foto: fonet

Akademski put predsednika Srbije >

Fusnota za ambroziju

Master rad Tomislava Nikolića ima sedamdesetak strana podeljenih na uvod, četiri poglavlja i zaključak. Citirani su Tanja Miščević, zatim Vladimir Međak i Vladimir Pavićević iz zbornika koji je uredila Jelena Milić iz Centra za evroatlantske studije, pa nekoliko stranih autora prevedenih na srpski, tekstovi sa portala NSPM-a, "Novog standarda"... Pridevi pisani velikim slovom, poput Evropskih ili Evro, provlače se kroz ceo rad, a Balkan je i u uvodu i u naslovu poglavlja napisan malim slovom

Logično je bilo, nakon analize SRS (marketing u političkim strankama), pročitati master rad predsednika Tomislava Nikolića na temu "Ekonomski efekti prijema Srbije u Evropsku uniju".

Nakon što je tada građanin i zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić diplomirao i dobio titulu diplomiranog menadžera 19. januara 2007, 26. juna 2011. je obranio svoj master rad.

Poticaj za čitanje "znanstvenih radova" potonjeg predsjednika države rezultat je bar jedne činjenice: aktualni predsjednik države je u samo četiri (i nešto mjeseci) prešao mukotrpni put od dugogodišnjeg radikalskog pogleda na svijet do evropeizacije istoga. Eto, zarad činjenica, valja se sjetiti njegove izjave, još radikalske (intervju NIN-u 22. novembra 1997, tada Šešeljev zamjenik): "Potpuno sam uveren da će nam EU institucionalno uzeti Kosmet. To onda više nije organizacija kojoj mi treba da težimo i stremimo. To će biti linija razdvajanja između Tadića i mene. Blizu sam uverenja da će SRS moći da kaže ‘nikada’ za EU, kao što je rekao i ‘nikada’ za NATO. Ali, ako EU prestane da podržava nezavisnost (Kosova), tvrdim da će imati pouzdanog partnera u Srbiji."

Nije mnogo vremena prošlo (osim nekih izbora), a naš aktualni predsjednik, građanin i student Tomislav Nikolić odlučio je glad za znanošću ovjeriti master radom, ovoga puta u Novom Sadu na Univerzitetu "Privredna akademija" tj. Fimek; diplomirao je na istom, ali se taj jedan dio preselio u Sremske Karlovce i danas su različiti univerziteti.

NISMO GLUPLJI: Čitati master rad Tomislava Nikolića nadasve je dosadna rabota: ima tu 70-ak stranica (duplog proreda, po davnom standardu 30 redova), podijeljenih na uvod i zaključak (kojega donosimo u posebnom okviru), te četiri poglavlja. Od Evropske unije, o načinu funkcioniranja i krugova širenja, do utjecaja globalizacije na razvoj Evrope i poziciju Zapadnog Balkana, procesa stabilizacije i pridruživanja i pregovaračkih procesa Srbije i EU, nešto sitnih naznaka ekonomije u poglavlju "EU ekonomski partner balkanskih zemalja".

Pročitani master građanina Nikolića apsolutno nema ničega što već nismo vidjeli. Ako zaživi ta komisija koju su napokon odlučili univerzitetlije osnovati ovih dana, neka ga pročešljaju: to su napabirčene rečenice, gotovo ništa konkretnih podataka (ima jedno istraživanje, objavljeno u "Politici", koje se bavi plaćama u državama regije i njihovom realnom platežnom moći!), plus nešto o nastanku Evropske unije, proizašlih iz 13 citiranih izvora literature, od Tanje Miščević, zbornika kojega je uredila Jelena Milić iz Centra za evroatlantske studije (tu su od Vladimira Međaka do Vladimira Pavićevića), stranih autora prevedenih na srpski (nijednog engleskog nema), pa i internetskih izvora za koje ni dobronamjernom i znanja željnom čitaocu nečijeg – pa i njegovog, Nikolićevog – master rada nije jasno otkud oni tu; čitao je to master kandidat, čini se, ali sve je to uzrokovalo kaos u glavi i u onom štampanom primjerku iz novosadske biblioteke FIMEK-a, sa sve zlatnim slovima na naslovnoj stranici rada.

FUSNOTE I INTERNET: Da se razumijemo: u cijelom radu vlada kaos. Ima fusnota koje se pozivaju na tekstove koji nisu navedeni u korištenoj literaturi, ima i čuda od navoda kojih nema na početku citiranog, ali ima na kraju. Ima i – što je najzabavnije – silnih izvora sa interneta, za koje ni najdobronamjerniji čitalac ne zna otkud ovdje. Na primjer, ima izvor ivor-aktaras itd., pa tek pretragom možete ustanoviti da je riječ o profesoru zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Ivoru Altarašu Pendi, sociologu i psihologu, i njegovom članku o "identitetu kao osobnom pitanju", a sve glede EU. Ima tu navedenih i tekstova sa NSPM, koji (opravdano) problematiziraju nedostatak javne debate o ulasku Srbije u EU, ali i adresa novistandard.rs, sve sa oznakom rubrike "Željko Cvijanović vam preporučuje"; tek pretragom navedenih adresa, moguće je ustanoviti da je riječ o tekstovima Miše Đurkovića objavljenim na tom sajtu, s naslovima "Nabuko protiv Južnog toka" i "Šta je cilj Putinovog dolaska u Srbiju".

Što će sve to u korištenoj literaturi master rada građanina Nikolića, sasvim je nejasno: moguće je on to čitao, pa makar to bili i samo novinski tekstovi, ali od toga nema ni M u njegovom masteru...

Ima još nešto u radu građanina Nikolića, što – za razliku od onih koji su citirani, pa se može vidjeti da li su eventualno ponegdje i prepisani – baš vabi pažnju: elementarna nepismenost. U svih 70-ak stranica se provlače pridjevi pisani velikim slovom, poput Evropskih ili Evro. Evo samo jedan citat: "Trenutno su zemlje Balkana, a posebno zemlje zapadnog Balkana veoma važan Evropski problem." Da ne govorimo o tome da je Balkan i u uvodu i u naslovu poglavlja napisan malim slovom. Na to jedan kolega, ekonomski novinar kojem smo poslali bilješke o master radu aktualnog predsjednika, kaže ovako: "Toliko je nepismeno da je vjerojatno da je sam pisao master."

Ne može novinar procijeniti naučne dosege nekog naučnog rada, ali – kako se čini – danas je u mnogo slučajeva, fakulteta, škola i školica, mnogo radova koji ne nadilaze nekadašnje domete seminarskih radova. Za ovaj konkretni, ne seminarski, već master, kolega koji je pročitao samo bilješke napravljene tokom čitanja Nikolićevog mastera, kaže: sve na stranu, ali takva bi se teza morala baviti i pitanjem što ako Srbija, umjesto da uđe, ne uđe u Evropsku uniju, što bi u tom slučaju od "ekonomskih efekata" bilo? A o tome – ni mukajeta.

OZBILJNA PITANJA: Ključno pitanje, a o tome razgovaramo sa profesorom beogradskog Ekonomskog fakulteta Miodragom Zecom – sasvim mimo Nikolićevog mastera, jer on je zaista ekonomski stručnjak i ne bavi se sa EU i neće da procjenjuje nešto što je izvan njegovog vidokruga – jest to da li je mentor, u bilo kojem slučaju bilo čijeg rada, kvalificiran. Profesor Zec kaže: em što mentor mora biti znalac konkretnog područja nauke u kojoj je mentor, em što u posljednjih nekoliko godina mora imati objavljene radove na SCE listi. Sve mimo toga je – kaže profesor – ambrozija koja je zahvatila naše visoko, valjda i ostalo, obrazovanje.

I tu dolazimo, a valja iz vizure maknuti stvarni doprinos masterisanja građanina Nikolića (uostalom, mogao je predsjednik postati i kao samo građevinski tehničar, kao da su mu o tome ovisili glasovi pučanstva!), do ključnog pitanja: da li je komisija pred kojom je obranio master bila lege artis?

foto: vremeSTVARALAČKI OPUS: Knjige T. Nikolića...

Mentor i predsjednik komisije prof. Marko Carić je potomak svoga oca Slavka, osnivača (danas) FIMEK-a. Mnogo je funkcija taj mladi sposobni čovjek (rođen 1971) obavljao, ali u većini njegovih referenci uglavnom su te neke nove tehnologije, među ostalima i računarske mreže i sistemi, o čemu je pred koju godinu objavio – sa suradnicima, Borislavom Đorđevićem, Nemanjom Mačekom i Draganom Pleskonjićem – i knjigu o sigurnosti tih sistema i mreža. O tome u masteru građanina Nikolića nema niti slova.

Još su dva člana komisije: profesor Dragomir Đorđević, u čijoj – jednoj od – biografiji stoji da je veliki poznavatelj monetarnih, bankarskih, financijskih i poslova iz međunarodne ekonomije, kao i tržišnih uslova poslovanja u Srbiji i šire, poslova fiskalne i poreske politike i profesor je koji iza sebe ima brojne radove, članke, knjige, monografije, ali i mentorstva magistarskih, master i doktorskih radova... (iz obrazloženja jedne odluke o njegovom mentorstvu). I opet, ne bi se reklo da ima neke stručne veze sa "ekonomskim efektima" Srbije u EU, bavio se i predaje uglavnom mikroekonomiju.

...i naslovna strana master rada

Drugi član masterske komisije je najživopisniji: Ljubiša Stojmirović, radikal i sljedbenik Nikolićevog naprednjačkog puta. Taj je bio i radikalski poslanik u Skupštini Srbije, ali i naprednjački (eto ga i danas tamo, član je i silnih skupštinskih odbora, među ostalim i onoga koji se bavi putevima evropskim). Da je čovjek značajan za Nikolića i radikalsko-naprednjačku priču, govori i podatak da je – a zadnji puta je spisak ažuriran u februaru 2000. godine – bio, kao "osoba bliska Slobodanu Miloševiću – na 730. mjestu od ukupno 792 osobe kojima je bila određena zabrana izlaska iz zemlje. "Blic" je, inače, pred nekoliko godina – za vrijeme nekih izbora – pisao da je prof. Stojmirović bio "jedini čovek koji se Nikolića seća sa studija", a u to doba je već bio član neke vrhuške Srpske napredne stranke.

Prosto da se obični građanin podsjeti one šarade, snimka na kojem Velimir Ilić, i dalje ministar, magistrira pred članovima svoje stranke u Čačku...

KONKURSI, ILI: HVALA TOMO!: U svemu ovome se, međutim, krije ogroman problem: nije od neke štete, osim moralne i obrazovne, kad netko na društvenom fakultetu diplomira, obrani master ili doktorat, problem je u tome što se ta priča preselila i na ona područja gdje se gubi glava zbog nesposobnih, neobučenih i neobrazovanih... Problem je u društvu: svjedoči tome ono što su prošle godine otkrili zajedno sajt Pištaljka i Radio 021. Krajem prošle godine, objavili su rezultate javnog natječaja za sufinanciranje naučno-istraživačkih programa iz oblasti ekologije, na kojem je najviše novca iz gradskog budžeta dobio upravo Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment u Novom Sadu (FIMEK), blizu dva milijuna dinara i to za naučne sfere koje se ne izučavaju na FIMEK-u. Novinar Miodrag Sovilj precizira: na konkursu za sufinanciranje naučno-istraživačkih programa iz oblasti ekologije, od 59 projekata, samo četiri dobili su fakulteti Univerziteta u Novom Sadu. Najviše novca dobio je FIMEK za projekte za naučne sfere koje se ne izučavaju na FIMEK-u. "Naime, prošli su im projekti koji se tiču ‘sadržaja teških metala u tkivima riba’, ‘veze između arktičke i severnoatlantske oscilacije i količine padavina u Novom Sadu’, ‘merenja nivoa zagađenja vazduha elektromagnetnim zračenjem’ ili ‘utvrđivanje ljudskog faktora na sastav sedimenta na novosadskim plažama’, za koje su pojedinačno dobijali oko 400.000 dinara", kaže autor.

Slične projekte, koje je dobio FIMEK, podnijeli su renomirani stručnjaci sa Fakulteta tehničkih nauka, kao i Poljoprivrednog i Prirodno-matematičkog fakulteta, koji se godinama bave problemima zaštite životne sredine na vrhunskom nivou i – odbijeni su!

Ostaje da ova nova komisija za preispitivanje naučnih radova nađe "sadržaje teških metala" u tkivima falsifikata i plagijata.

I da ne zaboravimo dr Nebojšu Stefanovića, od njega je počelo: građaninu Nikoliću master je ionako "za po kući". Doktorom Nebojši i ostalima baš i nije, zato bi sve to i trebalo preispitati.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST
 

Ekonomski efekti prijema Srbije u Evropsku uniju

Zaključak

Biti partner sa Evropom znači ulagati zajedničke napore na priključenju Srbije EU, jer to priključenje nije samo u interesu Srbije. U interesu je, i mora biti, i ostalih evropskih zemalja. Ako takvog interesa nema, ako je integracija u EU samo srpska i ničija druga želja, onda nešto ozbiljno nije u redu sa poimanjem evropske ideje, pa i sa našim poimanjem evropskog interesa. Ali, ako je to zajednička stvar, ako će svi iz toga imati neke koristi, onda treba uzeti u obzir i činjenicu da ne bi trebalo pred Srbiju stavljati uvek neke nove zahteve koje je ona sve teže u stanju da ispuni. Nepristrasnost u prihvatanju ideje o evropskim integracijama je od nacionalnog interesa, odnosno građani RS moraju imati jasnu predstavu o ideji evropskih integracija i svim zahtevima koje svi mi zajedno moramo da ispuni(mo) kako bismo postali punopravan član.

Integracija zemalja Zapadnog Balkana u poređenju sa integracijom zemalja centralne Evrope i Baltika čini se sporom. Ono što na prvom mestu nedostaje jeste snažna politička podrška potencijalnim članicama. Zatim, zemlje Zapadnog Balkana nalaze se u stalnoj međusobnoj tenziji, izazvanoj konfliktnim društvenim ustrojstvom i nedostatkom političkog sporazuma o značajnim državnim pitanjima. Stoga bi EU najpre trebalo da obezbedi stabilizaciju u regionu pa tek onda da nastavi sa procesom daljih integracija. S obzirom da se nalazimo u vremenu svetske ekonomske krize, EU u skromnim kapacitetima privrede zemalja Zapadnog Balkana ne vidi primamljivo mesto za svoje investicije.

Treba reći da u odnosu na ceo Zapadni Balkan Srbija ne pokazuje čak ni formalni napredak ka svom članstvu u EU. Ustavni problemi Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine usporavaju ih na njihovom putu ka EU, dok je s druge strane EU, početkom novembra 2010. godine, izdala pozitivno mišljenje o aplikaciji za članstvo Crne Gore i Albanije, dok bi Hrvatska trebalo da potpiše sporazum o pristupanju u toku 2011. godine.

Naša zemlja se nalazi u naročito osetljivoj situaciji, jer proces integracije zavisi od pronalaženja kompromisnog rešenja vezanog za status Kosova, a svaki pokušaj da se pronađe alternativno rešenje vezano za ovo pitanje može da ukaže samo na bežanje od ovog konkretnog i najvećeg problema. Geopolitički položaj Srbije je takav da ona ne bi ni trebalo da traži isključivu alternativu, što zbog rastućeg trenda stvaranja ekonomskih i političkih regiona, što zbog nedostatka resursa koji bi pospešili akumulaciju kapitala. Zato, Srbija bi trebalo da ostane istrajna u svojim naporima da pristupi EU zbog mogućnosti korišćenja strukturnih fondova, koji su jedina bespovratna pomoć, kao i zbog činjenice da proces integracije pomaže boljem sprovođenju unutrašnjih reformi. Samim tim, Srbija bi postupno prešla na evropske proizvodne i tehnološke standarde.

Dakle, izgradnja pravne države i moderne ekonomije uvek je pravo rešenje, i ta izgradnja zapravo predstavlja suštinsku integraciju u EU. U takvom procesu, unutrašnji napori i vizija odnose prevagu nad spoljnim okolnostima.

(Tekst Zaključka master rada Tomislava Nikolića prenesen je doslovno i u celosti)

 

 

 

 

Novinarnica

 

Novosti

 

Naslovi.net