina vremena se provede u aktivnostima društvenog života i zabave, a poslednja četvrtina se potroši na ostale aktivnosti (putovanje u vezi sa slobodnim vremenom, čitanje, sport itd.)

Muškarci u proseku provedu pola sata duže od žena srednje generacije ispred malih ekrana, a po desetak minuta duže uživajući u društvenom životu, baveći se hobijem i kompjuterom, ili sportom. U svakom slučaju, ni u jednoj aktivnosti slobodnog vremena žene u proseku ne provedu više vremena od muškaraca…

Interesantno je da u večernjim satima, odnosno od 21.00 h pa sve do 4.00 h, gledanje TV programa učestvuje sa najmanje 75% svih slobodnih aktivnosti i kod žena i kod muškaraca srednjeg doba.

Što je zdravstveno stanje ocenjeno kao lošije, više se vremena provodi u neplaćenim aktivnostima, i to naročito kod muškaraca. Ista je situacija sa vremenom provedenim u aktivnostima ličnih potreba, kao i sa slobodnim vremenom. Grafikon 2.17. sadrži osnovne aktivnosti srednje generacije oba pola prema tome da li je lice izjavilo da puši cigarete ili ne.

…Vreme provedeno u plaćenom ili neplaćenom poslu povezano je sa procenom zdravstvenog stanja lica srednje generacije. To se odnosi na plaćene aktivnosti i žena i muškaraca koje traju manje što je niža ocena ličnog zdravstvenog stanja. Treba napomenuti da su razlike u vremenu provedenom u ovim aktivnostima, gledajući tri nivoa samoocenjivanja zdravstvenog stanja, veće kod muškaraca nego kod žena.

Pušači i nepušači

Muškarci koji su izjavili da puše cigarete pola sata rade duže u plaćenim poslovima nego oni koji ne puše, dok žene rade sedam minuta manje. Situacija je obrnuta sa neplaćenim aktivnostima, jer muškarci koji puše rade 12 minuta manje neplaćene poslove nego oni koji ne puše, a žene skoro isto toliko više. Kada se pogledaju rodne razlike, muškarci koji puše cigarete rade više od dva sata duže u plaćenom poslu u odnosu na žene sa istim navikama, dok oni muškarci koji su izjavili da ne puše rade sat i po duže od žena. Velikih razlika nema među ovim kategorijama kada se gledaju aktivnosti ličnih potreba, dok se za aktivnosti slobodnog vremena može reći da ga pola sata više koriste oni muškarci koji ne puše cigarete, a desetak minuta više koriste žene srednjeg doba koje su rekle da ne puše cigarete. Što se tiče rodnih razlika, muškarci koji su rekli da puše imaju sat vremena više od žena sa istom lošom navikom za slobodne aktivnosti, dok ga muškarci koji žive zdravije imaju skoro sat i po više u odnosu na žene…

Poslednje izdanje

Proterivanje Josipa Broza Tita iz Beograda

Ko je protiv simbola antifašizma Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve